Financijski sustav suočen sa svojim “tempiranim bombama: “Kad tad će eksplodirati”

Marc Chesney, profesor financija sa Sveučilišta u Zürichu, predviđa mogući krah na tržištima, gdje prevladava ono što on naziva “kasino financijama”. Josse Roussel, profesor na pariškoj School of Business, dijeli istu zabrinutost. Konkretno, dug i ne transparentnih derivatnih proizvoda.

“Pad je pred nama. Svi su signali crveni: pandemija, okoliš, financijska nestabilnost.” U nedavnom intervjuu za švicarski dnevnik Tagesanzeiger, profesor Marc Chesney, koji predaje financije na Sveučilištu u Zürichu, iznio je mračne prognoze, pogotovo ako bi, kako se plaše mnogi investitori, stope morale rasti.

Zabrinutosti koje je podijelio Josse Roussel, profesor na Pariškoj School of Business i istraživač financija i monetarne politike, digitalizacije upravljanja i ljudskih kapitala: “Kamatne su stope toliko niske da ne mogu dalje padati i, ako bi kojim slučajem porasle, to bi izazvalo lančanu reakciju, jer mnogi akteri nisu mogli podržati nagomilane razine duga.”

Prema predavaču na Sveučilištu u Parizu VIII., one su u porastu kako među privatnim akterima, tako i među državnim koji su zbog pandemije morali masovno povećati svoju potrošnju. “Nakon kratkog razdoblja smanjenja duga nakon krize 2008., na putu smo prema novim vrhovima”, objašnjava.

Gospodarstvo koje je izgubilo potencijal rasta

Josse Roussel primjećuje da je ovo povećanje duga utjecalo i na niz zemalja u usponu, poput Kine: „Kinesko gospodarstvo prilično dobro posluje od krize 2008., ali do toga je došlo po cijenu znatno velikog duga, posebno u privatnom sektoru”.

“Ovaj ogromni globalni dug faktor je rizika za gospodarstvo, jer će vjerojatno prouzročiti poteškoće plaćanja”, upozorava Josse Roussel. “Naći ćemo se na kraju ove pandemije sa znatnim zaduženjem privatnih i javnih aktera, s gospodarstvom koji je izgubio potencijal rasta i s financijskim tržištima koja su potpuno odvojena od stvarne ekonomije”, nastavlja.

Prema Marcu Chesnayu, okruženje “trajne krize kasino financija” nedavno ilustrirano potresom Archegos spremno je za veliki slom. Da se prisjetimo, Archegos, spekulativni investicijski fond zadužen za rast bogatstva biznismena Billa Hwanga, našao se u središtu debakla koji je potresao nekoliko dionica burze. 26. ožujka Archegos nije uspio pokriti svoje pozive za maržu zbog rizičnih ulaganja u derivate.

Sve je rezultiralo likvidacijom mnogih. Bloomberg je govorio o više od 20 milijardi dolara, a Wall Street Journal o gotovo 30 milijardi dolara. Već osporavana skandalom Greeensill, Credit Suisse bila je među institucijama koje su najviše pogođene fijaskom, a Les Echos 13. travnja navodi gubitke od 4,7 milijardi dolara. Derivati ​​su problematični za Marca Chesneya. Mnogi financijski stručnjaci redovito osuđuju previše važno mjesto koje zauzimaju na tržištima. Oni su već bili izvor financijske krize 2008. godine.

Derivati ​​u Švicarskoj: 26.000 puta veći od BDP-a zemlje

Iako je vrlo teško dobiti precizne brojke u vezi s iznosima o kojima je riječ, Europska uprava za vrijednosne papire i tržišta u listopadu 2018. objavila je podatke za 2017., koje je prenio Les Échos: „Fizički iznosi CDS-a, zamjene kamatnih stopa, terminske pogodbe na robe i ostali ugovori za razliku povećali su se za 9 % u 2017. da bi dosegli 660 000 milijardi eura u nominalnom smislu. ” Što se tiče Marca Chesneya, on procjenjuje da je nominalna vrijednost derivatnih proizvoda za Švicarsku jednaka 26 000 puta bruto domaćeg proizvoda zemlje”.

“Glavni problem derivata je njihova neprozirnost. Vrlo je komplicirano znati tko u konačnici snosi rizik povezan s tim financijskim proizvodima. Jednom kada se incident otkrije, opažamo stvarni lanac rizika i one koji će biti pogođeni”, naglašava Josse Roussel.

