Glasine o predstojećoj smrti trgovačkog centra kruže godinama.
Između 2018. i 2019., čak i prije pandemije COVID-19, promet u 10 najboljih kanadskih trgovačkih centara, mjereno prihodom po četvornom metru, pao je za 22 posto, prema istraživanju Deloitte Canada. A kada je konzultantski div izmjerio promet u veljači 2020., još prije zaključavanja COVID-19, i veljače 2019. zabilježio je još strmiji pad, od 42 posto.
No, kako se ograničenja COVID-19 u cijeloj zemlji smanjuju uslijed sve većih stopa cijepljenja, neki stručnjaci vjeruju da je pandemija trgovačkim centrima ili barem nekima od njih mogla dopustiti novi dašak života.
Kanađani mjesečno zajednički troše preko dvije milijarde dolara više na kupovinu putem interneta nego u predpandemijska vremena, pokazalo je nedavno istraživanje Pay Pal Canada. No, dokazi iz SAD-a, koji je dalje od Kanade u ponovnom otvaranju svog gospodarstva, sugeriraju napuhanu potražnju za osobnom kupnjom nakon višemjesečnog ograničenog pristupa trgovinama.
Južno od granice, kupovina u trgovinama zabilježila je 10-postotni porast kad su trgovine i tržni centri ponovno počeli primati kupce, kaže Marty Weintraub, koji vodi nacionalnu praksu maloprodajnog savjetovanja u kanadskom Deloitteu.
“Ljudi su predugo bili zarobljeni”, kaže Weintraub. „Svakako, prebacili su velik postotak svojih kupnji putem interneta, ali bez sumnje mislim da ćemo vidjeti kako se ljudi vraćaju u trgovačke centre vjerojatno prilično žestoko na početku, kako bi nekako nadoknadili neke stvari koje nisu mogli nabaviti ranije iz trgovačkih centara.”
Neki vanjski centri već vide znakove oslobađanja te davno potisnute žudnje za osobnom kupnjom. Na desetke ljudi navodno se poredalo ispred nekoliko trgovina u ottawskom trgovačkom centru Tanger Outlets 11. lipnja, kada su se trgovci nebitnih proizvoda Ontarija otvorili za kupovinu u trgovinama.
I dok je pandemija upoznala više Kanađana s primamljivom pogodnošću dostave namirnica, također je istaknula činjenicu da je za neke vrste kupnji osobni pregled proizvoda važan.
“Uz predmete poput odjeće, čak i namještaja ili uređaja na dodir, gdje zaista trebate vidjeti što kupujete i iskusiti, sve te stvari postaju nešto što se može bolje priuštiti osobnoj kupnji”, kaže Jennifer Marley partner u tvrtki Sklar Wilton&Associates.
Dugoročno gledano, mnogi trendovi koje je pandemija pomogla ubrzati vjerojatno znače da će trgovački centri morati preispitati način poslovanja, kaže analitičar za maloprodaju i autor Bruce Winder.
S onim što Winder naziva “trgovačkim centrima”, trgovačkim centrima s potpisima u velikim kanadskim gradovima, budućnost leži u preusmjeravanju fokusa na pružanje kupaca iskustva, a ne samo na mjestu za kupovinu.
To je trend koji se već dogodio prije hitne medicinske pomoći COVID-19, s velikim, otmjenim centrima koji se sve više nadograđuju sa standardnog suda za hranu na gurmanske restorane.
Iskustvo u trgovini također će biti važno za izvlačenje, kaže Winder. Kupci mogu putovati u tržni centar kako bi isprobali proizvode, ali mogu odlučiti kasnije naručivati putem interneta, kaže on.
Čak i takozvani digitalni domaći trgovci, koji su svoje proizvode počeli nuditi isključivo putem interneta, sada otvaraju trgovine, napominje Weintraub.
“Jedna stvar koju smo naučili kao industrija jest da čarolija dolazi kad imate te trgovine i digitalnu kupnju (i) kada ih spojite”, kaže.
Za manje otmjene centre, procvat internetske kupovine iz doba pandemije vjerojatno znači da će budućnost postati malo više “transakcijska”, kaže Winder.
To su one vrste trgovačkih centara u koje idete po hranu ili kod zubara, kaže. Ovi će trgovački centri sve češće vidjeti više prostora koji skladišni prostori zauzimaju za internetske narudžbe.
“Otići ćete tamo po neke pakete i možda zgrabiti nešto za jelo”, kaže.
Za neke centre, međutim, jednostavno neće biti dovoljno tržišta, upozorava. Za one je jedna mogućnost preuređenja kako bi ih se pretvorilo u strukture mješovite namjene s maloprodajnim, uredskim i stambenim prostorima, kaže.
Druga opcija za tržne centre, posebno na manjim tržištima, mogla bi biti preusmjeravanje fokusa s velikih trgovina na lokalne maloprodaje, kaže Weintraub.
