Tko je pokušao ubiti iračkog premijera Al-Kadhimija?

Iračko vijeće za nacionalnu sigurnost formiralo je odbor za istragu pokušaja atentata na iračkog premijera Mustafu Al-Kadhimija, koji je u nedjelju rano ujutro bio na meti tri bespilotne letjelice napunjene eksplozivom, od kojih su dvije presretnute.

Kadhimi se pojavio tek lakše ozlijeđen, sa zavojem na zapešću, na snimci ubrzo nakon napada na njegovu rezidenciju u Zelenoj zoni.

Prema izvorima koji su u ponedjeljak razgovarali za Reuters, napad je izvela najmanje jedna grupa milicija koju podržava Iran i kazala da su bespilotne letjelice i eksploziv korišteni u napadu iranske proizvodnje.

Dvojica iračkih sigurnosnih dužnosnika izjavila su da su moćne skupine Kataib Hezbollah i Asaib Ahlal-Haq to izvele u tandemu, dok je jedan izvor iz milicije rekao da je Kataib Hezbollah umiješan i da ne može potvrditi ulogu Asaiba. Izvještava se da je Kadhimi prijetio prije napada od strane Qais Al-Khazalija iz milicije Asa’ibAhl Al-Haq.

Politička krila iračkih milicija pretrpjela su teške gubitke na parlamentarnim izborima u listopadu, a stotine pristaša prosvjedovale su pred Bagdadskom utvrđenom zelenom zonom posljednjih dana, a prosvjedi su u petak postali smrtonosni gdje je najmanje jedan prosvjednik ubijen, a još 120 je ozlijeđeno.

Abu Ali al-Askari, vođa milicije Kataib Hezbollah, zanijekao je umiješanost svoje skupine u napad.

I Iran i Irak imaju većinsko šijitsko stanovništvo. Neuspjeli pokušaj atentata uslijedio je nakon prošlomjesečnih parlamentarnih izbora, na kojima su milicije koje podržava Iran bile najveći gubitnici. Nekoliko aktivista, i šijita i sunita, ubijeno je nakon pozivanja na prestanak iranskog uplitanja u Irak.

Kadhimi je upozorio na opasnosti dopuštanja razvoja države u državi i tražio je bliže veze s arapskim susjedima Iraka, posebno Saudijskom Arabijom i UAE.

Kadhimi je Vijeću ministara rekao da zna tko ga je pokušao ubiti. “Progonit ćemo počinitelje nedjeljnog zločina. Poznajemo ih jako dobro i razotkriti ćemo ih”, rekao je.

Zapovjednik iranskih snaga Quds, brigadni general Esmael Qaani, doletio je u Bagdad u nedjelju poslijepodne i sastao se s Kadhimijem i predsjednikom Barhamom Salihom, prema dvojici vladinih dužnosnika. Iran je zanijekao bilo kakvu umiješanost u napad.

General bojnik Tahsin Al Khafaji, glasnogovornik Združenog operativnog zapovjedništva, rekao je da će iračke sigurnosne snage “loviti” one koji potkopavaju nacionalnu sigurnost zemlje.

Napad je podigao napetost u Iraku nakon što su opće izbore osporile milicije koje podržava Iran, uključujući Kataib Hezbollah i Asaib. Političke stranke koje predstavljaju iranske paravojne skupine u parlamentu pretrpjele su porazne poraze na biralištima 10. listopada, izgubivši desetke mjesta koja su kontrolirali nekoliko godina.

Iračka izborna komisija objavila je potpune rezultate parlamentarnih izbora, a Sairoon Alliance šiitskog klerika Muqtadeal-Sadra dominira na biralištima, osvojivši 73 mjesta u 329-članom parlamentu, nakon čega slijedi blok Taqaddum (napredak) u parlamentu Mohamed al-H. 37 mjesta.

Blok State of Law, na čelu s bivšim premijerom Nourijemal-Malikijem, zauzeo je treće mjesto s 34 mjesta u parlamentu, a slijedi Kurdistanska demokratska stranka s 32 mjesta, pokazali su rezultati. Prema rezultatima, Savez Azema iračkog milijunaša Khamisa Khanjara osvojio je 12 mjesta, Patriotska unija Kurdistana 16 mjesta, Al-Fatah koalicija 17 mjesta, pokret Imtidad i Pokret nove generacije po 9 mjesta, dok su nezavisni osvojio 40 mjesta. Izborno povjerenstvo priopćilo je da je odaziv na glasovanju dosegao 43 %.

Na anketama se za mjesta u skupštini natjecalo 3.249 kandidata koji predstavljaju 21 koaliciju i 109 stranaka. Izbori su prvotno bili zakazani za 2022., ali su pomaknuti nakon masovnih prosvjeda koji su izbili 2019. protiv duboko ukorijenjene korupcije i lošeg upravljanja.

Kadhimi je pokrenuo istragu o nasilnim prosvjedima protiv prošlomjesečnih izbora, s najmanje četiri osobe ubijene u petak nakon što su snage sigurnosti otvorile vatru na demonstrante u Bagdadu.

Izborno povjerenstvo započelo je ponovno prebrojavanje i do sada se rezultati nisu promijenili, dok su ljudi sve više frustrirani iračkim političkim sustavom.

Na izborima održanim 10. listopada odlučeno je Zastupničko vijeće koje će, zauzvrat, izabrati iračkog predsjednika i potvrditi premijera. 25 milijuna birača imalo je pravo sudjelovati na petim iračkim parlamentarnim izborima od invazije koju su predvodile SAD 2003. godine.

Izbori 2021. provedeni su pod jednim neprenosivim glasom u 83 višečlane izborne jedinice. Mjesta su podijeljena po vjerskoj sekti, etničkoj pripadnosti i spolu. Komisija je izvijestila da je odaziv birača bio 41,05 %, na temelju 9.077.779 birača od 22.116.368 birača s pravom glasa.

Kurdistanska demokratska stranka, koja se kandidirala samostalno, a ne kao dio višestranačke koalicijske liste, osvojila je ukupno 33 mjesta, što je čini najvećom političkom strankom u Iraku.

Irak je politički, fizički i društveno uništen američkim napadom, s jedinom svrhom ”promjene režima”. Infrastruktura u zemlji nikada nije popravljena, a mnogi Iračani nemaju adekvatnu struju, vodu, hranu ili lijekove. Politički kaos u Iraku izravan je rezultat sektaškog sustava koji su SAD nametnule Iraku nakon početne invazije 2003. Amerika ima sekularnu vladu, u kojoj se zastupnici biraju na temelju popularnosti, a ne u kojoj su vjeri rođeni. Iran je Islamska Republika i istočni susjed Iraka, dok Sirija sjedi na zapadu i jedina je sekularna vlada na Bliskom istoku. Siriju je također napao ratni stroj SAD-NATO-a za ”promjenu režima” počevši od ožujka 2011. Međutim, Sirija je bila u stanju oduprijeti se napadu radikalnih islamskih terorista, koje su ranije podržavali SAD, EU i NATO. Irak je u sredini, a bolan proces mlade demokracije okaljan sektaškim utjecajima.