Hoće li Savezne rezerve srušiti globalna financijska tržišta kao sredstvo za provedbu njihovog ”Velikog reseta”?

Sve je vjerojatnije da će Savezne rezerve SAD-a i globalističke sile iskoristiti dramatični porast inflacije kao svoju ispriku da sruše američka financijska tržišta i time sruše najveći financijski balon u povijesti.

Ogroman porast inflacije nakon zlonamjernih političkih blokada i bilijuni dolara hitne potrošnje od strane Trumpa i Bidena, sa nastavkom neviđene politike Rezervi oko nulte kamatne stope i kupnje imovine u milijardama obveznica kako bi se balon održao napuhanim malo dulje, postavili su pozornicu za skori kolaps tržišta. Za razliku od onoga što nam je rečeno, to je namjerno i upravljano.

Poremećaji lanca opskrbe od Azije do normalnog kamionskog prijevoza diljem Sjeverne Amerike potiču najgoru inflaciju u četiri desetljeća u SAD-u. Stvorena je pozornica za središnje banke da sruše napuhani sustav dugom i pripreme svoje Veliko resetiranje svjetskog financijskog sustava. Međutim, to nije pitanje inflacije kao nekog tajanstvenog ili „privremenog“ procesa.

Kontekst je ključan. Odluka o krahu financijskog sustava priprema se usred dalekosežnih mjera globalne pandemije koje su devastirale svjetsko gospodarstvo od početka 2020. Dolazi dok NATO sile, predvođene Bidenovom administracijom, prebacuju svijet u potencijalni svijet Rat pogrešnom procjenom. U Ukrajinu ubacuju oružje i savjetnike izazivajući odgovor Rusije.

Oni eskaliraju pritisak na Kinu zbog Tajvana i vode proxy ratove protiv Kine u Etiopiji i na Rogu Afrike i na nebrojenim drugim mjestima.

Nadolazeći kolaps dolarskog sustava, koji će srušiti veći dio svijeta zbog dužničkih veza, doći će kada glavne industrijske zemlje budu u potpunosti krenule u ekonomsku samouništenje putem svog takozvanog Green New Deala u EU, i SAD i šire.

Smiješna politika nulte emisije ugljika za postupno ukidanje ugljena, nafte, plina, pa čak i nuklearne energije, već je dovela električnu mrežu EU-a na rub velikih nestanka struje ove zime jer ovisnost o nepouzdanom vjetru i suncu čine glavni dio mreže. Dana 31. prosinca, “zelena” nova njemačka vlada nadzire prisilno zatvaranje triju nuklearnih elektrana koje proizvode električnu energiju koja je jednaka cijeloj državi Danskoj. Vjetar i sunce nikako ne mogu popuniti praznine. U SAD-u Bidenova politika Build Back Better pogrešno nazvana dovela je do rekordno visokih razina goriva. Povećanje kamatnih stopa u ovoj konjunkturi će opustošiti cijeli svijet, što je, čini se, upravo plan.

Lažni podaci američke inflacije

Još od ranih 1970-ih kada je predsjednik Nixon zamolio svog prijatelja Arthura Burnsa, tadašnjeg šefa Saveznih rezervi, da pronađe način za rješavanje politički štetnih mjesečnih podataka o potrošačkoj inflaciji, koji su odražavali rastuće cijene nafte saa žitaricama, Rezerve su koristile ono što su nazivale “temeljna inflacija”, što znači porast potrošačkih cijena MINUS energije i hrane. U to vrijeme energija je činila značajnih 11 % podataka o inflaciji. Hrana je imala težinu od 25 %. Presto je do 1975. godine OPEC-ov rast cijena nafte od 400 % i globalni rast cijene žitarica od 300 % zbog neuspjeha žetve u sovjetskoj regiji, “temeljna inflacija” značajno pala. To, unatoč činjenici da su američki potrošači morali platiti daleko više za benzin i kruh. Vrlo malo stvarnih ljudi može živjeti bez energije ili hrane. Temeljna inflacija je prijevara.

Do 1975. Burns Fed je eliminirao velike troškove stanovanja i druge čimbenike ostavljajući indeks potrošačkih cijena koji je iznosio samo 35 % izvorne izmjerene košarice proizvoda. Do tada je stvarna svakodnevna inflacija izmakla kontroli. U stvarnom svijetu, američki benzin danas je 58 posto skuplji nego 2020., a tijekom posljednjih 12 mjeseci cijene hrane porasle su u prosjeku za više od 6 posto. Danas američki indeks potrošačkih cijena ne uključuje troškove kupnje i financiranja kuća, a također ne uključuje poreze na imovinu ili održavanje i poboljšanje doma. Ti su čimbenici u posljednjih godinu dana bili u porastu diljem Amerike. Sada nedostaje samo izjava Rezervi da je inflacija alarmantnija nego što su mislili i da je zahtijevala agresivna povećanja kamatnih stopa, kako bi se “iscijedila inflacija iz sustava”, uobičajeni mit Središnje banke koji je napravio dogmu pod Paulom Volckerom 1970-ih.

