Govor Janet Yellen slijedi američkog predsjednika Joea Bidena koji je predstavio svoj glavni infrastrukturni plan, sa prvim masivnim povećanjem saveznog poreza u posljednjih nekoliko decenija.
Američka ministarka finansija Janet Yellen pozvala je u svom govoru u ponedjeljak da se ista minimalna stopa poreza na dobit primjenjuje širom svijeta.
U svom govoru, Yellen je rekla da će ta mjera zaustaviti, kako je rekla, „30-godišnju trku do dna“, gdje korporacije traže povoljnije uslove u drugim zemljama, čineći globalne ekonomije konkurentnim postepenim snižavanjem stopa poreza na dobit, te čineći finansiranje državnih projekata znatno težim.
„Zajedno možemo koristiti globalni minimalni porez kako bismo osigurali da globalna ekonomija napreduje na osnovu ravnopravnijih uslova oporezivanja multinacionalnih korporacija i podstakne inovacije, rast i prosperitet“, rekla je Yellen.
Izjava nove američke ministarke finansija ide uporedo sa Bidenovim planovima da poveća domaću stopu poreza na dobit sa 21 % na 28 % kako bi finansirao infrastrukturni plan njegove administracije od 2,3 biliona dolara.
Američka administracija suočena je sa izazovom da obeshrabri američke kompanije da presele posao i proizvodnju u inostranstvo, jer pored povećanja poreza na dobit od 28 %, Biden planira da uvede i minimalni porez od 15 % na knjigovodstveni prihod najvećih korporacija. Za to je administracija predložila poreske olakšice za kompanije koje vraćaju posao i proizvodnju u SAD i porez od 10 % na prihod američkih kompanija od dobara ili usluga proizvedenih u inostranstvu, ali prodatih u Sjedinjenim Državama.
Prošlog mjeseca, The Washington Post izvijestio je da je Yellen sarađivala sa svojim kolegama širom svijeta, uključujući ministre finansija u Njemačkoj i Francuskoj, na pokretanju svoje globalne agende o minimalnom porezu. Prosječna stopa poreza na dobit preduzeća u 117 država iznosi 23,85 %, prema istraživačkoj grupi Tax Foundation.
Takođe, prošle godine je devet zemalja smanjilo stope poreza na dobit. Francuska postepeno snižava stope, pri čemu velike korporacije koje imaju prihod veći od 250 miliona eura (oko 295 miliona američkih dolara) moraju da plate 31 % u fiskalnoj godini koja je započela u januaru 2020. i 27,5 % 2021. U Velikoj Britaniji, koja je tek izašla iz vihora Brexita i očekuje trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Državama, glavna stopa poreza na dobit 2021. godine za sav dobitak, osim dobiti od vađenja nafte ili prava na naftu u Velikoj Britaniji ili na kontinentalnom šelftu Velike Britanije, iznosi 19 %.
Postoji i nekoliko velikih ekonomija sa stopom nižom od Bidenovih 28 %, uključujući Italiju, sa 24 % poreza na dobit preduzeća (isključujući 3,9 % regionalnog poreza na proizvodnju), Španija sa opštom stopom poreza na dobit od 25 % korporacija i Rusija sa maksimalnom stopom od 20 %.
Među najnižim stopama poreza na dobit u svijetu su Katar, sa paušalnom stopom od 10 %, uz određene izuzetke, uključujući visoku stopu od 35 % za naftne operacije, Kipar sa standardnom stopom od 12,5 % i Kineska posebna administrativna regija Makao sa svojih 12 % za velike prihode. U kontinentalnoj Kini standardna stopa poreza na dobit iznosi 25 %, sa nekoliko izuzetaka, uglavnom za visokotehnološke kompanije i preduzeća koja se bave sprječavanjem zagađenja, gdje se primjenjuju još niže stope, što zemlju čini još konkurentnijim okruženjem u pogledu oporezivanja.
Stopa poreza na dobit u Sjedinjenim Državama prethodno je promijenjena pod administracijom predsjednika Donalda Trumpa, koji je 2017. godine potpisao Zakon o smanjenju poreza i zapošljavanju, kojim je stopa smanjena na ravnih 21 % sa 35 %, na snazi u 2018. godini.
Sada već bivši predsjednik Trump, koji je tokom svog mandata vodio snažnu politiku „Prvo Amerika“, kritikovao je Bidenov infrastrukturni plan, uključujući ideju povećanja poreza, rekavši da će taj plan „srušiti američke radnike i desetkovati američku proizvodnju, a istovremeno davati posebne poreske privilegije spoljnim izvođačima, stranim i gigantskim multinacionalnim korporacijama“.
Sada kada su nastavili put Trumpizma, više im ne odgovara globalno konkurentno tržište, a porezi im služe za ugroziti konkurenciju.
Uvedite porez na promet ili dodanu vrijednost, kao i sve ostale zemlje na svijetu.
Dali je u Americi moguče da ministar financija ne bude Židov?Za FED je skoro pa nemoguče.
normalno da se mora uvesti svjetski porez, jer kao i svaka druga vlada ,svjetska vlada morat će da nekako financira svjetski aparat.
“Moreš mislit” (ovi što su “sposobni” nek uživaju a ostali nek crknu (vakcinišu se).
Ako Amerika traži da se nešto primenjuje globalno ne moramo da razmišljamo – ona to traži radi opšteg dobra čak i ako je na njihovu štetu 😉
-ministar financija za vrijeme Busha; Henry Paulson
-ministar financija za vrijeme Obame (1. mandat): Timothy Geithner
-ministar financija za vrijeme Obame (2. mandat): Jacob Lew
-ministar financija za vrijeme Trumpa: Steven Mnuchin
-ministar financija za vrijeme Bidena: Janet Yellen (inače bivaš predsjednica FED-a)
pogodite kojoj etničko-religijskoj skupini svi oni pripadaju?
Ameri misle da su još uvijek najjača sila i da im se ovo nikako neće obiti o glavu. “Globalni minimalni porez” bi bio čavao u lijes upravo SAD-a, kao što bi “Univerzalni temeljni prihod” bio čavao u lijes tržišne ekonomije.
Otimaćinom od naroda skaču sebi u stomak: ipak sve živi od potrošnje, a šta da trošiš kad si goljo?
Kako ce reagovati kapital?
Kao do sada, demonstrativnim napustanjem. Tako su naterali zemlje da se takmice u trci do dna. USA treba ta lova da drzi zemlju na okupu. Zato bi htela da kapital nema gde vise pobeci.
Ostali imaju poticaje sada da spuste jos vise da im dolazi americki kapital.
Osim ako… ne uvode drzavnu kontrolu da kapital ne sme napustiti USA. Ali to bi bilo ne samo „komunisticki“, vec CCCP.
Long Live The Union of Socialist Republics of America! 🙂