“Jedna od stvari koju smo naučili kroz pandemiju jest da ljudi žele podržati lokalno”, kaže. To je prilika da “vlasnici trgovačkih centara i trgovci na malo shvate kako udovoljiti toj potrebi.”
Kanada se postavila kao globalni ultralijevi eksperiment represije nad populacijom. To već traje više od desetljeća, od rodnih ideologijja, GMO-a, pa sad do Covid-a i klimatskih promjena. Totalitarizam praćen diktaturom propisa. A sve predstavljeno kao transparentno i demokratski u svrhu zaštite ljudskih prava.
“Jedna od stvari koju smo naučili kroz pandemiju jest da ljudi žele podržati lokalno”, kaže. To je prilika da “vlasnici trgovačkih centara i trgovci na malo shvate kako udovoljiti toj potrebi.”
Nesto sto bi urednici portala mogli i sami nauciti.
Vijest koja je iznimno korisna i zanimljiva.. nikome. Sazetak: pandemija mjenja svijet.
Mijenjajte se i vi.
Propdaju tzv. “trgovački centri”, te nakaradne katedrale ispraznog materijalističkog konzumerizma i otuđenosti? Pa tko onda može reći da je plandemija skroz loša stvar?
“Druga opcija za tržne centre, posebno na manjim tržištima, mogla bi biti preusmjeravanje fokusa s velikih trgovina na lokalne maloprodaje”
Jedina ispravna i razumna opcija za te megalomanske “tržne centre” je rušenje. A fokus bi stvarno trebalo prebaciti na male lokalne trgovine kakve su postojale u neka normalnija vremena a danas su uglavnom prazne i na njihovim izlozima stoji natpisi “iznajmljuje se” i broj mobitela. Trgovine u kojima je čovjek sve što mu treba mogao kupiti na 15 minuta lagane šetnje od kuće umjesto da se mora pola sata autom voziti do ružnog montažnog betonsko-staklenog monstruma smještenog “nakraj sela” na nekakvoj pustopoljini.
Sve promjene se diktiraju od diktatora s vrha kako bi se održala i povećala kontrola populacije.
Kako sa shopping centrima tako i u korištenju energije, sirovina, proizvodnje i distribucije navedenog.
I prije korone diktatori su izdiktirali svojim podanicima odnosno vladama država da prilagode zakonsku regulativu kako bi svi ukagači ulagali u novo koje se financiralo putem kredita kako bi se moralo napustiti staro, a da bi obaveze po kreditu ostale iste.
Tako je i sa shopping centrima gdje su ljudi ulagali u distribuciju roba i usluga kako bi promjenom na novo dosta njih ostalo kratkih rukava čime se veći ili manji dio njihove imovone preselila u vrh globalne piramide moći.
Korona je samo katalizator tih procesa.
A sta ces sad vise u centru? Nema kina, klizalista, cartinga, predstava za djecu, stend up komedija, igrica, stoseva, skrivenih camera… Nicega. Samo navuci masku kupi i bjezi! Jos su u nekim zemljama opcrtali podove kako se kretati i drzati razmaka.
Zašto manje od minute nakon objavljivanja nije više moguće modificirati upis? Je’l to neka nova epidemiološka mjera?
Onaj koji je i osnovao te centre ih sada ukida…………………..
Bravo Nermine, članak hvale vrijedan. Kada je već “smrtonosna” pandemija tu, a čije divljanje nemoguće za predvidjeti čak ni najvećim umovima struke, tada je ovo izvrsna prigoda osim uvedenih mjera u borbi protiv te pošasti i promjena stila i nacina života i uopće društvenog ponošanja, da i mi uvedemo još dodatne mjere. Kada svi političari u svijetu jednoglasno i zdušno u toj borbi uništavaju vlastitu privredu uvedenim mjerama, a pogodujući multinacionalnim kompanijama posbice farmaciji, tada nastavimo skupa s njima tim putem. Što se recimo konkretno amazona tiče, za njegovog šefa se apsolutno u životu ništa ne mjenja, kada bi svoje bogatstvo zaokružio i na prvog bilionera. To ne mijenja ništa, ama baš ništa u načinu njegovog života i stilla življenja, zato kada ne postoji bolja opcija, kupujem preko amazona. Učinimo ih po naputcima naših vođa još bogatijim. Ovi trgovački centri su zatvorili skoro sve manje dućane i privatne obrte iz… Čitaj više »
Ne znam kako vi ali moja obitelj se sada u koroni jos vise okrenula kupovini od lokalaca, jaja, povrce, sir, sparoge, lokalne pekarne. Tu vecinom ni ne trebaju maske, dok po trg centrima se kupuje ono sto se od lokalaca ne moze. Neka je i skuplje ali radije kupim od susjeda koji ce ljepse zivjeti i sutra kada bude nestasica hrane u trgovinama ipak mozda prezivjeti i ja cu opet od njega kupiti ono osnovno i prezivjeti takodjer