Ranije, nakon zastoja u pregovorima nakon iranskih izbora u junu, Francuska i Njemačka su ohrabrile Iran da obnovi nuklearne pregovore, a Pariz je tražio hitan ponovni početak usred zabrinutosti Zapada zbog eskalacije nuklearnih aktivnosti Teherana.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi izjavio je u subotu da je Teheran voljan započeti razgovore sa zemljama učesnicama za oživljavanje nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, ali ne pod pritiskom Zapada.
Raisi je tokom intervjua za novinsku agenciju IRNA naglasio da Teheran traži pregovore koji će na kraju dovesti do ublažavanja američkih sankcija.
“Ranije sam izjavio da će pitanje razgovora, naravno, biti centralno za našu vladu, ali ne uz pritisak koji zapadne zemlje primjenjuju protiv Irana. Pregovori neće uspjeti ako se nastave pod prinudom“, Citiran je Raisi. “Razgovori su na dnevnom redu. Tražimo pregovore ciljane na ukidanje sankcija iranskom narodu.”
Ranije tokom dana, portparol iranskog ministarstva inostranih poslova, Saeed Khatibzadeh, kritikovao je SAD zbog najnovije runde sankcija nametnutih iranskim državljanima za koje je Vašington tvrdio da su “obavještajni operativci”. Khatibzadeh je u svom govoru naglasio da “sadašnji zvaničnici SAD idu neuspješnim putem prethodne administracije”.
Sveukupno, SAD su sada sankcionisale više od 1.500 osoba, kompanija, vladinih agencija i naoružanih grupa povezanih s Iranom.
Prošle nedjelje, prema nacionalnoj novinskoj agenciji Mehr, predsjednik je izdao proglas kojim se Mohammad Eslami bira za novog šefa Iranske organizacije za atomsku energiju (AEOI).
Administracija bivšeg iranskog predsjednika Hasana Rouhanija izabrala je Eslamija za ministra puteva i urbanog razvoja. AEOI je tada vodio Ali Akbar Salehi.
Prošlog mjeseca, Francuska, Njemačka i Velika Britanija izrazile su “ozbiljnu zabrinutost” zbog procjena UN nuklearnog supervizora koje ukazuju na to da je Iran prvi put proizveo metal uranijuma obogaćen 20 % čistoćom za cjepanje i povećao svoj kapacitet obogaćivanja uranijuma na 60 %. Ove radnje, tvrde zemlje, predstavljaju “ozbiljna kršenja iranskih obaveza” prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, koji je ograničio čistoću prečišćavanja urana u Teheranu na 3,67 %.
Nadalje, evropske sile su osuđivale Iran zbog ograničavanja pristupa Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) povlačenjem iz sporazuma o nuklearnom nadzoru.
S druge strane, Iran insistira na tome da je njegov nuklearni program mirnodobski, da je obavijestio IAEA o svojim operacijama i da bi se svi koraci od sporazuma iz 2015. vratili ako bi se SAD vratile sporazumu i ukinule sankcije.
Velika Britanija, Njemačka, Kina, Rusija, SAD, Francuska i Iran potpisale su Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA) 2015. godine. Sporazum je uključivao ukidanje sankcija u zamjenu za ograničavanje iranskog nuklearnog programa kao garanciju nerazvijenosti nuklearnog oružja Teherana.
Međutim, u maju 2018, tadašnji američki predsjednik Donald Trump odlučio je da se jednostrano povuče i obnovi oštre sankcije Iranu. Kao odgovor, Iran je najavio postepeno smanjenje obaveza prema sporazumu, napuštajući ograničenja za nuklearna istraživanja, centrifuge i nivo obogaćivanja uranijuma.
U Beču su trenutno u toku pregovori o obnavljanju JCPOA i ukidanju američkih sankcija Iranu, a šesta runda završava se 20. juna. Prema riječima stalnog predstavnika Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihaila Uljanova, posao na obnavljanju dogovora završen je do skoro 90 %, ali politička pitanja u vezi sa obavezama SAD nisu riješena.
Iranske vlasti saopštile su da će nova vlada, koja je formirana nakon inauguracije Raisija 5. avgusta, nastaviti pregovore o obnavljanju dogovora.
Iran se neće dati ucjenjivati i to je jasno rrečeno