Razmjena pogleda SAD-a i Irana

Tijekom oproštajnog posjeta Izraelu, odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u nedjelju u Jeruzalemu na zajedničkoj konferenciji za novinare s izraelskim premijerom Naftalijem Bennettom da su pregovori u Beču o povratku iranskom nuklearnom sporazumu 2015. ušli u “vrlo odlučujuće tjedne”. Napomenula je: “Nikada nisam smatrala da je JCPOA idealan, ali je bolje i on nego bez dogovora.”

Kad je došao red na Bennetta za govor, svakako nije propustio istaknuti opasnost koju iranski nuklearni program predstavlja za svijet te se obvezao da će Izrael učiniti sve što je potrebno kako bi spriječio izradu iranskog nuklearnog oružja.

No nije bilo zveckanja sabljom u Netanyahuovom stilu. Umjesto toga, Bennett je zaključio: “Ovo je kritična točka, a položaj Njemačke je posebno važan.” Opaska Izraela da se Bidenova administracija neće skrenuti s puta pregovora o oživljavanju JCPOA-e sama je po sebi razumljiva.

Bidenova administracija priprema postupno ukidanje američkih sankcija Iranu, a državni tajnik Antony Blinken zakazuje sastanke s izraelskim ministrom vanjskih poslova Yairom Lapidom i ministrom vanjskih poslova UAE-a šeikom Abdullahom Bin Zayedom Al Nahyanom 13. listopada u Washingtonu u odvojenim bilateralnim sastancima, a zatim u trilateralnom okruženju.

U međuvremenu je prošlog četvrtka iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian pozvao na “praktične radnje” kako bi se naglasila iskrenost američke namjere. Ranije, nakon povratka iz New Yorka, gdje je imao gust raspored na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN-a, Amir-Abdollahian je posebno pozvao Washington da oslobodi “neka od blokiranih sredstava Irana”.

U petak je Bidenova administracija uklonila dvije iranske tvrtke za koje se sumnja da su bile uključene u iranski program balističkih projektila s crne liste sankcija SAD-a. Trumpova administracija je u kolovozu 2020. tvrdila da su te tvrtke “ključni proizvođači i dobavljači robe vojne namjene, dvostruke namjene za iranski raketni program”. Bidenova administracija nije željela objasniti zašto se dvije iranske tvrtke sada uklanjaju s američkog popisa sankcija. Vjerojatno ovdje ima nekih poruka.

Uostalom, tek je prethodnog dana Amirabdollahian rekao: “Važno je da primamo signale s druge strane (zapadne sile), uključujući i Sjedinjene Države, koji pokazuju da se namjeravaju u potpunosti vratiti svojim obvezama. Procjenjujemo ponašanje Sjedinjenih Država. Ako odražava potpuni povratak njihovim obvezama, možemo biti optimistični u vezi s bečkim razgovorima.”

Zanimljivo je da je u četvrtak američki specijalni izaslanik za Iran Robert Malley razgovarao s prvim zamjenikom južnokorejskog ministra vanjskih poslova Choi Jong-Kunom kako bi razgovarali o nuklearnim pregovorima! Sada dvije južnokorejske banke drže 7 milijardi dolara iranskih sredstava od vremena kada je Seoul kupovao naftu iz Teherana prije nego što su u svibnju 2019. uvedene potpune američke sankcije iranskom izvozu sirove nafte.

Teheran je nagovijestio da bi Washington trebao osloboditi zamrznuta iranska sredstva prije nego što se vrati na razgovore. Prema južnokorejskim medijima, Malley je tražio da Seul ima “konstruktivnu” ulogu u naporima za nastavak pregovora, ne navodeći kakve veze Južna Koreja ima s JCPOA-om!

Južnokorejska novinska agencija Yonhap citirala je ministarstvo vanjskih poslova u Seulu rekavši da je Choi ponovio spremnost Malleyja na pružanje podrške neophodne za nastavak nuklearnih pregovora “s obzirom na važnost odnosa Seula i Teherana”. Očigledno je da je Bidenova uprava otvorena za oslobađanje zamrznutih sredstava.

To su znakovi odavanja. Širi pomak vidljiv je i u američkoj bliskoistočnoj strategiji u cjelini. Jasno je da Bidenova administracija ne zanima uvođenje sankcija prema takozvanom Cezarovom aktu, koji je stupio na snagu prošle godine s namjerom da se poveća pritisak na predsjednika Basharaal-Assada, iako su arapski saveznici SAD-a, UAE, Jordan, Egipat, u posljednje vrijeme pojačavaju napore da ga izvuku iz hladnoće oživljavanjem ekonomskih i diplomatskih veza s Damaskom.

Jordanski kralj Abdullah razgovarao je s Assadom prvi put u desetljeću ovog mjeseca, a granica između Sirije i Jordana u potpunosti je otvorena za trgovinu prošlog mjeseca. Bez izričitog pristanka SAD-a, Amman ne bi mogao progurati nedavni dogovor o isporuci egipatskog prirodnog plina u Libanon preko Sirije.

S druge strane, čini se da Bidenova administracija nepomično promatra iransko-saudijske pregovore o normalizaciji odnosa koji napreduju. U opsežnom intervjuu prošlog tjedna s France 24, Saeed Khatibzadeh, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, rekao je:

“Sada smo u poziciji s velikom nadom da možemo imati jasne i iskrene razgovore sa svojim saudijskim prijateljima; Vjerujem da ćemo, ako vidimo promjenu pristupa, vidjeti dobre rezultate i dobar ishod ovih razgovora.”

Zaključak je da Bidenova administracija preispituje svoj stari američki pristup Iranu. Znakovito je da je podtekst najave šefa CIA-e Williama Burnsa u četvrtak o reorganizaciji rada agencije stvaranjem dva nova misijska centra – jedan usredotočen na Kinu, drugi na tehnologiju u nastajanju, klimatske promjene i globalno zdravlje, da Bidenova administracija također poništava ono što je prethodna uprava učinila stvaranjem misijskih centara usredotočenih na Sjevernu Koreju i Iran.

Ta dva misijska centra sada se preklapaju u regionalna središta usmjerena na Bliski istok i istočnu Aziju. Iranski misijski centar bio je znak tvrde linije Trumpove administracije prema Iranu, a njegov šef Michael D’Andrea bio je strastven zagovornik tvrdog pristupa prema Iranu. (D’Andrea se sada povlači iz CIA-e.) Prestanak rada misijskog centra CIA-e implicira da Bidenova administracija odustaje od programa promjene režima u Iranu.

Međutim, Iran neće sniziti stražu, s obzirom na hirovitosti američke politike i dugu povijest američkog miješanja u iranske unutarnje poslove. Zapravo, Iran je oprezno reagirao na napad ISIS-a na šiite u Kunduzu prošlog tjedna.

U dugačkoj izjavi predsjednika Ebrahima Raisija rečeno je:

“Nije tajna da se razvoj ovog terorističkog pokreta Takfiri (ISIS) dogodio uz podršku i planove Sjedinjenih Država, a posljednjih godina Sjedinjene Države olakšale su širenje aktivnosti ISIS-ovih kriminalaca u Afganistanu i spriječio njihovo iskorjenjivanje.

“Ovim izražavam zabrinutost zbog nastavka terorističkih akata i kombinacije vjerske uzburkanosti s etničkom agitacijom, što je dio novog američkog sigurnosnog projekta za Afganistan.”