Stručnjak podsjeća da su ovi derivatni proizvodi među najprofitabilnijim financijskim instrumentima danas. “Postoji izopačenost u sustavu, jer je njihova upotreba postala obavezna za financijske aktere ako ne žele biti bačeni konkurencijom zbog dobiti”, žali Josse Roussel.

Derivatni proizvodi: “perverzija u sustavu”

Prema istim, slučaj Archegosa ukazuje na neprozirnost koja okružuje derivatne proizvode: “Imamo investicijski fond koji se našao kao većinski dioničar velikih tvrtki, a da isti ili regulatori nisu toga svjesni. Moglo bi se reći da u financijskom sustavu postoji nekoliko tempiranih bombi, ali zapravo ne znamo gdje su.”

U međuvremenu, burze uglavnom doživljavaju euforiju od pada u ožujku 2020. Američki indeksi lete od rekorda do rekorda. U Francuskoj se CAC 40 kreće iznad 6.100 bodova, koketirajući sa svojim najnovijim maksimumom. Za Marca Chesneya ovo nije ni manje ni više nego situacija s mjehurićima.

Mjehur koji je potaknut ultra prilagodljivom monetarnom politikom središnjih banaka, predvođenih američkom Federalnom rezervom (Fed) i Europskom središnjom bankom (ECB). Uz održavanje povijesno niskih stopa zbog kojih su novčani troškovi niski, ili čak nepostojeći, u ekonomski sustav ubrizgavaju kolosalne iznose kroz programe ili operacije otkupa privatnog i javnog duga, financiranje privatnih banaka.

Josse Roussel smatra mogućim “monetarni incident”: “Politike na ovom području vrlo su agresivne, posebno u Sjedinjenim Državama, što stvara puno dolara.” “Neki kritiziraju Bidenov poticajni paket, u iznosu od 2 bilijuna dolara, jer dolazi povrh masovne politike kvantitativnog popuštanja. Sve to izaziva strah da će se neki inflacijski pritisak vratiti u Sjedinjene Države. To bi očito imalo utjecaja na kamatne stope, kao i na razinu dolara. To su zabrinjavajući elementi”, dodaje.

Prema Marcu Chesnayu, ove monetarne politike imaju još jedan učinak: ultrabogate još više obogatiti. Posljednja Forbesova ljestvica najvećeg bogatstva na planetu je rekordnu dobit. Top 20 na ljestvici vidjelo je kako su se njihove ušteđevine povećale za … 62 % u jednoj godini. Sada je dosegla ogromnu svotu od 1.747,5 milijardi dolara. To je više od bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje poput Španjolske (1,393 milijarde dolara u 2019.).

“Jeff Bezos [šef Amazona, napomena urednika] obogaćen je 20. srpnja 2020. u jednom danu, dakle, za 13 milijardi dolara. Dvostruko više od 1,3 milijarde koje su Afrikanci zaradili istog dana […] Ako se tako nastavi, jednog će dana eksplodirati”, upozorava Marc Chesney, još uvijek u Tagesanzeigeru.

Pa, kako izbjeći tu eksploziju? Švicarski stručnjak vodi kampanju za smanjenje veličine banaka, od kojih neke danas uživaju položaj “prevelike da bi propale”. Marc Chesney je među onima koji žele odvojiti depozitne banke od onih koje ulažu na tržišta. Također se zalaže za “mikroporez” na elektroničke financijske transakcije.

Monetarne politike obogaćuju … ultrabogate

Zanimljiva rješenja za Jossea Roussela, koji sa svoje strane smatra da su monetarno stvaranje i troškovi duga u središtu trenutnih ekonomskih problema: „U situaciji smo kada je dug toliko pristupačan da ga većina ekonomskih aktera koristi za povećanje profitabilnosti. Učinak poluge je postao ključan za izvođenje.” Smatra da će biti teško potpuno preokrenuti financijsku deregulaciju posljednjih desetljeća, koja je omogućila bankama depozitima da ulažu na tržišta ili u derivate kako bi se širile.

“Međutim, možemo razmotriti reforme usmjerene na postizanje veće transparentnosti ovih derivatnih proizvoda. Čak i regulatori, koji bi trebali biti najbolje informirani, nemaju jasnu viziju razmjera rizika koje predstavljaju. Ovo je vrlo zabrinjavajuće”, zaključuje specijalist.