Velika farmaceutska industrija i velika dobit: tržište vakcina u milijardama dolara

Posao s vakcinama uskoro će postati glavni izvor dobiti za najveće svjetske farmaceutske korporacije. U saopštenju za štampu (Business Wire, 21. januara 2016.) koje je objavio marketwatch.com kaže se da Technavio, jedna od vodećih svjetskih kompanija za tehnološka istraživanja i savjetodavstva, predviđa da će farmaceutske korporacije koje proizvode vakcine do 2020. godine ostvariti oko 61 milijardu dolara profita.

Danas tržište vakcina vrijedi blizu 24 milijarde dolara. Izvještaj pod nazivom „Globalno tržište ljudskih vakcina 2016-2020“ daje „detaljnu analizu“ mogućih prihoda i „trendova na tržištima u nastajanju“ na globalnom nivou. Prema saopštenju za štampu:

Studija ukazuje da uvođenje novih proizvoda podstiče rast tržišta. Štaviše, očekuje se da će značajno širenje trenutne ponude proizvoda takođe podstaći rast tržišta. Zbog sve veće stope prevalencije različitih zaraznih bolesti poput difterije, gripe, hepatitisa, pneumokoknih bolesti i meningokoknih bolesti, primjetan je porast upotrebe vakcina širom svijeta.

Ono što je zanimljivo u izvještaju je da farmaceutske korporacije ciljaju Latinsku Ameriku i Karibe svojim novim vakcinama koje će se uskoro naći na tržištu. Očekuje se da će Merck & Co, Pfizer i GlakoSmithKline (GSK) dominirati Latinskom Amerikom i Karibima (Portoriko trenutno posluje kao proizvodno čvorište za Merck, Pfizer i Abbott Laboratories):

U pogledu geografije, Amerika je dominirala globalnim tržištem ljudskih vakcina 2015. godine, čineći oko 45 % ukupnog prihoda. SAD su iste godine najviše doprinijele ovom regionu, zauzevši značajan dio globalnog tržišta. Amerike će nastaviti da dominiraju na tržištu ljudskih vakcina tokom predviđenog perioda zbog povećanja prevalencije zaraznih bolesti i karcinoma. Pored toga, očekuje se da će porast strateških saveza sa očekivanim ulaskom novih vakcina podstaći rast tržišta u ovom regionu

Izvještaj takođe kaže da postoje dvije vrste humanih vakcina, terapeutska (rak, metabolički poremećaji, hronične bolesti i zarazne bolesti) i tržišta preventivnih ljudskih vakcina (dječije vakcinacije) za koja se procjenjuje da će dostići 55 milijardi dolara širom svijeta. Časopis Atlantic objavio je 2015. članak pod naslovom „Vakcine su isplative, pa šta?“. Autor Bourree Lam kaže:

Iako je glavna fiksacija grupa protiv vakcina stara, diskreditovana studija koja povezuje vakcinaciju sa autizmom, druga je teorija zavjere koja kruži putem interneta da i ljekari i farmaceutske kompanije mogu finansijski profitirati od vakcinacije – što navodno dovodi do perverznih podsticaja u zalaganju za javno vakcinisanje.

Ali taj argument je istorijski neosnovan. Ne samo da pedijatri i ljekari često gube novac na administraciji vakcina, nije bilo davno da se industrija vakcina borila sa malim profitnim maržama i nestašicom. Ekonomist je napisao da su „decenijama vakcine bile zanemareni kutak u poslovanju sa lijekovima, sa starom tehnologijom, malim ulaganjem i beznačajnom profitnom maržom. Mnoge firme su prodale svoja odjeljenja za vakcine da bi se koncentrisale na profitabilnije lijekove ”

Možda je u nekom trenutku bilo tačno da je proizvodnja vakcina bila neisplativa, ali u današnjem svijetu to je sve profit. Šta je motivisalo farmaceutske korporacije da se usredsrijede na tržište vakcina u posljednjoj deceniji ili nešto više prema The Atlanticu?

Od 2000. godine, Gavi Alliance obezbjedio je vakcinaciju za 500 miliona djece u siromašnim zemljama, sprječavajući procijenjenih 7 miliona smrti. GlakoSmithKline je izvijestio da je 80 procenata doza vakcina koje su proizveli 2013. otišlo u zemlje u razvoju. Pored toga, vakcine koje bi mogle donijeti profit u zemljama sa visokim prihodima – čineći 82 procenta globalne prodaje vakcina u smislu vrijednosti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji – pojavile su se na tržištu.

