Švedski premijer kaže da imunitet stada „nikada ali nikada“ nije bio strategija zemlje

Dok se Švedska, država sa preko 10 miliona, kreće prema milion slučajeva COVID-19, sa skoro 14.000 smrtnih slučajeva, više nego što je to slučaj sa ostatkom Skandinavije ali identično s drugim europskim državama, pitanja o vladinom pristupu i strategiji nastavljaju da se ponavljaju, bez obzira na to da li je svjesno slijedila takozvani imunitet stada.

Tokom skoro četvorosatnog ispitivanja ustavnog odbora parlamenta o postupanju zemlje sa pandemijom korornavirusa, švedski premijer Stefan Lofven odlučno je porekao da je imunitet stada ikada bio dio vladine strategije.

“Želim odlučno da odbacim sve špekulacije koje već dugo slušam, da je imunitet stada bio dio bilo koje strategije. Nikada ali nikada”, bio je odgovor Stefana Lefvena, prema nacionalnom emiteru SVT.

Stefan Lofven je rekao da, iako se vlada usredsredila i još uvijek ima strateški fokus na mjere protiv koronavirusa, nikada nije donijeta formalna vladina odluka o strategiji.

„Vlada je izabrala pravac kako treba da radi, takav pravac ne treba da se izražava vladinim odlukama“, rekao je Lofven.

Naglasio je da je strateški pravac koji su sliedili tokom čitavog perioda bio ograničavanje širenja zaraze, zaštita života i zdravlja ljudi i upravljanje zdravstvenom zaštitom.

“Radilo se o odlučivanju prema situaciji, koje mjere su najbolje u datom trenutku. Znanje i dokazana nauka bile su smjernice”, rekao je Lofven.

Lofvena su pitali i o položaju Švedske agencije za javno zdravlje, uključujući i to da li je ta agencija dobila previše istaknutu ulogu u bavljenju pandemijom.

Premijer je odgovorio da je to “stručno tijelo” sa “istaknutim stručnjacima”, sugerišući da bi bilo direktno kršenje zakona ako ih se ne bi saslušalo.

Lofven je takođe naglasio da vlada preuzima punu odgovornost za švedsku strategiju protiv COVIDA-19.

Konfliktne poruke

Tokom prošle godine, međutim, švedske medicinske vlasti i političari na različitim nivoima slali su konfliktne poruka o pandemiji. I sam državni epidemiolog Anders Tegnell porekao je da je imunitet stada švedska strategija, ali se nije usudio reći da je to jedini način da se zaustavi pandemija. Umjesto toga, međutim, službenu strategiju Švedske opisao je kao „što sporije širenje, tako da zdravstveni sistem ima vremena da se pobrine za sve one koji obole“.

Na konferenciji za štampu prošle godine, doktor za kontrolu infekcije okruga Norrbotten Anders Nistedt rekao je da će imunitet stada biti postignut “mirno i tiho”, usuđujući se reći da će svi u Norbottenu na kraju morati da prođu kroz infekciju. U isto vrijeme, na stranici njegove prezentacije pisalo je „Cilj => Imunitet jata“.

Prema bivšem šefu jedinice za kontrolu infekcija Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu pomoć Peet Tullu, u knjizi „Stado“, koja sadrži izvode iz prepiske putem e-pošte, Švedska agencija za javno zdravlje u početku je razmišljala o nekoliko pristupa i izabrala je put ka hipotetičkom imunitetu stada.

Prva alternativa bilo je potpuno zatvaranje društva na četiri nedjelje. Druga je bila praćenje infekcija u velikom obimu, pronalaženje zaraženih i stavljanje u dvonedjeljni karantin. Treća opcija je podrazumijevala „omogućavanje širenja zaraze, polako ili brzo, da bi se postigao hipotetički „imunitet stada“. Tull se, po sopstvenom priznanju, zalagao za alternativu dva i istakao da se čini da je alternativa tri strategija bez glave. Na ovo je Anders Tegnell navodno odgovorio: „Da, ali prošli smo kroz ovo i ipak smo završili u strategiji tri“, objavio je list Aftonbladet.

Oštra kritika

Upravljanje švedskom koronom naišlo je na oštre kritike, ne samo zato što je trebalo toliko vremena da se započnu masovna ispitivanja, već i zbog početnog nedostatka zaštitne opreme u zdravstvu i njezi starih, što je kasnije ispravljeno. Vlada se našla na udaru kritika i zbog toga što nije pravilno zaštitila starije osobe i omogućila širenje virusa u staračkim i domovima za njegu, što je dovelo do većeg broja smrtnih slučajeva.

Ipak, treba napomenuti da u Švedskoj nema radikalnih mjera. Restorani nikada nisu prestali raditi. Trgovački centri i parkovi su prepuni ljudi bez maski, a broj mrtvih je ravan broju mrtvih u zemljama koje su mjerama srušile svoje gospodarstvo. Švedska je iz ove priče vjerojatno izašala kao pobjednik, a što će se za koju godinu razjasniti.