Slijedi li organizirano urušavanje globalne opskrbe gnojivima

Globalne nestašice energije koje su posljednjih mjeseci dovele cijene ugljena, nafte i prirodnog plina do eksplozivno visokih vrijednosti predvidljiva su posljedica lude potrage za ekonomskom politikom „Nultog ugljika“ zbog koje su glupe vlade subvencionirale sve veći udio električne energije iz nepouzdanih solarnih izvora i vjetroelektrana. Jedna od posljedica je petostruko povećanje cijene prirodnog plina ili metana diljem svijeta. To se proteže od Kine do EU, SAD-a i šire. Sljedeća posljedica te nestašice prirodnog plina i eksplozije cijena je rastuća kriza u svjetskoj proizvodnji poljoprivrednih gnojiva. Sve ovo možda nije slučajno. Odgovara Agendi Velikog reseta WEF-a UN Agende 2030.

Gnojiva na bazi amonijaka napravljena od dušika (dušik je većina našeg zraka, pa ga nikada ne nedostaje) i prirodnog plina ili metana (CH4) čine gotovo 70 % svih gnojiva koja se koriste za podršku glavnim poljoprivrednim usjevima kao što su pšenica, kukuruz, riža, pa čak i kava. Kako su cijene prirodnog plina skočile od 300 % do 500 % tijekom proteklih mjeseci, to je imalo razoran utjecaj na svjetsku proizvodnju gnojiva gdje se oko 80 % troškova proizvodnje amonijačnih gnojiva odnosi na prirodni plin.

Kada je 25. kolovoza uragan Ida jurišao preko Louisiane, najveći kompleks tvornice amonijaka na svijetu, u vlasništvu CF Industriesa, zatvoren je iz sigurnosnih razloga i ponovno otvoren tek deset dana kasnije. Zanimljivo je da su u tom trenutku još dvije tvornice iz iste CF Industries, one u Ujedinjenom Kraljevstvu, najavile da će zatvoriti još dvije tvornice gnojiva 22. rujna, tvrdeći da su razlog za to visoke cijene prirodnog plina, unatoč činjenici da je njihova tvornica u Louisiani upravo bila zatvorena deset dana. Te dvije tvornice opskrbljuju oko dvije trećine britanske domaće potražnje za gnojivima. Vlada je bila prisiljena dogovoriti hitne subvencije za CF Industries za privremeno ponovno otvaranje jedne od dvije tvornice kako bi se ublažili pritisci. Kombinirani učinak triju velikih zatvaranja iste grupe pridonio je krizi svjetske opskrbe gnojivima. Možda je samo slučajnost da su dva najveća vlasnika dionica CF Industries Vanguard i BlackRock.

Ova kriza bi mogla eskalirati. Početkom listopada gigantska njemačka kemijska tvrtka BASF najavila je zatvaranje proizvodnje amonijačnog gnojiva u Belgiji i Njemačkoj na neodređeno vrijeme. To također utječe na proizvodnju aditiva za dizelsko gorivo na bazi amonijaka, AdBlue.

U tijeku su daljnja zatvaranja u Achemi u Litvi, OCI u Nizozemskoj. Yara International smanjuje 40 % svoje proizvodnje amonijačnog gnojiva u EU. Fertiberia u Španjolskoj zatvara tvornicu zajedno s OPZ-om u Ukrajini, glavnim proizvođačem gnojiva. U Austriji je Borealis AG zatvorio proizvodnju, a najveći njemački proizvođač amonijaka, SKW Piesteritz, smanjio je proizvodnju za 20 %.

Pogoršavajući sveukupnu globalnu krizu gnojiva, Bidenova administracija je u kolovozu uvela sankcije bjeloruskoj vladi, izričito prozvavši Belaruskali OAO, četvrtog najvećeg svjetskog proizvođača gnojiva, za “održavanje bjeloruskog režima na račun bjeloruskog naroda”. Belaruskali kontrolira otprilike jednu petinu svjetskog tržišta gnojiva na bazi kalija.

SRCE GLOBALNE SIGURNOSTI HRANE

Gnojiva na bazi dušika daleko su najčešće korištena u globalnoj poljoprivredi, oko tri četvrtine svih komercijalnih gnojiva. Od razvoja Haber-Bosch procesa u Njemačkoj neposredno prije Prvog svjetskog rata, umjetna proizvodnja dušičnih gnojiva podržala je ogromnu ekspanziju poljoprivredne produktivnosti. Dušična gnojiva se proizvode od amonijaka (NH3) proizvedenog Haber-Bosch postupkom. Energetski je intenzivan i koristi prirodni plin (CH4) koji je metan, za opskrbu vodikom. Ovaj NH3 ili amonijak koristi se kao sirovina za druga dušična gnojiva, kao što su bezvodni amonijev nitrat (NH4NO3) i urea (CO(NH2)2). Prinosi usjeva od Drugog svjetskog rata postali su jako ovisni o gnojivima na bazi dušika. Za SAD se procjenjuje da bi prosječni prinosi kukuruza opali za 40 posto bez dušičnog gnojiva.