Lam je takođe napisao da su se na tržištu pojavile i “dvije blockbuster” vakcine, vakcina protiv pneumokoka protiv meningitisa i drugih bakterijskih infekcija i vakcina protiv humanog papiloma virusa (HPV). Industrija je rasla”.

Merck je jedini farmaceutski gigant koji ima dozvolu za proizvodnju i prodaju vakcine protiv morbila pod nazivom Prodquad i theMMR II (takođe se koristi za morbile, zauške i rubeolu) i Varivax, vakcinu protiv vodenih kozica. Prema Lamu, sve tri vakcine zajedno su donosile više od 1,4 milijarde američkih dolara profita od prodaje kompanije Merck u 2014. godini. Kontroverzna HPV vakcina, Gardasil je takođe Mercku donijela 1,7 milijardi dolara dobiti. „Iako je glasnogovornik Mercka rekao za The Atlantic da su vakcine i dalje jedno od njegovih ključnih područja fokusa – u 2014. godini ostvarile su 5,3 milijarde dolara prodaje – on ​​nije komentarisao profitne marže“, napisao je Lam. Naravno, glasnogovornik Mercka ne bi komentarisao isplativost vakcina jer bi se Merck izložio većim kontroverzama. Analitičari kažu da je profitna marža „između 10 i više od 40 procenata“. Lam takođe kaže da „iako je industrija vakcina sada vjerovatno profitabilnija nego 1970-ih ili 1980-ih, ovo je rezultat globalnih tržišnih snaga“. Lam je zaboravio da napomene da su bračni par milijarder Bill i Melina Gates obećali najmanje 10 milijardi dolara za svjetske programe vakcinacije navodno za borbu protiv dječije paralize i ospica, tu Merck & Co zarađuje. Takođe je dobro poznato da je Bill Gates imenovao bivšeg predsjednika i izvršnog direktora Mercka Raymonda Gilmartina u upravni odbor Microsofta koji je radio više od 11 godina prije nego što je 2012. najavio penzionisanje.

Da li su farmaceutske korporacije motivisane profitom? „Dobit od proizvodnje vakcina nije valjani argument protiv vakcinacije – najvažnije pitanje je da li su vakcine sigurne i efikasne, a odgovor je nedvosmisleno da“, napisao je Lam. 2015. godine, bivša zaposlenica Merck-a i uzbunjivačica Brandy Vaughan izjavila je protiv zakona o mandatu za vakcinaciju države Kalifornija SB277 i rekla:

„SAD daju više vakcina nego bilo koja druga zemlja na svijetu. Naš raspored za djecu mlađu od jedne godine ima dvostruko više vakcina od drugih razvijenih zemalja. Šta još imamo? Najveću stopu smrtnosti novorođenčadi u bilo kojoj razvijenoj naciji. Najniža je u Finskoj. Samo 11 do šeste godine. Misisipi ima najvišu stopu vakcinacije u SAD – najvišu stopu smrtnosti novorođenčadi. Ovi brojevi ne lažu. Ali to nećete čuti u medijima, a to nije ono što će vam reći senator Pan.“

Ono što imamo kod vakcina je farmaceutski lijek sa najvećom maržom na tržištu. Kompanije za lijekove zarađuju više od vakcina nego od bilo kog drugog farmaceutskog lijeka, u smislu profitne marže. Nedostaju rigorozne studije bezbjednosti. A oni nemaju podsticaj da ih rade, jer nemaju nikakvu odgovornost.

Vakcine su jedini proizvodi u SAD koji nemaju odgovornost. Ne možete tužiti za povrede ili smrt. Ali to je samo u SAD. Širom svijeta postoje sudske parnice zbog ozbiljnih povreda i smrti zbog vakcina. U Španiji preko Gardasila. U Japanu preko Gardasila. Vakcina protiv gripa uklonjena je sa tržišta ispod pet godina u Australiji nakon smrti i povreda. Prevnar je zabranjen u Kini. Pfizerov program vakcinacije izbačen je iz zemlje. Francuska je upravo izbacila Rotavirus iz njihovog rasporeda nakon smrti i povreda novorođenčadi.

Uz prognozu od 61 milijarde dolara predviđene prodaje, budite sigurni da će se nove vakcine razviti za gotovo sve. Glumac i komičar Jim Carrey rekao je da „svake godine 150 ljudi umre od udara kokosovim orasima. Ne brinite, proizvođači lijekova razvijaju vakcinu“. Sa 271 vakcinom u proizvodnji, komentari Jima Carreyja, koje su kritikovali glavni mediji, možda ipak neće biti tako čudni.