Američki Exxon Mobil traži ukidanje sankcija za poslove s ruskim Rosneftom

Ranije ovog tjedana The Wall Street Journal piše kako je kompanija Exxon Mobil podnijela zahtjev Ministarstvu financija za ukidanje američkih sankcija Rusiji u mjeri da može nesmetano poslovati s ruskim državnim naftnim divom Rosneft.

The Washington Post također prenosi kako američki naftni div Exxon Mobil pokušava ukinuti sankcije protiv Rusije i dobiti od Washingtona dozvolu za nastavak suradnje s Rosneftom u Crnom moru. Američki list piše kako je izvor upoznat sa slučajem izjavio kako Donald Trump razmišlja da pozitivno odgovori na zahtjev tvrtke, čiji je bivši čelnik, Rex Tillerson, aktualni američki državni tajnik.

Navodi se i da je Exxon Mobil sličan zahtjev podnio još 2015.  godine, tijekom mandata predsjednika Baraka Obame. Kompanija koju je tada još vodio Tillerson je Obami poručila da će sankcije nametnute od strane Sjedinjenih Država uzrokovati gubitke u zajedničkim projektima Exxona i Rosnefta u Karskom i Crnom moru i da će oni iznositi najmanje milijardu dolara.

Osim toga, krajem 2015. su lobisti Exxon Mobila u Senatu blokirali usvajanje zakona kojim bi se znatno zakomplicirao postupak ukidanja sankcije protiv Rusije. Sada Donald Trump može to učiniti s jednim potezom pera.

U ožujku se ruski predsjednik Vladimir Putin sastao s novim čelnikom Exxon Mobila, Darrenom Woodsom, a ruski ministar energetike Aleksandar Novak je rekao da je Exxon zainteresiran za projekte u Rusiji.

Zašto jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu želi ukinuti sankcije za sebe i to baš u Crnom moru? Vodeći analitičar ruskog Nacionalnog fonda za energetsku sigurnost, Igor Juškov, vjeruje da Exxon Mobil nije odustao od pokušaja za nastavak suradnje s Rosneftom i projektima u Crnom moru, najunosnijim u trenutnim okolnostima.

“Čak i da nema sankcija, nijedan investitor neće ići na Arktik s ovako niskim cijenama nafte. To je preskupo, uz postojeće bušotine dvije kompanije, od kojih je samo “Pobjeda” u Karskom moru bila najskuplja u povijesti i koštala je oko milijardu dolara. No, dala je proturječne rezultate i depozit ima više plina, na kojem se zarađuje manje, od nafte. U susjedstvu je i plinsko polje Štokman, a razvojni projekt je zaustavljen prije sankcija”, rekao je stručnjak.

Marsel Salikhov, ekonomski stručnjak ruskog Instituta za energetiku i financije, kaže Arktik ima izglede za bušenje u budućnost, jer je više nego jasno da je raditi u Crnom moru isplativije.

Prema riječima Igora Juškova, projekti u Crnom moru su atraktivniji, jer se ne smrzava, nafta se može crpiti i tovariti tijekom cijele godine, a troškovi proizvodnje su vrlo niski. Osim toga, blizu su velika transportna čvorišta i rafinerije su, takoreći, “pri ruci”.

Crno more je jedno od strateških područja za Exxon Mobil. Uoči pripojenja Krima Ruskoj Federaciji su ruski i američki naftni divovi bili uključeni u tri projekta u regiji i glavni igrači među naftnim tvrtkama.

Exxon na rumunjskom plinskom bloku “Neptun” radi zajedno s rumunjskim OMV Petrom, tvrtkom koja je otvorila više plinskih polja. Više detalja se zna samo o depozitu “Domino”, gdje se rezerve procjenjuju na oko 80 milijardi kubnih metara. Američka kompanija će sudjelovati u natječaju za ovaj depozit početkom sljedećeg desetljeća, ali su za posao zainteresirani  Shell, OMV Petrom i ukrajinska NAK Nadra.

Ukrajina se protivi što su se pomorska granica za istraživanje i razvoj nafte i plina u Crnom moru 2014. s Krimom djelomično “pomjerila u korist Rusije”. No, to trenutno ne utječe na projekte koje su u ruskom sektoru Crnog mora američke tvrtke pokrenule 2011. Godine, kada su s Rosneftom razvili “Tuapski bazen“.

Prema Rosneftu, potencijalne rezerve ovog bloka se procjenjuju se na 1,5 milijardi tona nafte.  2014. godini je planirano pokrenuti prvu probnu bušotinu, a cijena bušenja u Crnom moru bi mogla doseći 100 milijuna dolara. Istovremeno je Exxon Mobil ranije platio potrebna seizmička istraživanja.

Prema Juškovu, trošak proizvodnje u Crno more je nizak, ali po trenutnim cijenama nafte je na granici profitabilnost, obzirom na dubinu vode. Osim toga, u regiji još nisu pronađene jako velike zalihe. Exxon Mobil je radio i u Turskoj, ali u svim velikim projektima na kraju da nije pronađeno  ništa.

Ruski stručnjak kaže kako projekti Exxona i ne spadaju u sankcije, nego je samo potrebno regulirati licence.

“Exxon Mobil je već napravio iznimke.  2014. godine je završila s bušenjem bunara u polju “Pobjeda” u Karskom moru, a tvrtka je dobila dozvolu da odgodi sankcije do dovršetka posla”, kaže Igor Juškov.

Dodao je da će, ako Amerikanci dobiju dozvolu za poslovanje u Crnom moru, onda to više biti pobjeda za Rosneft, nego za sam Exxon.

“Rosneft će stvoriti presedan za ukidanje sankcija“, kaže Igor Juškov i podsjeća da u “Tuapskom bazenu”, na zapadnom dijelu Crnog mora, Rosneft i pod  sankcijama planira raditi s talijanskom kompanijom ENI, s kojom je potpisao potrebne sporazume.

Stručnjaci smatraju da je teško u ovom trenutku procijeniti hoće li ili neće Exxon Mobil dobiti priliku za obnovu projekta s Rosneftom u Crnom moru.

“Sada malo ljudi razumije što se događa u Bijeloj kući. Čekali smo dolazak Donalda Trumpa, ali to je bilo prije tri mjeseca i nije bilo nikakvih izjava, čak ni od strane dužnosnika, koje bi govorile o mogućnosti uklanjanja bilo kakvih sankcija. Dakle, možemo pretpostaviti da je zahtjev Exxon Mobila zapravo pokušaj da se razjasni situacija”, zaključio je voditelj ekonomskog odjela ruskog Instituta za energetiku i financije, Marcel Salihov.

Vodeći analitičar za energetsku sigurnost Rusije, Igor Juškov, sumnja da će američki naftni divovi dobiti dozvolu za poslove s Rosneftom.

“Protivnici Donalda Trumpa, koji je u tim uzeo bivšeg šefa Exxon Mobila, Rexa Tillersona, traže sve što bi ga povezalo s Rusijom, kao povod da ga diskreditiraju, a ukidanje sankcija za poslove u Crnom moru bi sigurno široko odjeknulo u američkim medijima“, kaže Igor Juškov.