Njemački vicekancelar hitno pozvan u Bundestag radi davanja odgovora na pitanja o Sjevernom toku 2

Prošli su tjedan njemački mediji izvijestili da je Bidenova administracija nagovijestila spremnost za ukidanje američkih sankcija protiv projekta plinovoda Sjeverni tok 2, s time da zahtjevi Washingtona navodno uključuju stvaranje “mehanizma za isključivanje,” koji bi odgovarao ruskim djelovanjima.

Oporbene frakcije u Bundestagu predvođene zelenim pozvale su njemačkog vicekancelara i ministra financija Olafa Scholza neka im se u roku od jednog sata jave, kako bi odgovorili na pitanja o Rusiji i projektu plinovoda Sjeverni tok 2, izvijestili su njemački mediji u srijedu navečer.

Ministar je navodno pozvan dok je sudjelovao u raspravama o politici mjera vezanih uz koronavirus, a sama je sjednica Bundestaga bila obustavljena do njegova dolaska.

Poziv za hitne slučajeve uslijedio je nakon što je u utorak objavljeno izvješće Organizacije za zaštitu okoliša (DUH), lokalne udruge za zaštitu okoliša i potrošača, u kojem se optužuje Scholza da SAD nudi milijardu eura ulaganja u infrastrukturu za LNG, ako Washington odustane od sankcija protiv Sjevernog toka 2.

Scholz je navodno ponudu poslao u pismu još prošle godine; pismo je upućeno tadašnjem ministru financija Steveu Mnuchinu.

Vicekancelar je član njemačkih socijaldemokrata, koji sudjeluju kao mlađi partneri u velikoj koaliciji predvođenoj Kršćanskom demokratskom unijom kancelarke Angele Merkel. Također je vodeći kandidat SPD-a za predstojeće savezne izbore koji se trebaju održati u rujnu ove godine.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas kritizirao je Zelene zbog dramatičnog sazivanja Scholza u srijedu navečer, nazvavši poziv “licemjernim spektaklom.”

Njemačka ministrica zaštite okoliša Svenja Schulze negirala je tvrdnje DUH-a o njemačkoj ponudi SAD-u za odustajanje od sankcija u vezi sa Sjevernim tokom 2. Nakon toga ispitivala je Zelene zbog njihovih kritika na račun energetske politike Berlina, bez predlaganja bilo kakvih održivih alternativa.

“Poričem postojanje bilo kakvog dogovora sa skrivenim namjerama, takav dogovor ne postoji. To snažno poričem”, rekao je Schulze u srijedu. “Svi smo jednoglasni u želji prekida korištenja ugljena i nuklearne energije. To znači da će nam za prijelazno razdoblje trebati plin.”

Ministar očekuje da će Njemačka i dalje trebati plin “do otprilike 2040. godine,” prije nego što se pojave ”zelenije” alternative.

“Za sada nam je potreban plin i trebaju nam mnogi izvori kako bismo potrošačima mogli pružiti najpovoljnije uvjete. Mislim da je to ispravan način i to možemo osigurati samo uporabom plina, a ne alternativama, poput nuklearne energije iz Francuske ili opskrbom ugljena iz Poljske. Kakva je svrha zaustaviti dogovoreni projekt i platiti milijarde za njega ako ne bismo dovršili cjevovod? Jedini odlučujući faktor je koliko ćemo plina na kraju potrošiti; imate alternativu, razgovarajmo o tome. Istraživanje kaže da nam je potreban plin za prijelazno razdoblje”, rekao je ministar.

Plinski sporovi

Energetske tvrtke iz Njemačke, Austrije, Francuske, Nizozemske i Velike Britanije surađuju s ruskim Gazpromom na izgradnji Sjevernog toka 2, plinovoda vrijednog 10,5 milijardi dolara, koji će moći isporučivati do 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje u Europu putem dna Baltičkog mora, udvostručujući time kapacitet postojeće mreže Sjeverni tok.

Sjedinjene Države uvele su dva kruga sankcija protiv energetskog projekta i pritiskale Njemačku na ukidanje. Berlin je odbacio pritisak SAD-a, ukazujući na potrebu zemlje za plinom uslijed razgradnje nuklearnih elektrana i elektrana na ugljen. Prva runda američkih sankcija uvedena 2019. zaustavila je izgradnju plinovodne mreže, nakon što se švicarski izvođač povukao iz projekta. Drugi krug, uveden krajem 2020. godine, nije imao utjecaja na izgradnju, a ruski brodovi trebali bi završiti posao kasnije ove godine.

Trumpova administracija nastojala je pritisnuti Europu na kupnju američkog ukapljenog prirodnog plina, koji se transportira na kontinent brodovima, dok bi za korištenje ruskog plina bili potrebni posebno izgrađeni terminali za održavanje razine tlaka. Sadašnji i bivši dužnosnici iz Njemačke i Austrije nagovijestili su da je američki plin, osim što je znatno skuplji od ruskog plina i prljaviji jer nastaje metodom frackiranja.

Prošli su tjedan njemački mediji izvijestili da Bidenova administracija razmišlja o tome da Njemačkoj pruži izuzeće od sankcija za Sjeverni tok 2, ako se ispune određeni uvjeti, uključujući jamstvo da će ruske isporuke plina teći kroz ukrajinsku mrežu tranzitnih cjevovoda. State Department je prošlog tjedna rekao kako nadgleda izgradnju te je upozorio da bi mogao uvesti dodatne sankcije za projekt. Kancelarka Merkel odbacila je prijetnje novim američkim sankcijama i obećala da će “pronaći rješenje” za diplomatski sukob.