Novi NASA satelitski podaci pokazuju da ugljen-dioksid ozelenjuje Zemlju i obnavlja prašume

Najnoviji NASA podaci o indeksu vegetacije pokazuju da Zemlja vremenom postaje sve zelenija i sve bujnija.

Danas je planeta 10 posto zelenija nego 2000. godine, kaže NASA, što znači bolje uslove za gajenje usjeva. Šume se takođe šire, dok pustinje postaju plodnije i upotrebljivije za poljoprivredu.

Sve u svemu, globalni indeks vegetacije porastao je sa 0,0936 na 0,1029 između 2000. i 2021, što je porast od 9,94 procenta.

„10 posto ozelenjavanja za 20 godina! Imamo nevjerovatnu sreću! “ najavila je Zoe Phin, istraživačica koja je podatke sastavila u grafikon za svoj blog.

„Voljela bih da se svi tako osjećaju. Ali znate da to ne rade svi. Mjera u kojoj ljudi poboljšavaju globalno ozelenjavanje, upravo je ono što socijalni paraziti žele da oporezuju i regulišu. Nijedno dobro djelo ne prolazi nekažnjeno.”

Odvojeno njemačko istraživanje pokazalo je da se planeta ozelenjava najmanje posljednje tri decenije. Satelitske slike sugerišu da se vegetacija širi sve većom brzinom, umanjujući narativ o mraku i propasti koji šire klimatski alarmi.

Još 2018. godine istraživanje je pokazalo da se pustinja Sahara, najveća na svijetu, smanjila za više od 8 procenata tokom posljednje tri decenije. Ovo je zaista veliko jer Sahara pokriva prostranih 9,2 miliona kvadratnih kilometara teritorije.

„Osam procenata znači više od 700.000 kvadratnih kilometara veću površinu koja je postala zelena – površina skoro toliko velika koliko zajedno imaju Njemačka i Francuska“, izvještava P. Gosselin.

“Dakle, u pogledu vegetacije, planeti vjerovatno nije bilo ovako lijepo već oko 1.000 godina.”

„Globalno zagrijavanje“ je dobra stvar – liječi planetu!

Većinu ovog ozelenjavanja uzrokuju gasovi sa efektom staklene bašte – znate, one „užasne“ emisije za koje klimatski fanatici insistiraju da će nas sve pobiti. Istini za volju, gasovi staklene bašte čine planetu više pogodnom za život ljudi i drugih oblika života.

Jedna studija naziva ovaj fenomen oplodnjom ugljen-dioksidom (CO2), što je mnogo tačnije od naziva „zagađenje“ CO2, koji mnogi u glavnim medijima i dalje koriste.

Do 2100. godine sve ovo ozelenjavanje nadoknadit će antropogene emisije CO2 u vrijednosti od 17 godina, čineći kao da se ovo „zagađenje“ nikada nije ni dogodilo. Drugim riječima, od ovog sveg „globalnog zagrijavanja“ koje se dešava imat ćemo samo koristi.

„Postoji još mnogo studija koje podupiru dobre vijesti o ozelenjavanju planete – dobrim dijelom zahvaljujući čovječanstvu“, primjećuje Gosselin. „Nije tako loše kako to pokazuju plačljivi aktivisti i mediji. Ni blizu.”

Problem je što se ne može zaraditi ako se svima kaže da je sa planetom sve u redu i da se nastavi normalno živjeti. Ne bi postojala „potreba“ za „zelenom“ zamjenom fosilnih goriva, niti „potreba“ da se prestane jesti meso, između ostalih takvih gluposti.

Svoju moć mora da održi prevara za „klimatske promjene“ kako bi unaprijedila svoju globalističku agendu. Bez klimatskih promjena ne bi bilo opravdanja za krađu ljudskih prava i sloboda, dok bi se pakao na zemlji nametao kao „rješenje“ svih ovih proizvedenih klimatskih nevolja.

„Sigurnost hrane će uvijek biti faktor, jer dok se globalno stanovništvo povećava, tako se mora povećavati i globalna poljoprivredna proizvodnja. Ta potreba da poljoprivredni proizvodi idu u korak sa brojem stanovništva, smatrana daleko najvećom opasnosti za čovječanstvo, nije klimatska promjena“, napisao je jedan komentator na WattsUpWithThat.com.

„Najveća opasnost za čovječanstvo i uništavanje životne sredine koje bi globalna glad donijela je politika klimatskih promjena – socijalističko-marksistička klimatska politika UN koja uništava pristup pristupačnim obilnim fosilnim gorivima neophodnim za održavanje globalne poljoprivredne proizvodnje.“