Napuhano američko tržište dionica

Tržišta Wall Streeta, danas s dionicama na povijesnim visokim vrijednostima, potpomognuta skoro nultim stopama Saveznih rezervi i 120 milijardi dolara mjesečnih kupovina obveznica, također su na točki u kojoj se politika Rezervi preokrene, očekuje se sada početkom 2022. mogao započeti panični izlazak iz dionica kako bi “izišao dok je sve u redu”. To će zauzvrat vjerojatno izazvati paničnu prodaju i snježni kolaps tržišta zbog čega će nedavni pad nekretnina i dionica China Evergrandea izgledati kao ništa.

Od globalne financijske krize u rujnu 2008., Savezne rezerve i druge velike središnje banke poput ECB-a u EU-u i Banke Japana slijedile su neviđene nulte kamatne stope i često kupnju obveznica za “kvantitativno ublažavanje” kako bi spasile velike financijske institucije te banke Wall Streeta i EU. To je imalo malo veze sa zdravljem realnog gospodarstva. Radilo se o najvećem spašavanju u povijesti moždanih banaka i financijskih fondova. Predvidljivi rezultat neviđene politike Rezervi i drugih središnjih banaka bila je umjetna inflacija najvećeg špekulativnog balona dionica u povijesti.

Kao predsjednik, Donald Trump je stalno ukazivao na nove rekordne poraste dionica S&P 500 kao dokaz procvata gospodarstva, iako je kao pametan poslovni čovjek znao da je to laž. Porastao je zbog politike nulte kamatne stope Rezervi. Tvrtke su se zaduživale po niskim kamatnim stopama kako ne bi toliko proširile ulaganja u postrojenja i opremu već da bi otkupile vlastite dionice s tržišta. To je utjecalo na povećanje dionica u tvrtkama od Microsofta preko Della do Amazona, Pfizera, Tesle i stotina drugih. Bila je to manipulacija koju su voljeli korporativni rukovoditelji, koji su kao opciju posjedovali milijune dionica vlastitih tvrtki. U nekim slučajevima zaradili su milijarde, a pritom nisu stvarali stvarnu vrijednost u gospodarstvu ili gospodarstvu.

Koliki je današnji balon američke burze? U listopadu 2008., neposredno nakon Lehmanove krize, američke dionice bile su uvrštene na ukupno 13 bilijuna dolara kapitalizacije. Danas iznosi više od 50 bilijuna dolara, povećanje od gotovo 400 % i više nego dvostruko veći od ukupnog američkog BDP-a. Samo Apple Corp. iznosi 3 bilijuna dolara.

Ipak, s ogromnim nedostatkom radne snage, zatvaranjem diljem Amerike i ogromnim prekidima u trgovačkim lancima opskrbe, posebno iz Kine, gospodarstvo tone, a Bidenov lažni zakon o “infrastrukturi” neće učiniti malo za obnovu vitalne ekonomske infrastrukture autocesta, kiše, postrojenja za pročišćavanje vode i električne energije rešetke. Za milijune Amerikanaca nakon stambenog kolapsa 2008. kupnja dionica bila je njihova najbolja nada za mirovinski prihod. Savezne rezerve pripremaju pad dionica 2022., samo što će ovaj put biti iskorištena za početak prave Velike depresije gore od one iz 1930-ih, jer će deseci milijuna ili običnih Amerikanaca izgubiti svoju životnu ušteđevinu.

Igra otkupa dionica

Tijekom posljednja četiri tromjesečja, tvrtke S&P 500 otkupile su 742 milijarde dolara vlastitih dionica. U četvrtom tromjesečju 2021. vjerojatno će doći do rekordnog povećanja tog broja, jer tvrtke žure ispumpati svoje dionice prije prijavljenog Bidenovog poreza na otkup dionica poduzeća. Od početka 2012. godine tvrtke S&P 500 otkupile su gotovo 5,68 bilijuna dolara vlastitih dionica. Ovo nije malo pivo. Dinamika je toliko suluda da je usred odluke Microsofta prošlog mjeseca da otkupi još više dionica, izvršni direktor Microsofta Satya Nadella bacio više od 50 % svojih dionica Microsofta u jednom danu. Ali dionice su se jedva pomakle jer je sam Microsoft bio zauzet otkupom dionica. To ukazuje na razinu nestvarnosti na današnjem američkom tržištu. Insajderi znaju da će se srušiti. Teslin Elon Musk upravo je prodao 10 milijardi dolara svojih dionica, navodno za plaćanje poreza.

