U slučaju nastavka ruske agresije na Ukrajinu Bruxelles želi promptno stopirati korištenje ruskih energetskih resursa na području EU

Napetosti na ratom zahvaćenom istoku Ukrajine između Kijeva i takozvanih, samoproglašenih republika Donbasa eskalirale su ovog proljeća, nakon što je ukrajinska vlada mobilizirala svoje postrojbe, zbog čega su čelnici pobunjenih proruskih snaga na istoku Ukrajine izrazile strah od moguće ukrajinske ofenzive. Moskva, koja je jamac mirovnih sporazuma iz Minska, pozvala je na smirenost i upozorila Kijev protiv bilo kakvih eskalacija.

Više od 50 zastupnika u Europskom parlamentu podnijelo je rezoluciju kojom predlaže isključenje Rusije iz sustava plaćanja SWIFT, ali i zaustavljanje kupnje ruske nafte i plina u slučaju da agresija i kontinuirana destabilizacija Ukrajine, kao i neprijateljsko ponašanje prema državama članicama EU od strane Rusije preraste u vojno djelovanje.

U nacrtu rezolucije koji je podnesen u srijedu, ”rezoluciji koja se odnosi na Rusiju, slučaj Alekseja Navaljnog, nagomilavanje vojske na ukrajinskoj granici i ruski napadi u Češkoj”, skupina, od kojih većina pripada istočnoeuropskim zakonodavcima, sugerirala je da, ako se trenutne napetosti oko Ukrajine pretvore u izravnu rusku invaziju, uvoz “nafte i plina iz Rusije u EU mora biti odmah zaustavljen, dok bi Rusija trebala biti izuzeta iz sustava plaćanja SWIFT. Nadalje, sva imovina koju u zemljama EU posjeduju oligarsi bliski ruskim vlastima i njihovim obiteljima treba biti zamrznuta, a njima se trebaju oduzeti vize.”

Rezolucija ne pojašnjava što bi moglo izazvati Rusiju na napad na Ukrajinu. Moskva je više puta pozivala sadašnju vladu u Kijevu na ispunjavanje njihovih obaveza prema mirovnom sporazumu iz Minska.

U rezoluciji se nastavlja da je Moskva isključivi krivac za pogoršavanje situacije na istoku Ukrajine. Rusija je najviše kritizirana jer je do 31. listopada suspendirala “pravo neometanog prolaska ratnih brodova i komercijalnih brodova” kroz Kerčki tjesnac.

Nazvavši oporbenog vloggera Alekseja Navaljnog “najpoznatijim ruskim antikorupcijskim aktivistom i oporbenim političarom”, rezolucija zahtijeva njegovo hitno puštanje na slobodu i traži istragu o navodima o trovanju i pokušaju atentata na njega. Navaljni je zatvoren nakon povratka u Rusiju u siječnju, zbog kršenja uvjetne kazne u slučaju prijevare iz 2014. godine.

Rezolucijom se dalje Rusiju optužuje za niz prekršaja i nedopuštenih radnji, od navodnog miješanja u izbore u SAD-u, uporabu dezinformacija, zlonamjerne kibernetičke napade, sabotažu i kemijsko oružje, umiješanosti Rusije u eksplozije u skladištima oružja u Češkoj. Zbog svega navedenoga Bruxelles poziva EU na “smanjivanje svoje ovisnosti o ruskoj energiji,” na zaustavljanje projekta plinovoda Sjeverni tok 2 i na otkazivanje projekata s Rosatomom, koji se odnose na izgradnju nuklearne elektrane vrijedne više milijardi dolara.

Odnosi vrlo loši, s tendencijama pogoršavanja

Također u srijedu, šef vanjske politike Europske unije Josep Borrell rekao je novinarima da su odnosi između Moskve i Bruxellesa na “niskoj točki” i da bi se mogli dodatno pogoršati u budućnosti. Borrell je optužio Rusiju da je samo glumila neutralnog posrednika između pobunjenika i ukrajinskih snaga na istoku Ukrajine te je rekao kako Moskva zapravo nije zainteresirana za realizaciju sporazuma iz Minska.

“Do sada Rusija nije pokazala spremnost na okončavanje sukoba pod uvjetima koji bi zaštitili suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Ukrajine. Za Rusiju potpuna provedba sporazuma iz Minska nije ključni uvjet. Za nas jest”, tvrdio je.

Prema odredbama sporazuma iz Minska, potpisanog početkom 2015. godine u bjeloruskom glavnom gradu nakon višemjesečnih okršaja ukrajinskih snaga i snaga pobunjenika u regijama Donjeck i Lugansk, odcijepljene regije vratile bi se pod ukrajinsku nadležnost u zamjenu za širu autonomiju. Dvije strane ispunile su svoja obećanja da će zaustaviti borbe i da će maknuti teže naoružanje dalje od crte razdvajanja. No provedba sporazuma u međuvremenu došla je u zastoj.

Ranije u srijedu, u intervjuu za Sputnjik, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je zapadne države da pokušavaju uvjeriti Moskvu na ”ublažavanje” primjene odredaba sporazuma iz Minska, kao i na promjenu redoslijeda provedbe njegovih odredbi te je upozorio da bi takvo nešto dovelo do navodnog ”masakra nad stanovnicima tih regija.”