Bidenova Bijela kuća želi da izbjegne javnu konfrontaciju sa Izraelom oko Irana

Tokom Obamine administracije, američki predsjednik i izraelski premijer Benjamin Netanyahu imali su zategnute odnose, posebno zbog Obaminog poteza da sklopi ugovor o zajedničkom sveobuhvatnom planu akcije (JCPOA) 2015. godine, poznat i kao iranski nuklearni sporazum. Dogovoru se žestoko usprotivio Tel Aviv, nazivajući ga „istorijskom greškom“.

Bidenova administracija želi da izbjegne bilo kakvu javnu konfrontaciju između Washingtona i Tel Aviva oko Irana, rekao je za Axios američki izaslanik State departmenta Rob Malley, prema izvještaju od srijede.

Izaslanik je rekao da su vođeni opsežni razgovori sa izraelskim zvaničnicima, pošto je Bidenova administracija “posvećena tome da bude konsultativna i transparentna” sa Tel Avivom.

U četvrtak će se održati prva runda razgovora o Iranu putem video konferencije između savjetnika za nacionalnu bezbjednost Jakea Sullivana i njegovog izraelskog kolege Meira Ben-Shabbata. Izraelski zvaničnici, prema Axiosu, planiraju da iskoriste prvi sastanak za iznošenje svojih obavještajnih podataka o nuklearnom programu Teherana i da vide da li se američka i izraelska interpretacija poklapaju.

„Ne slažemo se uvijek, ali razgovori su izuzetno otvoreni i pozitivni. Iako možemo imati različita tumačenja i gledišta na ono što se dogodilo u periodu 2015–2016, niko od nas ne želi da to ponovi“, rekao je Malley.

Očigledno se osvrnuo na zategnute odnose između Washingtona i Tel Aviva tokom mandata bivšeg američkog predskednika Baraka Obame, koji u to vrijeme nije izražavao razumjevanje sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Dvojica lidera su se složila oko nekoliko pitanja, posebno o načinu rješavanja izraelsko-palestinskog sukoba i primjene nuklearnog sporazuma sa Iranom.

JCPOA su 2015. godine napisali Obamina administracija, Iran i šest drugih potpisnika: Kina, Francuska, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Evropska unija i Njemačka. Dogovor kojim je bilo predviđeno da Iran ponovo skalira svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija izazvao je žestoko protivljenje Netanyahua, koji ga je označio kao „istorijsku grešku“ i javno osudio Obamine napore na tom putu.

„Ovo je loš posao, vrlo loš posao. Bez toga bi nam bilo bolje“, rekao je izraelski premijer u svom obraćanju Kongresu u to vrijeme.

Tel Aviv dosljedno izražava bojazan da Teheran razvija nuklearno oružje, uprkos tome što je islamska republika izjavila da njen nuklearni program ostaje isključivo mirnodopski, čak i nakon što je Obamin nasljednik Donald Trump jednostrano povukao SAD iz JCPOA 2018. godine.

Trenutno je Bidenova administracija izrazila namjeru da oživi nuklearni sporazum, pozivajući Teheran da se vrati obavezama prema sporazumu, od kojeg je odustao nakon Trumpovog povlačenja. Iran insistira da Washington učini prvi korak ukidanjem sankcija protiv te zemlje.

Prošle nedjelje, izraelski ministar spoljnih poslova Gabi Ashkenazi rekao je tokom brifinga sa izraelskim ambasadorima u inostranstvu da je postignut dogovor između Washingtona i Tel Aviva o takozvanoj „politici bez iznenađenja“, što bi značilo da će SAD obavjestiti Izrael prije nego što donesu odluku o potezima u vezi Irana.