Britanci u panici. Smanjivanje poreza i potrošnje još više pogoršava situaciju.

Rishi Sunak, britanski ministar finansija, predstavio je svoj budžet za 2021. godinu, koji je sadržavao i smanjenje poreza i smanjenje potrošnje kako bi se pomoglo ekonomiji koja pati zbog bolesti. Ali to ne uspjeva da riješi istorijski pad produktivnosti i zarada, kaže ekonomista Michael Roberts za Sputnjik.

Michael Roberts je dugogodišnji ekonomista City of Londona koji je preko 30 godina radio sa investicijskim istraživačkim firmama u Velikoj Britaniji i napisao je: „Velika recesija: Profitni ciklusi, ekonomska kriza“ i „Duga depresija: marksizam i globalna kriza kapitalizma“.

Roberts je pregledao budžet britanske kancelarke Rishi Sunaka i rekao za Sputnjik da, iako ima snage – poput širenja podrške zbog COVIDA za preduzeća i radnike – ipak nema dugoročnog plana za rješavanje najsporije stope rasta produktivnosti čitavog G7 i najveću kontrakciju godišnje proizvodnje u 300 godina.

Sputnjik: Možete li da razjasnite osnove u pogledu budžeta koji je predstavio britanski kancelar?

Michael Roberts: Postoje dva aspekta budžeta. Prvo, kratkoročna odluka da se nastavi i produži program pomoći zbog COVIDA i nakon marta, do septembra. Vlada se nadala da će pandemija završiti do proljeća, ali u budžetu je prepoznala da neće biti gotova do jeseni.

Ovo će koštati još više državnu potrošnju, odvajajući ukupan iznos za COVID na preko 350 milijardi funti, ili 15 procenata godišnjeg BDP-a – bez presedana i duplo više tokom globalnog finansijskog kraha 2008-9. Ali sve zavisi od uvođenja vakcine koja će postići brz pad broja infekcija i smrtnih slučajeva i potpuno otvaranje ekonomije do jeseni.

Drugo, postoji dugoročni plan ekonomije. Cilj je povećati produktivnost i investicije smanjenjem poreza za kompanije i izvjesnim širenjem javnih investicija posebno usmjerenih na regione. Ali izgleda da kancelar Rishi Sunak još uvijek planira da stabilizuje javne finansije do kraja ovog parlamenta putem povećanja poreza i smanjenja potrošnje.

Sputnjik: Koje su po vama najveće snage budžeta Rishija Sunaka?

Michael Roberts: Najvažnija snaga nije bila da se prerano smanji potrošnja zbog COVID-a i tako izbjegnu kratkoročne fiskalne mjere štednje, za razliku od onoga što se desilo nakon završetka Velike recesije 2009.

Sputnjik: Gdje mislite da su nedostaci kancelarovog budžeta?

Michael Roberts: Prvo, većina Sunakovih podsticajnih mjera je kratkoročna i takođe nije usmjerena na one koji su najviše patili od pandemije. Mnogi samozaposleni rizikuju bankrot; dok se oni koji rade slabo oslanjajući se na univerzalni kredit i dalje suočavaju sa naglim smanjenjem u septembru.

I iako izmirivanje zarada u NHS-u nije direktno dio budžeta, vladina odluka da preporuči povećanje plata ispod inflacije teško da može da pomogne onima koji se bore protiv pandemije.

A vlada i dalje nastoji da ograniči javne investicije na samo 2,5 procenta BDP-a godišnje, što je prilično nisko prema međunarodnim standardima. To će ograničiti podsticaj ukupnim ulaganjima u ekonomiju.

Sputnjik: Kancelar je najavio zamrzavanje poreza. Zar to nije dobra stvar?

Michael Roberts: Pa, nema centralnog povećanja poreza još godinu dana i to će pomoći domaćinstvima i preduzećima, ali nedostatak dodatne podrške lokalnoj vladi, koja je zabilježila do 40 posto stvarnih smanjenja grantova, znači da će većina savjeta povećavati svoje poreske stope i do 5 procenata.

A od sljedeće godine, pragovi poreza na dohodak biće zamrznuti, što znači da će još milion najamnih radnika početi da plaća porez. Na primjer, ako godišnje zaradite približno do 12.500, ne plaćate porez na dohodak. Obično povećavaju prag, pa ako dobijete rast zarade u skladu sa inflacijom, preći ćete prag od 12.500 i početi da plaćate porez. To više pogađa gornji opseg poreza na dohodak. A od 2023. godine naglo će porasti stopa poreza na dobit za veća preduzeća.

Sputnjik: Neki su primijetili da postoji malo načina za podršku NHS-u, a laburisti tvrde da je odsječeno najmanje 9 milijardi funti od NHS-a i 30,1 milijarde funti od odjeljenja za zdravstvo i socijalnu zaštitu. Kako ima smisla toliko smanjivati zdravstvenu zaštitu?

Michael Roberts: Zdravstveni sistemi svuda se nisu proširili dovoljno da zadovolje potrebe starenja stanovništva, a vlada Velike Britanije nije izuzetak. Razlog zbog kojeg vlade ne rade dovoljno je taj što se na zdravstvenu potrošnju gleda kao na dno dna. U slučaju zdravstvene potrošnje u Velikoj Britaniji, cilj je smanjiti javnu potrošnju, a umjesto toga prepustiti i privatizovati dijelove NHS-a radi uštede novca.

Sputnjik: Kakve biste politike savjetovali kancelaru da imate njegovu pažnju?

Michael Roberts: Britanska ekonomija ima najsporiju stopu rasta produktivnosti u G7. Prosječne realne zarade od 2010. pretrpjele su najduži pritisak u posljednjih 200 godina! Ulaganja u UK i istraživanje i razvoj takođe su najniža u G7. Štaviše, smanjenje godišnje proizvodnje u 2020. godini najveće je u posljednjih 300 godina.

Jasno je da se javne investicije u komunikacije, transport, tehnologije, zelenu energiju i druge ekološke sektore moraju proširiti ako UK želi da dostigne svoje trgovinske rivale, nakon Brexita. Britanski korporativni sektor neće učiniti dovoljno.

Lekcija pandemije je da Velika Britanija ima sjajne istraživačke i naučne snage (uglavnom sa sjedištem u svojim javno finansiranim sektorima); ali potrebne su joj javne investicije da bi  razvila inovacije i ne dozvolila drugim zemljama da privatizuju i plasiraju na tržište uspjeh istraživanja iz Velike Britanije.