Zlato, kao i Bitcoin, zahtijevaju rudarenje. Ove dvije mogućnosti, koje se trenutno smatraju jednakim utočištem u vrijeme ekonomske nestabilnosti, privukle su skepticizam i podršku.
Jedna od stvari koja je obično pobudila znatiželju u svjetskoj financijskoj raspravi je ukupna količina postojećeg zlata ili Bitcoina koja bi se potencijalno mogla iskopati. Opskrba Bitcoinom ograničena je na 21 milijun, napisao je Newsweek, napominjući da ga svjetska mreža čini dostupnim po niskim cijenama svima zainteresiranima.
Što se tiče zlata, postoji oko 197.000 tona plemenitog metala nad zemljom, od čega je lavovski udio, do dvije trećine, već iskopan od 1950.
Iako je nemoguće znati koliko postoji još neiskopanog zlata, Nacionalna uprava za oceane i atmosferu izmjerila je da postoji oko jedan gram zlata na svakih 100 milijuna metričkih tona vode u Atlantiku i Tihom oceanu.
Još uvijek nema isplativog načina za vađenje zlata iz morske vode ili njegovo vađenje s dna oceana i ostvarivanje dobiti, ali postojeći podaci o troškovima uobičajenog načina rudarenja zlata sugeriraju da je i dalje isplativije vaditi zlato nego ”rudariti” Bitcoin na računalima, budući da takav proces troši iznimno puno energije.
973 dolara trošak je iskopavanja jednog unca zlata, a kopanje jednog Bitcoina na računalu košta 4.161 dolara, pokazuju podaci iz industrije kako navodi Newsweek.
Međutim, zlato se također mora transportirati i skladištiti, što također ima cijenu – za razliku od Bitcoina koji se slobodno kreću po cijelom svijetu, uz pomoć sigurne tehnologije raspodijeljene knjige blokova.
Stručnjaci se pitaju postoje li isplativi načini vađenja zlata iz morskog dna te hoće li povećanje ponude zlata sniziti njegovu cijenu i ako je tako, može li zlato postati zastarjeli sustav vrijednost, s obzirom na to da dolar nema osnovu u zlatu od 1971. godine.
Pristalice Bitcoina tvrde da bi se kriptovaluta kasnije mogla uklopiti u tu ulogu, sugerirajući da se tradicionalne metode utvrđivanja vrijednosti, zarada, troškovi, dobit itd., ne primjenjuju na kriptovalutu. Digitalni novac, koji sada postoji uz fiat valute, je sustav mreže. Baš kao i društvene mreže, što više ljudi koristi uslugu, to više kriptovaluta vrijedi za cijelu zajednicu te tako polako služi kao novo mjerilo vrijednosti, napominju simpatizeri Bitcoina.
Od petka je Bitcoin trgovao po cijeni od 59.378,71 dolara. Analitičari sugeriraju da bi kriptovaluta, koja je u proteklih godinu dana porasla za više od 100 %, uskoro mogla doseći rekordnih 61.656,59 dolara. Ovo se događa usprkos tvrdnjama da je rudarenje Bitcoina izuzetno energetski intenzivno i štetno, trenutno iznosi 120 TWh (teravat sati godišnje), što je jednako potrošnji električne energije jedne male države.
Zlato vrijedi i kad nestane struje.
Piramidalna sema je pri kraju. Kad se “izrudari” ovo malo sto je preostalo i glavni likovi rasprodaju svoje bitkoine naivcinama tad ce srusiti piramidu. Bitkoin ce vrijediti 0$.