Blinken optužuje Kinu za pokušaj potkopavanja svjetskog poretka kojim dominiraju SAD

Bidenova administracija izdvojila je Kinu kao “najveći geopolitički ispit” američke prevlasti u 21. stoljeću, a tijekom prva dva mjeseca mandata proširila je vojni, gospodarski i sankcijski pritisak na azijsku državu. Narodna Republika je odgovorila skraćivanjem regionalnih partnerstava i odnosa s trgovinskim partnerima.

Američki državni tajnik Antony Blinken optužio je Kinu da pokušava potkopati svjetski poredak kojeg predvode SAD-a i da se nije “igrala po pravilima” uspostavljenim u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.

„Naš odnos s Pekingom, kao i odnos mnogih naših saveznika, u nekim je slučajevima konkurentan, u drugima suradnički, a u trećima još uvijek antagonistički. Međutim, postoji zajednički nazivnik, odnosno potreba sučeljavanja s Kinom s pozicije snage, koja započinje snažnim savezništvima, koordinacijom i suradnjom“, rekao je Blinken obraćajući se talijanskim novinama La Stampa u intervjuu objavljenom u utorak.

Diplomat, koji je prošlog tjedna otputovao u Europu kako bi se sastao s čelnicima NATO-a i Europske unije, obećao je da SAD neće prisiljavati saveznike na “biranje” između Washingtona i Pekinga te sugerirao da je cilj Amerike “ne obuzdati Kinu ili sputavati je, nego očuvati međunarodni poredak zasnovan na pravilima za kojeg smo svi toliko ulagali u proteklih 75 godina i koji je dobro služio našim interesima i vrijednostima.”

“Kada netko izazove ovaj sustav, bilo da je to Kina ili netko drugi, kada se ne ponašaju primjereno ili ne poštuju pravila ili kada pokušaju potkopati obveze drugih, svi imamo razloga za prigovor”, rekao je Blinken, optužujući Peking za “podrivanje ovog načela kroz kršenja ljudskih prava i drugih obaveza.”

Tijekom svog europskog putovanja Blinken je rekao da SAD žele raditi sa svojim saveznicima na tome “kako unaprijediti naše zajedničke ekonomske interese i suprotstaviti se nekim kineskim agresivnim i prisilnim akcijama”.

Odnosi između Zapada i Kine dosegli su rekordno nisku razinu, kakvu svijet nije vidio od revolucije u boji na trgu Tiananmen 1989. godine usred niza sankcija, dok su se u isto vrijeme SAD, EU, Britanija i Kanada udružili kako bi optužili Kinu za teška kršenja ljudskih prava u provinciji Xinjiang protiv ujgurske muslimanske manjine. Peking je uzvratio udarac, ciljajući zapadne državljane i organizacije da se bave ujgurskim pitanjem, negirajući da su kršena prava manjine i podsjećajući na povijesna kršenja prava manjina od strane zapadnih država.

Ujgurski spor dio je šire (i eskalirajuće) ekonomske, vojne i geopolitičke svađe između Kine s jedne strane i SAD-a i njihovih saveznika s druge strane. Svađa uključuje napetosti oko Tajvana, kojeg Kina smatra odmetnutom provincijom, nadmetanje u pogledu teritorijalnih potraživanja zbog velikih dijelova Južnokineskog mora, trgovinske, carinske i tehnološke napetosti.

Tijekom kampanje, Biden je kineskog predsjednika Xi Jinpinga nazvao “nasilnikom.” Kasnije je azijsku državu označio “strateškim protivnikom” i ”vrhunskim geopolitičkim suparnikom”.

Kina je na pritisak odgovorila skraćivanjem svojih strateških partnerstava, proširivanjem suradnje s Moskvom, potpisivanjem velikog 25-godišnjeg sporazuma o suradnji s Iranom i sastavljanjem Sveobuhvatnog sporazuma o trgovinskom ulaganju s EU.

SAD i Kina održale su sastanak na visokoj razini u Anchorageu na Aljasci početkom ovog mjeseca, a razgovori su završili uzajamnim optuživanjima nakon što su tajnik Blinken i drugi dužnosnici optužili Peking za kršenje prava u Xinjiangu i Hong Kongu, agresivne namjere protiv Tajvana, kibernetičke napade i ” ekonomsku prisilu saveznika SAD-a.“ Kineski su dužnosnici odgovorili optuživanjem Washingtona za ignoriranje kršenja ljudskih prava u vlastitom dvorištu i za pokušaj korištenja vojne moći radi prisiljavanja drugih na pristajanje na njihove uvjete.