Orban protiv Sorosa – Zatvaranje CEU ima dublje korijene i Mađari neće popustiti

Protekle srijede, 26. travnja, na sastanku Europske komisije u Bruxellesu je odlučeno da se provede istraga protiv Mađarske zbog pokušaja mađarskih vlasti da zatvore američko Srednjoeuropsko sveučilište u Budimpešti (CEU). U skladu s novim mađarskim zakonom o visokom obrazovanju, strana sveučilišta s podružnicama u Mađarskoj bi trebala imati i centar u vlastitoj zemlji. Međutim, CEU posluje u Mađarskoj od 1991. godine i ima status privatnog stranog sveučilišta s akreditacijom u američkoj saveznoj državi New York, gdje nema nikakvu bazu i posluje isključivo kao ogranak.

Prema kritičarima mađarskih vlasti je svrha novog zakona zatvoriti Srednjoeuropsko sveučilište (CEU), koje je osnovao američki milijarder i samozvani “filantrop” George Soros. Mađarska vlada je tražila i pronašla formalnu osnovu za zatvaranje CEU-a i novi zakon sadrži jasno pravilo prema kojem se to može učiniti. Zakon usvojen od strane mađarskog parlamenta će stupiti na snagu u listopadu 2017. godine.

Europska unija je zbog ovog zakona pokrenula kazneni postupak protiv Mađarske, a mađarska vlada je poslala službenu obavijest o početku temeljite provjere sveučilišta. Postupak može potrajati nekoliko godina, a pravna procjena situacije navodi da mađarski zakoni krše pravila EU kojima se uređuje slobodno poslovanje tvrtki i protok usluga.

Nova “istraga” nadnacionalne kontrole EU protiv Mađarske je u skladu s “istragama” u predmetima započetim 2011. godine, od kada se Budimpeštu nadzire zbog kontrole nad medijima, povrede neovisnosti sudstva, vladine kontrole nad središnjom bankom i drugim slučajevima. EU smatra da Orban “udarom” na CEU narušava vrijednosti liberalne demokracije i sloboda u Mađarskoj.

Procjenjuje se da je za ove postupke EU protiv Mađarske mađarski premijer Orban barem šest puta u Europskom parlamentu održao pojašnjavajuće govore. Istovremeno je strpljivo slušao žestoke kritike upućene na njegovu adresu od strane zastupnika Europskog parlamenta. Tako se dogodilo u ovaj put.

U srijedu je Orban govorio u Europskom parlamentu, gdje je objasnio slučaj CEU i pokušavao ukazati na neutemeljenost optužbi. Tvrdio je kako novi zakon jednostavno uvodi državnu regulaciju nad visokoškolskim ustanovama u Mađarskoj. Ništa više.

U slučaju Orbana su se Europskom parlamentu čuli prijedlozi za stvaranje posebnog povjerenstva za Mađarsku, vršen je i pritisak na mađarsku vladajuću stranku Fidesz kroz njen klub u Europskom parlamentu, odnosno unutar  Europske pučke stranke (EPP), ali bez rezultata. Na kraju je incident kojeg je protiv Mađarske pokrenula EU završio na “političkim kompromisom”, ali bez poništenja sporne odluke. Jasno je da slična sudbina čeka i CEU.

Za razliku od Varšave, protiv koje se provodi sličan proces, ali po pitanju ovlasti Ustavnog suda u Gdanjsku, Budimpešta je uvijek pokazala spremnost na dijalog s Bruxellesom. Što se tiče Mađarske, tamo nije primjetan karakter temeljnih prijetnji demokraciji. Iako se Budimpeštu obično razapinje u europskim medijima, mađarske vlasti uporno i strpljivo pristaju na pregovore, ali nikada na veće ustupke, što se pokazalo dobrom taktikom.

U međuvremenu je predsjednik Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti, bivši čelnik Liberalne stranke Kanade, Michael Ignatieff, djelovao kroz Europsku komisiju i želi održati CEU u životu.

U Bruxellesu se Ignatieff sastao s potpredsjednikom Europske komisije Fransom Timmermansom, koji je zadužen za ovaj problem.

