Zahtjevi makedonskih Albanaca zbog kojih Ivanov ne želi dati mandat Zaevu

U Makedoniji i dalje traje politička kriza, a predsjednik Ivanov ne želi dati mandat za sastavljanje vlade lideru takozvanih socijaldemokrata Zoranu Zaevu, koji insistira da ima većinu potpisa potrebnih za parlamentarnu većinu, što je istina. Naime, zajedno s “Platformom iz Tirane”, ima potporu najmanje 67 od 120 zastupnika makedonskog Sobranja.

Za predsjednika Ivanova je sporan program koalicije albanskih stranka, koja su se prije usklađivanja programa konzultirale s albanskim premijerom Edijem Ramom u Tirani i liderom kosovskih Albanaca u Prištini, Hashimom Tachijem.

U ekskluzivnom intervjuu za HRT je Zoran Zaev izjavio “kako ne razumije ovu situaciju i da je ona za njega apsurdna”.

“Situacija u Makedoniji je toliko apsurdna. Vjerujem da je ovo privremena situacija, jer nam se svijet smije. Ovo demokracija ne poznaje, ovo je toliko kontradiktorno da to ne možete objasniti nikome. Dobivanje mandata može značiti i da možda nećemo uspjeti sastaviti vladu, ali sa 67 od 120 zastupnika imamo pravo dobiti priliku”, izjavio je Zoran Zaev.

Na pitanje novinara Zoltana Kaboka o programu albanskih stranaka, je rekao da to nije “program” u pravom smislu riječi, nego teme o kojima treba razgovarati, što ne znači da je se udovoljiti svim zahtjevima albanske manjine, ali je demokratski raspravljati o problemima 20 posto građana Makedonije.

Rekao je kako Albanci u svom programu traže osudu civilnih žrtava u Balkanskim ratovima i Drugom svjetskom ratu, što samo po sebi ne bi trebalo biti sporno.

Slušajući Zorana Zaeva, složili bi se da je čelnik socijaldemokrata u pravu i da predsjednik Ivanov, koji navodno favorizira VMRO-DPMNE, zlorabi svoje ovlasti.

Međutim, od kolega iz Skopja smo dobili nacrt zajedničke deklaracije “Platforme iz Tirane”, pa sami prosudite što želi makedonska albanska manjina i jesu li iskreni lideri albanskih stranaka kada kažu da ničim ne žele ugroziti integritet Makedonije.

Zajednička deklaracija “Platforme iz Tirane” u Makedoniji

Albanci traže da albanski jezik u Makedoniji bude službeni, da se riješi pitanje imena zemlje, euroatlantske integracije, nepristran rad Specijalnog državnog tužiteljstva i osudu službenu genocida nad Albancima u razdoblju od 1912. do 1956.

Albanske stranke DUI, BESA i Savez Albanaca su u zajedničkoj deklaraciji izrazili zahtjeve koje su na slobodnim i demokratskim prijevremenim parlamentarnim izborima 11. prosinca podržali albanski birači u Makedoniji. Deklaracija je usmjerena na blagostanje i dugoročnu stabilnost Makedonije i određuje da zemlja nema nikakvu alternativu integracijama u NATO i EU.

Zajedničku deklaraciju albanskih stranaka prenosimo u cijelosti.

Mi, predstavnici albanskih političkih stranaka u Makedoniji: “Demokratska unija za integraciju”, Besa” i ” Savez Albanaca”, poštujući slobodnu i demokratsku volju albanskih birača izraženu na prijevremenim parlamentarnim izborima u Makedoniji 11. prosinca, u duhu Ohridskog sporazuma, konsenzualne demokracije i potrebe da se zadovolje zakonske obveze koje proizlaze iz ustavnih amandmana, potvrđujući zajedničke programe i strateške ciljeve Albanaca i svih građana Republike Makedonije želimo se posvetiti blagostanju i dugoročnoj stabilnosti Makedonije.

Vođeni zajedničkim opredjeljenjem za mir, stabilnost, sigurnost, međuetnički suživot u duhu jednakosti i dostojanstva u skladu s europskim i međunarodnim konvencijama, vjerskog sklada i suradnje u zemlji i regiji tvrdimo da nema alternative integraciji zemlje u NATO i Europsku uniju.

Slažemo se oko uzajamne podrške zajedničkom političkom programu koji u sljedećem mandatu vlade ili bilo kojem drugom roku predviđa ostvarenje sljedećih ciljeva:

1. Postizanje pune jednakosti u skladu s Ohridskom sporazumom i Ustavom

Pravilno provođenje načela multietničnosti u Ustavu, gdje se Albance smatra državotvornom nacijom koja podržava sve pravne i ustavne inicijative koje jačaju etničku ravnopravnost albanskog stanovništva.

Postizanje pune jezične ravnopravnosti, korištenje albanskog jezika na svim razinama vlasti i jamstvo njegove primjene kao temeljnog i ustavnog prava. Ustav treba utvrditi da su “makedonski jezik i njegova ćirilica i albanskom jeziku i pismo službeni jezici u zemlji”.

Provesti sveobuhvatnu raspravu o zastavi, himni i grbu Republike Makedonije tako da državni simboli odražavaju multietničnost, društvene i etničke jednakosti.

Usvajanje rezolucije u parlamentu koja osuđuje genocid nad Albancima u Makedoniji u razdoblju 1912. do 1956. godine.