Čineći tržište dionica još ranjivijim na paničnu rasprodaju nakon što postane jasno da će Savezne rezerve povisiti kamatne stope, prema podacima iz listopada postoji gotovo 1 bilijun dolara maržnog duga, duga za one koji kupuju dionice na posuđeni novac od svojih brokera. Nakon što započne velika rasprodaja tržišta, vjerojatno početkom 2022., brokeri će zahtijevati otplatu svog maržnog duga, takozvane pozive za maržu. To će zauzvrat ubrzati prisilnu prodaju, kako bi se povećali gotovinski pozivi.

Konus?

Puno se raspravlja o tome kada će Savezne rezerve smanjiti kupnju vrijednosnih papira američkog Trezora, kao i hipotekarnih obveznica povezanih s državom. Ta kupnja je bila ogromna. Od početka histerije pandemije Covida u veljači 2020., ukupni posjed takvih vrijednosnih papira Saveznih rezervi više se nego udvostručio s 3,8 bilijuna na 8 bilijuna dolara do kraja listopada 2021. To je zadržalo stope hipotekarnih kredita na stambene objekte umjetno niskim i potaknulo paničnu kupnju kuće kao građani shvaćaju da će niske stope prestati. Ono što Savezne rezerve nazivaju “sužavanjem”, svodeći mjesečnu kupnju obveznica na nulu, istovremeno podiže ključne kamatne stope, što je dvostruki udarac. Ovo je ogromno, a krv će teći s Wall Streeta početkom 2022., kada Rezerve bilježe zamah početkom 2022. u kombinaciji s povećanjem stopa.

Od ere Vijetnamskog rata pod predsjednikom Lyndonom Johnsonom, američka vlada manipulirala je podacima o zaposlenosti kao i brojevima o inflaciji kako bi dala daleko bolju sliku nego što postoji. Privatni ekonomist John Williams iz Shadow Government Statistics procjenjuje da je stvarna nezaposlenost u SAD-u daleko od prijavljenih 4,2 % za studeni, zapravo preko 24,8 %. Kao što Williams dalje primjećuje: „Nagli porast inflacije odražava ekstremno stvaranje novčane mase, ekstremnu potrošnju saveznog deficita i povećanje saveznog duga, pandemijske poremećaje i nestašicu opskrbe; Ne odražava ekonomiju pregrijavanja.” Deficiti federalnog proračuna imaju rekordnih 3 bilijuna dolara godišnje i ne nazire im se kraj.

Povećanje stopa u ovom nesigurnom trenutku srušit će krhki američki i globalni financijski sustav, utirući put krizi u kojoj bi građani mogli moliti za hitnu pomoć u obliku digitalnog novca i Velikog resetiranja. Vrijedi napomenuti da je svaki veći krah američkog tržišta dionica od listopada 1929., uključujući 2007. i 2008., rezultat namjernih akcija Saveznih rezervi, prikrivenih tvrdnjama o “održavanju inflacije”.

Ovaj put šteta bi mogla biti epohalna. U rujnu je Institut za međunarodne financije sa sjedištem u Washingtonu procijenio da su globalne razine duga, koje uključuju državni dug, dug kućanstava te korporativni i bankovni dug, porasle za 4,8 bilijuna dolara na 296 bilijuna dolara na kraju lipnja, 36 bilijuna dolara iznad razine prije pandemije. Od toga 92 trilijuna dolara duguju tržišta u nastajanju kao što su Turska, Kina, Indija i Pakistan.

Rastuće kamatne stope potaknut će krize neplaćanja u cijelom svijetu jer zajmoprimci ne mogu otplatiti. To su namjerno stvorile središnje banke, na čelu sa Saveznim rezervama, od njihove krize 2008. gurajući kamatne stope na nulu ili čak negativne.

Već u studenom Fed je počeo smanjivati ​​svoje mjesečno tržište podržavajući kupnju. “U svjetlu značajnog daljnjeg napretka koje je gospodarstvo postiglo prema ciljevima Odbora za maksimalno zapošljavanje i stabilnost cijena”, objavio je FOMC u svojim nedavnim zapisnicima. Najavila je da smanjuje iznos kupnje vrijednosnih papira osiguranih riznicom i hipotekom u studenom i prosincu.