Ignatieff je javno rekao: “Mi nismo politička institucija. Imam vrlo malo interesa za političku agendu gospodina Orbana. Neka nas ostavi na miru i neka sveučilište radi ono što je i dosad činilo.”

Michael Ignatieff je rekao da je, prema njegovom mišljenju, netočno CEU zvati “Sorosevim sveučilištem”. Ovdje je Ignatieff bez sumnje bio neiskren i dovoljno je pogledati povijest i razvoj sveučilišta, njegove veze s “Institutom Otvoreno društvo” i na kraju “kadrove” koje proizvodi.

Osim toga, kako bi raspravljao o ovo problemu, 27. travnja se George Soros u Bruxellesu sastao s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i još jednom pokazao da CEU ima jasan ideološki profil, kao i da se Soros nikada nije odrekao političkih ambicija u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu.  Soros 1979. u New Yorku osniva “Zakladu Otvoreno društvo”, a svoju prvu zakladu u istočnoj Europi otvara 1984. godine u Mađarskoj.

Plan je bio da CEU postane leglo i rasadnik ideje “otvorenog društva” u srednjoj i istočnoj Europi. No, treba upozoriti da CEU nije klasično europsko sveučilište, nego je fokusirano isključivo na društvene znanosti. Dakle, ono je u prvom redu ideološka institucija.

Sporno je i što je CEU potpuno neovisan od mađarske vlade i ne podliježe nacionalnim zakonima o visokom obrazovanju, a radi ne samo za područje Mađarske, nego za cijelu srednju i istočnu Europu. U tom smislu je CEU  uspješno odigrao ulogu i njegov ideološki utjecaj na umove mladih ljudi je itekako primjetan.

Nakon što je Orban mislio da je dobio bitku u Europskom parlamentu, slučaj s CEU u Europskoj komisiji je razljutio mađarske dužnosnike. Na primjer, predsjednika CEU, Michaela Ignatieffa, nazvali zagovornikom “propalih liberalnih politika”.

Viktor Orban je u više navrata izjavio da “nacionalni i kolektivni interesi” imaju prednost nad liberalnim i individualističkih idejama koje propagira George Soros, za kojega je ranije ove godine rekao da ga trajno treba protjerati iz Mađarske.

Na tiskovnoj konferenciji nakon njegovog govora u Europskom parlamentu 26. travnja, Orban je nazvao Sorosa “vrhunskim međunarodnim financijskim špekulantom, koji je uništio živote desetaka milijuna ljudi”.

“Milijuni su osiromašeni kako bi on stekao profit“, rekao je mađarski premijer i podsjetio na Sorosev napad na najveću mađarsku banku u krizi 2008. godine, koji je rezultirao izravnim gubicima štediša.

Kritičari odluke vlade demonstracijama u Budimpešti pokazuju negodovanje zbog mogućeg zatvaranja CEU. Međutim, mora se naglasiti kako broj sudionika u tim prosvjedima nije ni približan prosvjednim akcijama u Budimpešti 2011. godine. Opozicija je “nestala”, što znači da javno mnijenje u Mađarskoj u situaciji s CEU podržava vladu.

Prema istraživanju koje je ranije ovog tjedna provela tvrtka Századvég, 58% ispitanika ima negativno mišljenje o Georgu Sorosu kao osobi, a 53% ispitanika smatra da su njegove organizacije štetne za zemlju. Njih 29% vjeruje da su njihove aktivnosti korisne u Mađarsku, ali 61% ispitanika vjeruje da će izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju čak pojednostaviti rad stranim sveučilištima u Mađarskoj.  Samo 30% ispitanika smatra da su izmjene i dopune zakona usmjerene isključivo na zatvaranje Srednjoeuropskog sveučilišta.

Politiku i povijest Mađarske u dvadesetom stoljeću, ali i modernom dobu, nemoguće je shvatiti bez uzimanja u obzir židovskog faktora u zemlji. Naime, slučaj zatvaranja sveučilišta ima kulturnu i povijesnu pozadinu. Mađarske vlasti, koje mnogi zovu “Orbanov nacionalistički režim”, provode kulturnu politiku koja je u suprotnosti s onom koju želi osnivač CEU, poznat kao američki milijarder i “filantrop” George Soros.

