Egipat drastično ograničio rad nevladinih organizacija

Egipatski predsjednik Abdel Fattah Al-Sisi je donio novi zakon koji u zemlji regulira ili, bolje rečeno, drastično ograničava aktivnosti takozvanih nevladinih organizacija (NVO).

Iako je zakon u parlamentu odobren još u studenom prošle godine, od strane čelnika države je proglašen važećim 24. svibnja i tiskan je u Službenom listu prije dva dana.

Novi zakon za prekršitelje predviđa kazne do pet godina zatvora i novčane kazne do milijun egipatskih funti ili 59 tisuća eura.

Nevladine organizacije ne mogu provoditi studije ili istraživanja bez odobrenja države, a za sve aktivnosti će od vlasti morati ishoditi posebnu dozvolu.

Strane nevladine organizacije će morati platiti do 300 000 funti, oko 18 000 eura, da se dođu u Egipat i morat će obnoviti dozvole za rad nakon isteka unaprijed određenog vremena, tvrdi odvjetnik za ljudska prava Gamal Eid.

Tekst također predviđa uspostavu “nacionalnog tijela“, koje će činiti predstavnici sigurnosnih službi, obavještajci i vojska, koje će nadzirati sva pitanja koja se odnose na financiranje iz inozemstva i aktivnosti stranih organizacija sa sjedištem u Egiptu.

“Ovaj zakon eliminira civilno društvo u Egiptu, bilo da se radi o organizacijama za ljudska prava ili onima za razvoj”, žali se Gamal Eid, dok su proteklih mjeseci, dok još nije bio odobren od strane predsjednika, zakon kritizirale brojne zapadne NVO, uključujući i Ujedinjene narode i Human Rights Watch.

Lokalni izvori prenose da je predsjednik Al-Sisi odobrio zakon protiv stranih nevladinih organizacija na savjet Vladimira Putina, ruskog predsjednika s kojim Al-Sisi gradi posebno dobre odnose. U Rusiji su nevladine organizacije odavno identificirane kao izvor poticanja nestabilnosti po nalogu američkih obavještajnih službi, koje ove organizacije koriste za naizgled humanitarne svrhe, dok zapravo potpiruju prosvjede protiv vlade i šire političku propagandu.

Sjećanje na “Arapska proljeća“, kada su razne obavještajne službe i drugi obavještajni aparati iskoristili nezadovoljstvo jednog dijela naroda i kroz NVO upravljale narodnim prosvjedima, koji su eskalirali u nerede usmjerene na svrgavanje vlade u nekoliko arapskih zemalja, od Tunisa do Sirije, predsjednika Abdela Fattaha Al-Sisija je potaknulo da poduzme preventivne mjere.

Egipatski predsjednik dobro zna da će ga, zbog njegovog zbližavanja s Rusijom i Sirijom, te odustajanja od suradnje sa Saudijskom Arabijom, vlade u Washingtonu, Tel Avivu i Rijadu, pokušati svrgnuti na bilo koji način.

Egipat se nije slučajno našao na meti terorističkih napada islamističkih skupina, koji sve češći proteklih nekoliko mjeseci. Zbog toga je Al-Sisi, koji je sve samo ne naivan, ovim zakonom odlučio ojačati obranu zemlje.

Slučajno ili ne, egipatski predsjednik je odlučio odobriti zakon istovremeno s posjetom ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova i ministra obrane Sergeja Šojgua svojim egipatskim kolegama, ministrima Samehu Shoukryu i generalu Sedkiju Sobhyu.

Tijekom susreta u formatu “2+2”, ministri vanjskih poslova i obrane Rusije i Egipta su razmatrali krizu u Siriji, Libiji i razinu vojno-tehničke suradnje između dvije zemlje.

“Mi sve jače surađujemo s Ruskom Federacijom u potrazi za mogućim rješenjima u borbi protiv terorizma. Prije svega moramo eliminirati izvore financiranja terorizma i poduzeti akciju protiv država koje sponzoriraju terorizam, koje pružaju azil teroristima, pružaju im obuku i naoružavaju ih”, rekao je Shoukry, ne navodeći o kojim je zemljama riječ

Lavrov je rekao da su on i general Šojgu sa svojim egipatskim kolegama raspravljati o praktičnim mjerama u jačanju napora u borbi protiv terorizma.

“Moramo uvijek biti na oprezu i proširiti međunarodnu suradnju u borbi protiv terorizma. Ovo pitanje je bilo jedno od najvažniji na dnevnom redu razgovora između ministara vanjskih poslova i obrane, a posebno na sastanku s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom Al-Sisijem”, rekao je Lavrov.

Ovaj sastanak je jasna poruka diplomatske podrške Moskve vojnim aktivnostima egipatske vojske protiv islamističkih skupina u Libiji, koje i nisu dio globalnog kalifata, nego su lokalne islamističke skupine ili bliske Al-Qaedi.

Jasno je da najveća arapska zemlja, Egipat, sada ima puno bolje odnose s Rusijom i Sirijom, a polako se udaljava od bloka sunitskih zemalja koje su Trump i Saudijska Arabija htjeli okupiti za borbu Irana u Siriji.

Egipat nije pristao biti dio ovog plana,  a napravio je jasnu aluziju koje su zemlje pokrovitelji terorizma. Naravno, to su u prvom redu Saudijska Arabija u Katar. Pokazao je i odlučnost u uklanjanju terorističkih ćelija infiltriranih u Egiptu, koje provele niz terorističkih napada upravo u trenutku kada su se počeli hladiti odnosi između Kaira i Rijada.

I dok zaljevske monarhije pomažu SAD i Izrael, Egipat je dobio jasnu podršku Rusije, ali i Iraka i Alžira, druge dvije važne zemlje u arapskom svijetu. Čini se je da “pakt” Trumpa sa Saudijcima, savez između imperijalizma i vehabizma, propao prije nego je i zaživio.

Kao što smo naveli na početku, egipatsko vodstvo ništa ne želi prepustiti slučaju. Stoga je ugasilo 21 internetsku stranicu, uključujući i katarsku Al-Jazeeru koja promovira ideologiju Muslimanskog bratstva, a sada uvela strogi nadzor nad radom nevladinih organizacija, posebice onih financiranih iz inozemstva, što je važan korak u vraćanju izgubljenog suvereniteta svih zemalja “porobljenih” na ovako suptilan način.