Švedska se sprema za potencijalni “brutalni” vojni napad na svoj teritorij

Švedska je sada najavila opsežni projekt prenaoružavanja, što će dovesti do ogromnih izdvajanja za vojni proračun države u idućih nekoliko godina.

Sigurnosna se situacija pogoršava, pa bi bilo pogrešno isključiti mogućnost vojnog napada na Švedsku i vojne akcije na njezinom teritoriju, istaknuo je državni ministar obrane Peter Hultqvist u intervjuu za novine Dagens Nyheter, komentirajući nedavno odobreni švedski zakon usmjeren na povećavanje novčanih sredstava za obranu.

“Djelujemo na temelju pretpostavke da se stanje u pogledu sigurnosnih politika i dalje pogoršava.” istaknuo je.

Iako se ranije mislilo da je napad na Švedsku “vrlo malo vjerojatan”, sada parlament i vlada kažu da takav scenarij ne treba odbaciti i da bi veliki sukob mogao “započeti ofenzivom na Švedsku”, nastavio je.

„Pitanje se može odnositi na potencijalno sprječavanje dobivanja pomoći od drugih zemalja, kao i na stvaranje razdora između, na primjer, nas i Finske. Isto tako, ako švedski teritorij bude zanimljiv iz nekih drugih razloga“, objasnio je ministar.

Pri napadu na Švedsku, kako bi “stvorio kaos i kako bi se suzbila volja za otporom”, neprijatelj može upotrijebiti širok spektar sredstava: od balističkih raketa do hakerskih napada, izjavljuje vlada, dodajući da cjelokupni švedski teritorij može biti izložen “brutalnim vojnim postupcima neprijatelja.”

Mnogi Šveđani ne vide jasan odgovor na pitanje zašto bi netko uopće išao napasti Švedsku. “Na primjer, kako bi stekao kontrolu nad Gotlandom,” ustvrdio je Hultqvist. Objasnio je da će, ako bi se na tom velikom baltičkom otoku nalazilo oružje dugog dometa, moglo kontrolirati cijelo šire područje, a da bi se izbjegao taj scenarij, Švedska mora planirati vojne operacije s Finskom, kao i koordinirati planove obrane s članicama NATO-a, točnije s Danskom, Norveškom, Velikom Britanijom i SAD-om.

Povećanje sredstava za vojne potrebe izazvalo je “djelovanje ruske strane,” nastavio je ministar, priznajući, ipak, da ne bi želio upirati prstom niti u jednog mogućeg agresora.

Teret ruske vanjske politike

Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova izjavila je, kao odgovor na švedsku zakonodavnu inicijativu, da su “proturuski strahovi” koji postoje u zemlji “rezultat pritiska na Stockholm izvana”, posebno od strane NATO-a.

Prema ruskom Ministarstvu, sjevernoatlantski savez odgovoran je za “pojačavanje napetosti i eskalaciju vojne aktivnosti u sjevernoeuropskom području, koje je donedavno bilo jedno od najstabilnijih na svijetu”.

Glasnogovornica je naglasila da je suvereno pravo Švedske određivati svoju strategiju s obzirom na nacionalnu sigurnost, no takvo “naglo povećanje vojnog proračuna, usporedivo s onim koje se dogodilo tijekom Hladnog rata, ne može ne dovesti do alarma”, tim više što strateški projekt ne isključuje crni scenarij eventualnog, vojnog napada na Švedsku, u vezi s kojim se ”Rusija kao potencijalni napadač spominje 100 puta, prvenstveno kao primarna prijetnja švedskoj sigurnosti.”

Moskva je više puta naglasila kako Rusija ne predstavlja prijetnju drugim državama, ali da će uvijek dati prednost svojim nacionalnim interesima i da nikada neće trpjeti agresiju drugih, izražavajući zabrinutost zbog povećane vojne nazočnosti NATO-a, uključujući redovite velike vježbe, koje se odvijaju u Europi.

Planovi o prenaoružavanju i dalje na snazi

Ranije ovog tjedna švedska vladajuća crveno-zelena koalicija usvojila je potpuno novi obrambeni zakon, kojeg je ministar obrane Peter Hultqvist opisao kao “najveće ulaganje u obranu od 50-ih”.

Između ostalog , predviđa se da će između 2020. i 2025. godine proračun za obranu porasti za gotovo 29 milijardi SEK (3,5 milijardi USD), odnosno na 89 milijardi SEK (10,6 milijardi USD).

Na čelu projekta je vojska, s velikim rastom vojnog osoblja koji se očekuje do 2030. godine: sa 60.000 na 90.000 u sljedećih deset godina. Broj uključuje civilne zaposlenike i domobranske postrojbe.

U mornarici će se broj podmornica povećati s četiri na pet. Zadržat će se sedam korveta koje su danas u upotrebi, ali će se dvije nadograditi i dvije zamijeniti. Ratni brodovi bit će opskrbljeni nadograđenom protuzračnom obranom i protu-brodskim projektilima, dok će zapadna obala zemlje imati vlastiti amfibijski bataljun za obranu.

Jedan od formalno navedenih ciljeva švedskog sveobuhvatnog projekta naoružanja je i mogućnost izdržavanja potencijalne vojne krize u razdoblju od tri mjeseca, dok ne dođe međunarodna pomoć.

Švedsko ratno zrakoplovstvo može se pohvaliti s brojem između 80 do 100 borbenih zrakoplova, uključujući starije modele Saab JAS Gripen C/D, kao i 60 novijih modela E. Mlažnjaci će biti opremljeni dodatnim projektilima i senzorima. Prema nacionalnoj radioteleviziji SVT, oružje velikog dometa za kopnene ciljeve pružit će priliku za udare na položaje u Rusiji, na državu koju švedski državni vrh već duže vrijeme optužuje za izazivanje nemira i destabilizaciju stanja u okruženju.

U međuvremenu, Švedska, iako je formalno zadržala nesvrstani status, posljednjih se godina sve više udružila s NATO-om, kako bi stvorila trajno partnerstvo. Ranije ove jeseni, ministar obrane Hultqvist naglasio je da je ponovna uspostava pukovnija u gradovima Sollefteå i Falun, kao i amfibijska bojna u Göteborgu i druga vojna pojačanja, uglavnom bila usmjerena na zaštitu vojnih, putničkih smjerova koji od Švedske vode prema zemljama članicama NATO-a, uključujući one koje koriste američki marinci.

Kraljevstvo, koje se približava savezu koji trenutno broji 30 članova, redovito izvodi vježbe sa svojim NATO partnerima, uključujući vježbe u Istočnoj Europi, duž zapadnih ruskih granica. Također, zemlja je sudjelovala u NATO-ovom bombardiranju Libije 2011. godine te će povećala suradnju s blokom nakon ruske aneksije Krima i vojne krize u Ukrajini 2014. godine.