Da pojasnimo posljednju 1956. godinu. Prema podacima Instituta za povijest Kosova, “Služba državne sigurnosti, koju je tada vodio Aleksandar Ranković, pod izgovorom traženja oružja je mučila oko 30 000 Albanaca, zbog čega je oko 100 osoba umrlo. 1956. je održan Prizrenski proces albanskim vođama i intelektualcima”, što Albanci smatraju političkim procesom, ali on teritorijalno nema veze s Makedonijom. Zahtjev za osudu takozvanog “genocida” seže unatrag, sve do Balkanskih ratova, a Zoran Zaev se slaže da bi Albanaca bilo puno više da nisu stradali u nesretnom razdoblju. Na kritike iz svoje stranke da bi to moglo biti opasno po Makedoniju, Zaev je rekao da usvajanjem rezolucije nije opasno za Makedonce, jer krivica pada na Srbiju i srpske vlasti koje su u to vrijeme do Drugog svjetskog rata bile nadležne za bivšu Vardarsku Makedoniju, a ostatak krivice bi vjerojatno pao na antifašistički pokret i poslijeratnu vlast do 1956.

Opasnost koju krije moguće usvajanje ove rezolucije ne treba posebno obrazlagati i sigurno ne bi doprinijela suživotu, miru i političkoj stabilnosti zemlje.

2. Postizanje ekonomske i socijalne jednakosti kroz posebno uravnotežen regionalni razvoj

To treba provesti stvaranjem novog mehanizama u obliku Državne komisije o financiranju općina, prava odlučivanja o državnim potporama u korist općina.

Stvaranjem Ministarstva za politički sustav i međuetničke odnose, kao i nadležnog tijela za poštivanje prava zajednica i poticanje gospodarskog i društvenog razvoja u nerazvijenim područjima.

Postizanjem pravedne zastupljenosti u službama sigurnosti, vojsci, obavještajnim zajednicama i pravosuđu.

Postizanje jednake zastupljenost na svim razinama državne vlasti, u javnim uredima ili poduzećima u kojima udjele ima država.

3. Jamčenje vladavine prava kao preduvjet za napredak u procesu euroatlantske integracije

Osigurati kroz provedbu reformi u skladu s Ugovorom izu Skopja, preporuke Priebea, hitne preporuke Europske komisije i preporuka na visokoj razini s EU.

Podršku za nepristranom vršenju dužnosti Specijalnog tužitelja, bez etničke i političke pristranosti.

Potpuno rješenje problema i sudskih postupaka “Sopot”, “Brodec”, “Monster” i “Kumanovo” od strane međunarodnog povjerenstva ili nekog drugog neovisnog tijela.

Ovdje je zanimljivo da “Platforma iz Tirane” traži da se teroristički napadi ubačenih albanskih terorističkih skupina iz susjednog Kosova, kao što je dokazano u istrazi, provede ne od strane makedonskog pravosuđa, nego od međunarodnog istražnog povjerenstva ili nekog drugog neovisnog tijela, dok se istovremeno pruža puna podrška radu specijalnog tužitelja koji istražuje nepravilnosti i zlouporabe položaja i korupciju među političarima. Očigledno je riječ o dvostrukim mjerilima za dvije različite vrste kaznenih dijela na teritoriju jedinstvene i suverene države.

4. Promicanje duha povjerenja s ciljem poboljšanja međuetničkih odnosa kao bitnog elementa političke stabilnosti u zemlji

Poduzeti pozitivne mjere kako bi se osiguralo financiranje albanskih kulturnih institucija na središnjoj i lokalnoj razini.

Stvaranje središnje institucije za promicanje jezika zajednica, koja će osigurati izobrazbu prevoditelja, urednika i predavača.

5. Rješavanje spora oko imena u skladu s europskim vrijednostima i načelima međunarodnog prava

Ovo treba provesti kroz usvajanje zajedničke i obvezujuće rezolucije u parlamentu zbog koje će Vlada biti dužna aktivno se uključiti u rješavanje spora oko imena zemlje.

Uključivanje Albanaca u radnu skupinu u izravnim pregovorima s Grčkom.

6. Dobri odnosi sa susjedima

Uključivanje Albanaca u radnu skupinu za izravne pregovore s Bugarskom.

Suradnja s Kosovom i Albanijom u zajedničkim upravljanjem granicom.

Otvaranje novih graničnih prijelaza.

7. Brza integracija u NATO i Europsku uniju

Ispunjavanje gore navedenih točaka će deblokirati put Makedonije ka punoj integraciji u NATO i otvaranju pregovora za članstvo u Europskoj uniji.

Proces ostvarivanja tih ciljeva će se pratiti organiziranjem okruglog stola pregovarača s albanskim parlamentarnim strankama.

Okrugli stol albanskih parlamentarnih stranaka će se održati u skladu s načelom rotacije, a poslužit će kao platforma za usklađivanje političkog djelovanja, te transparentnu komunikaciju s međunarodnim partnerima iz Makedonije, posebno u traženju potpore Europske unije i međunarodnih institucija.

Na okruglom stolu će se odrediti rokovi za provedbu gore navedenih ciljeva u skladu sa zakonima i Ustavom zemlje.

Ovim završava zajednička deklaracija makedonskih stranaka albanske manjine, poznatih pod imenom “Platforma iz Tirane”. Službeni sveobuhvatni program dogovoren s Tiranom i Prištinom do ovog trenutka nije dostupan javnosti.

Povezane vijesti:

Makedonski kaos se može preliti na sve zemlje zapadnog Balkana
Makedonsko bure baruta – Vlast u Skopju određuju Tirana i Priština