Donald Trump je sovjetski špijun koga je prije više decenija regrutovao KGB, prema zapadnim medijima koji vole zavjere

Uspon i pad Donalda Trumpa kao najmoćnijeg čovjeka na svijetu bila je jedna od šok-priča vijeka. Međutim, eksplozivne tvrdnje koje su zahvatile zapadne medije sada sugerišu da je iza toga sve vrijeme bio tajni master plan.

Yuri Shvets, bivši major u sovjetskoj špijunskoj službi KGB – koja se rasformirala prije 30 godina – rekao je zapadnim novinarima da su špijuni izgradili odnos sa Trumpom prije više od četiri decenije, mnogo prije njegove prve predsjedničke kandidature. U razgovoru za britanske novine Gardijan prošle nedelje, bivši špijun rekao je da postoje primjeri „gdje su ljudi regrutovani dok su bili tek studenti, a zatim su uzdizani na važne funkcije“. „Tako nešto se događalo sa Trumpom“, dodao je on.

Nejasno je kako je luksuzni arhikapitalista pao pod uticaj strogog Sovjetskog Saveza i započeo svoj navodni život spavača. Po svemu sudeći, jednomandatni predsjednik teško da je bio ideološki socijalista. Na primjer, u decembru prošle godine, napao je Twitter zbog dodavanja izjava o odricanju odgovornosti na svoje tvitove, rekavši da je to „Veoma opasno za našu zemlju“ i pitajući „da li Kongres zna da tako započinje komunizam?“ Pretpostavlja se da to nije mislio kao pozitivnu stvar.

U svojoj novoj knjizi „Američki kompromat“, američki izvještač Craig Unger – kojem nisu strane zavjere vezane za Rusiju – produbljuje dalje ovu teoriju. Oslanjajući se na Shvetsa kao izvor, on tvrdi da se Trump pojavio na radaru KGB-a 1977. godine nakon što se oženio njegovom prvom suprugom Ivanom Zelnickovom, koja je došla iz Čehoslovačke sovjetske republike. Pod pretpostavkom da će se njegova ljubav prema istočnoevropskim modelima neizbježno pretvoriti u podršku kompaktnom komunističkom vođi Leonidu Brežnjevu, rodom iz Ukrajine, Trump je brzo postao regrutna meta.

Još jedan važan dokaz, koji je citirao Gardijan, bio je da je Trump svojevremeno kupio 200 televizora za svoj hotel Grand Hyatt od ruskog emigranta Semjona Kislina. Ali, daleko od toga da mu je samo obezbjedio elektroniku, Kislin je započeo ofanzivu šarmiranja čiji je cilj bio da se budući predsjednik uhvati u zamku. Shvets je rekao da je KGB „prikupio puno podataka o njegovoj ličnosti, tako da su znali ko je on tačno. Osjećaj je bio da je izuzetno ranjiv u intelektualnom i psihološkom pogledu i da je sklon dodvoravanju “.

Dakle, kada je Trump na kraju, neočekivano postao predsjednik, nesumnjivo se Shvec šokirao kad je vidio da se crvena zastava ne podiže iznad zapadnog krila Bijele kuće. Isto tako, ako je vjerovati izvještajima, Amerika je imala sreću da izbjegne davanje Aljaske ili, recimo, Kalifornije, revanšističkoj sovjetskoj Rusiji.

Nejasno je kako je Shvets dobio pristup eksplozivnoj vijesti da se KGB okrenuo američkom predsjedniku. Radio je u Washingtonu od 1985. do 1987. godine, a u Ameriku se preselio 1993. godine, samo dvije godine nakon pada Sovjetskog Saveza, i od tada bi, pretpostavlja se, imao malo pristupa osjetljivim obavještajnim podacima. Takođe, zašto se ta kolosalna tajna nije ranije otkrila, uprkos broju bivših špijuna koji žive u inostranstvu i pišu knjige o svom vremenu u službi, takođe nije objašnjeno.

Senzacionalne tvrdnje od tada su ponovili Independent, Business Insider i mnoštvo drugih novinskih kuća. Međutim, daleko je to da je Trump prvi put optužen za udruživanje sa Moskvom, a Washington Post je u septembru prošle godine pitao: „Da li je Trump agent Rusije?“ Analizom je zaključeno da je pitanje još uvijek „bez odgovora“.

Politico je takođe ranije izvještavao da je, za njegove prve posjete Moskvi 1987. godine, Trumpovo putovanje organizovao vrh Sovjetskog Saveza kao potencijalnu diplomatsku priliku. Takve posjete – uobičajena praksa u to vrijeme – često su bile prilika za odnose s javnošću države, kao i prilika za uspostavljanje veza sa korisnim zapadnjacima.

Shvets kaže da je Trump, jednom tamo, bio nahranjen retorikom KGB i rečeno mu je da jednog dana treba da se kandiduje za javnu funkciju. Međutim, imovinski magnat, koji se nikada nije kandidovao za funkciju i imao je vrlo ograničene političke veze, bio bi zanimljiv izbor za regrutovanje kao agent uticaja ili špekulativni Mandžurijski kandidat.

Čak i da je izvanredna priča istinita, a Trump je radio kao ruski špijun još od sovjetske ere, teško je vidjeti kako je Moskva imala koristi. Iako je kao predsjednik u početku usvojio manje neprijateljski ton i otvorio perspektivu bližih odnosa između dvije zemlje, u praksi je njegova administracija ostvarila veze koje su potonule na najniže razine. Veliki broj bilateralnih sporazuma, poput ugovora o uzajamnom nadzoru iz vremena hladnog rata „Otvoreno nebo“, Washington je pocjepao tokom njegovog mandata, pri čemu su zvaničnici u Moskvi izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog izglednog povratka neprijateljstvu i nedostatka transparentnosti.

Suprotno tome, novi američki predsjednik Joe Biden nije mogao biti dalje od stereotipa američkog sovjetskog simpatizera. Međutim, veteran demokrata, koji je svojevremeno ruskog predsjednika Vladimira Putina nazvao „nasilnikom KGB-a“, već je najavio poboljšanje odnosa otkako je Trump napustio Bijelu kuću. Prošle nedjelje, Kremlj je objavio da je sa Bidenovim timom postigao dogovor o spašavanju pakta o atomskom naoružanju New START, koji je skoro trebalo da istekne pod njegovim prethodnikom. I sam Biden jednom je tvrdio da je Brežnjeva upoznao na putovanju u Moskvu. Međutim, iako sada kaže da se sastanak nikada nije održao, malo je onih koji se nisu zapitali da li je šuplja priča novog predsjednika paravan za tajnu obuku špijuna.

Iako posljednjoj rundi optužbi nedostaju dokazi, nije spriječila komentatore koji vole zavjere da se uzbude zbog pojma visokog prebjega, poput Kim Philbija ili Aldricha Amesa koji sjede u Ovalnoj kancelariji. Međutim, šanse da vide Trumpa kako održava paradu o njegovom trijumfalnom prebjegu u Moskvu za sada se ne čine naročito visokim.