Današnje procjene su da možda polovica svjetske populacije ovisi o dušičnim gnojivima. Prema studijama objavljenim u znanstvenom časopisu Nature, 48 posto svjetske populacije 2008. bilo je ovisno o dušičnim gnojivima za svoj svakodnevni pristup hrani. “To znači da su dušična gnojiva 2015. osigurala sigurnost hrane za 3,5 milijardi ljudi koji bi inače umrli od gladi.”

KINESKI ŠOK

Ogroman šok rastućoj globalnoj nestašici gnojiva je odluka Pekinga posljednjih tjedana da ozbiljno smanji ili zamrzne izvoz gnojiva iz raznih razloga, uključujući nestašicu ugljena i prirodnog plina za električnu energiju i paničan pokušaj kontrole domaće inflacije. Rekordne ljetne poplave u provinciji Henan pogodile su srce kineske žitne regije, a vlada je pokrenula kampanju da se građani podvrgnu „Kampanji čistog tanjura 2.0″ kako bi zaustavili rasipanje hrane, što neki vjeruju da je način da prikriju ozbiljne neuspjehe žetve.

Kina, Indija i SAD daleko su najveći svjetski korisnici dušičnih gnojiva u tonama po hektaru. Kina je također jedan od najvećih izvoznika gnojiva i tamo je vlada u rujnu najavila zabranu izvoza dušičnih i fosfatnih gnojiva do lipnja 2022. Jedna od posljedica složene krize je zabrana izvoza gnojiva. Kina je najveći izvoznik dušičnog gnojiva uree, koji čini gotovo trećinu globalne ponude, a također je i veliki proizvođač fosfata.

U Bavarskoj u južnoj Njemačkoj farmeri navodno ne mogu kupiti gnojivo barem do sljedećeg ljeta. Širenje globalne krize s gnojivima značit će oštro smanjenje stočne hrane, kukuruza, pšenice, riže, kave i drugih usjeva u 2022. To je usred najveće inflacije cijena hrane u posljednjih nekoliko desetljeća, dodatno pogoršano mjerama covida i poremećajima u globalnoj trgovini brodovima.

COP26 NAPAD METANOM

Iza rastuće globalne krize nestašice gnojiva stoji peterostruka eksplozija cijene metana ili prirodnog plina kako se to obično naziva. Ovo potječe od namjerne zelene politike protiv ugljika Bidenove administracije i Europske unije s programom “Fit for 55” za smanjenje emisija CO2 za 55 % do 2030., uključujući metan ili prirodni plin. Bidenova administracija prisilila je na dezinvestiranje u plin iz škriljaca, a prisilna ekspanzija visoko subvencionirane zelene energije poput vjetra i sunca stvorila je nepouzdanu električnu mrežu. Kada vjetar ne puše ili sunce ne sja, alternativna električna energija nedostaje. Skladištenje je veliki problem. To nije bilo tako kritično kada su solari ili vjetar činili mali postotak mreže. Ali danas u zemljama kao što je Njemačka, alternative mogu činiti 42 % bruto potrošnje električne energije. Kako se nuklearne elektrane i elektrane na ugljen oporezuju do izumiranja zbog ludila ideje o nula ugljika, cijene nafte i prirodnog plina rastu. Kao rezultat toga, nova ulaganja u eksploataciju ugljikovodika propadaju, a zalihe su ograničene baš kad su svima potrebne.

Rastuća kriza svjetske proizvodnje gnojiva dobro se uklapa u Agendu UN-a 2030. za “održivu”  poljoprivredu prema kojoj su globalisti poput Svjetskog ekonomskog foruma Klausa Schwaba i BlackRock s Wall Streeta, najvećeg svjetskog privatnog investicijskog fonda s prijavljenim 9 bilijuna dolara imovine kojom upravlja. To znači dramatično smanjenje proizvodnje mesa, zamjenjujući ga lažnim mesom uzgojenim u laboratoriju ili čak kukcima kao izvorom proteina.

Sve je veća demonizacija poljoprivrede, a posebno proizvodnje mesa, tvrdeći da je ona glavni izvor globalnog zatopljenja. Metan je sada glavna meta Zelene agende iz SAD-a i EU. Naime, na nedavnom UN COP 26 skupu o globalnom zatopljenju, oko 100 zemalja potpisalo je zajednički prijedlog EU-a i SAD-a za smanjenje emisija plina metana za 30 % do 2030. Možemo očekivati ​​da ćemo vidjeti rastuće napade vlade i nevladinih organizacija na naš prehrambeni sustav korištenjem rastuće cijene gnojiva, kampanje protiv mesa i zahtjevi za “održivom” poljoprivredom kako bi dodatno podigli naše sada rastuće cijene hrane. Ključ za ovaj napad je Green New Deal – rat protiv nafte, plina i ugljena, jeftinog energetskog sustava koji je bio srce današnjeg globalnog gospodarstva i bijega od siromaštva od Drugog svjetskog rata.

AUTOR: F. William Engdahl