Rusija pojačava svoje ambicije u pogledu vodonika

Rusija će nadograditi svoju mapu za proizvodnju vodonika za 2020. godinu tokom naredne decenije, najavljujući novu radnu grupu koja će koordinisati projekte proizvodnje i izvoza vodonika u zemlji.

Razvojem nove radne grupe ruskog premijera Mihaila Mišustina za koordinaciju vodoničnih projekata, čini se da Rusija odgovara na očekivanja međunarodne energetske tranzicije u narednim godinama.

Rusija očekuje da će se nacionalna potražnja i dalje u velikoj mjeri oslanjati na naftu i gas, što znači da će veći dio njene proizvodnje vodonika biti usmjeren na izvoz. Sa visokim nivoom proizvodnje prirodnog gasa, Rusija je razumljivo zainteresovana za nastavak proizvodnje vodonika, jer susjedni evropski i bliskoistočni regioni izražavaju svoj interes kako za razvoj vodonika, tako i za njegov uvoz tokom naredne decenije.

Rusija planira da proizvodi plavi vodonik, koristeći tehnologiju prikupljanja i skladištenja ugljenika (CCS) na svojim lokacijama prirodnog gasa za proizvodnju izvora energije.

Radnu grupu čine predsjednici i potpredsjednici nacionalnih gasnih kompanija Gazprom i Novatek, kao i predstavnici naftne industrije i nekoliko drugih nacionalnih korporacija i ministarstava. Na čelu grupe će biti Aleksandar Novak, zamjenik ruskog premijera.

Gazprom je nekoliko godina bio zainteresovan za potencijalnu upotrebu vodonika, uključujući utvrđivanje plana za vozove na vodonik do 2024. godine. Firma sada predlaže da bi se jedna od dvije linije u novom projektu podvodnog gasovoda Sjeverni tok 2 koji povezuje Rusiju i Njemačku, mogla koristiti za transport vodonika 2030-ih.

Kompanija je nedavno potpisala sporazume o ispitivanju inkorporiranja CCS, proizvodnje amonijaka i proizvodnje energije vjetra u svoja postojeća mjesta za proizvodnju gasa. A naftne kompanije Rosneft i Gazprom Neft takođe nude svoju stručnost, sa iskustvom u proizvodnji sivog vodonika u svojim rafinerijama.

Nadovezujući se na rusku mapu vodonika, radna grupa očekuje da bi postrojenja za proizvodnju vodonika koja koriste CCS mogla biti puštena u rad već 2023. Zeleni vodonik bi takođe mogao da se proizvodi, jer grupa namjerava da pokrene ispitivanja o proizvodnji vodonika iz vode i drugih obnovljivih izvora.

Od stvaranja radne grupe ovog mjeseca, neke kompanije su već najavile planove za proizvodnju i upotrebu vodonika u zemlji. Na primjer, Ujedinjena motorna korporacija iz Rosteca (UEC) izjavila je da namjerava da razvije elektrane za podršku korištenju vodonika u vazduhoplovnom sektoru.

Novak je u junu izjavio da Rusija teži ka 20 % udjela na svjetskom tržištu vodonika, pri čemu se očekuje da će vlada odobriti plan za vodonik u naredna dva mjeseca. Očekuje se da će plan ponuditi različite scenarije za rusku proizvodnju vodonika, kao i potencijalna izvozna tržišta.

Ruska energetska strategija 2020. do 2034. godine predstavila je cilj od 200.000 tona izvoza vodonika do 2024. godine, povećavajući ovu cifru na 2 miliona tona do 2035. Međutim, ako potražnja premaši očekivanja, Rusija bi mogla mnogo brže da razvije svoju industriju vodonika, kako bi mogla da izvozi znatno veće količine čiste energije.

Rusija takođe očekuje blisku saradnju sa nekoliko drugih država sa visokom potražnjom i proizvodnjom u razvoju industrije vodonika tokom naredne decenije, uključujući Njemačku, Francusku, Australiju, Japan, Južnu Koreju i Saudijsku Arabiju.

Izvještajem Deloitte koji sugeriše da će upotreba vodonika u evropskom transportnom sektoru dostići 50 miliona tona do 2050. godine, a evropskoj industriji do ovog datuma moglo bi biti potrebno 45 miliona tona, mnoge zemlje razvijaju proizvodne planove, a Rusija nudi vitalni most između Azije i Evrope kako se tržište širi.