U Mađarskoj je Soros prilično poznat. Rođen je kao Dzjchdzhe Shorash ili György Schwartz, što bi bilo njegovo pravo prezime, 1936. godine. Njegova obitelj uoči službene politike antisemitizma u Mađarskoj mijenja ime u mađarsko. Sorosev otac je poznat kao esperantist Tivadar Schwartz i bio je utjecajna figura u židovske zajednice u Budimpešti. Tijekom 1944. je bio jedan od “elite” u zajednici koja se spasila, dok je ogromna većina “običnih” mađarskih Židova poslana u nacističke logore i pobijena.

Vraćajući se na CEU, sveučilište optužuje Orbana da je uzurpirao stupove oporbe – parlament i ulicu. S točke gledišta mađarskih nacionalista, CEU i njegova ideologija izvana imaju oblik  američkog internacionalizma, ali je u dubini CEU prožeto tradicijom budimpeštanskih Židova, a tek je na kraju Sveučilište za humanističke znanosti. Uz CEU se izravno i neizravno veže i mala stranka “Politika može biti različita” (LMP), koja se predstavlja kao stranka “zelenih”. Ova pseudo-zelena stranka je u stvari zabava za akademsku elitu Budimpešte, koju velikim dijelom čine i članovi lokalne židovske zajednice, stoga je logično da je CEU njihov prvi izbor.

No, Orban je po ovom pitanju kategoričan i izbjegava otvoreni antisemitizam. Međutim, razlike su osjetne i sežu u doba formiranja moderne mađarske nacije, zatim kroz Mađarsku Sovjetsku Republiku i postsovjetsko razdoblje. Naravno, izvor sukoba nisu samo međuetnički problemi, nego i duboke vrijednosne razlike.

Pozivi Orbana na kršćanske vrijednosti vuku korijene iz seljaštva koje je okrenuto Fideszu, pa čak i njegovim novim saveznicima iz Kršćanske demokratske stranke. Danas u Mađarskoj nacionalna inteligencija traži odriješene ruke u području obrazovanja i kulture u zemlji. Kada je došao na vlast, Fidesz je počeo provoditi novu kulturnu politiku u Mađarskoj, a onda je krenuo u “mirno rješavanje računa” i bez upotrebe represije. Bivše utjecajne osobe u području kulture su izgubile utjecaj i državnu potporu. U ideološkom smislu,  “žrtve” su “liberali” iz postsovjetskog razdoblja, ali i “oportunisti” starog režima.

U etničkim smislu, sve ove osobe su iz nekog razloga dolazile iz krugova bliskih “eliti” peštanskih Židova. U tom kontekstu je priča s CEU primjer mekog “rješavanja računa” u kulturnoj politici između mađarskih intelektualaca i bivše zajednice utjecajne u kulturi i obrazovanju.

Sukob je, naravno, kulminirao i savršeno se odražava u sukobu Orbana s osnivačem CEU, “kozmopolitom” i međunarodnim financijerom Georgom Sorosem. Treba razumjeti da se Orban u Mađarskoj osjeća dovoljno snažnim, što pokazuje i njegova smjelost da se igra sa zatvaranjem tako ozbiljne instituciji kao što je CEU. Krajnji mu je cilj, što su sudeći po anketama prepoznali i Mađari, sveučilišta u zemlji pretvoriti u “mađarska” i spriječiti da budu rasadnik ideja stranih mađarskom društvu.

Iako su mediji prenijeli da je Orban pod pritiskom i prijetnjama prihvatio uvjete Europske unije, te da je navodno uvjerio predsjednika Europske pučke stranke Josepha Daula da će u roku od mjesec dana promijeiti zakon, jutros Die Zeit prenosi kako mađarski premijer po pitanju izglasanog zakona ostaje nepopustljiv. Orban je osobno izjavio kako promjene zakona neće biti, što je potvrdio i šef njegovog kabineta Antal Rogan.