Lavrov optužuje CNN

Dužnosnik veteran Sergej Lavrov izgovorio je teške riječi za američkog novinara.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odgovorio je na niz pitanja američke novinske mreže CNN, koja je ispitivala Moskvu zbog njezine odluke da izrazi zabrinutost oko NATO-a, dok je navodno pojačala svoju prisutnost na ukrajinskoj granici.

Govoreći u petak u Ženevi nakon razgovora sa svojim američkim kolegom Antonyjem Blinkenom, ruski je visoki diplomat ispržio novinarsku tvrdnju da bi Moskva mogla organizirati upad u Ukrajinu, mogućnost koju su zapadni čelnici i mediji u više navrata spominjali posljednjih mjeseci.

“Tvrdite da [Rusija] planira napasti Ukrajinu, iako smo već mnogo puta objasnili da to nije slučaj”, ustrajao je. “Ali kada tvrdite da će se to dogoditi, odmah pitate ‘Zašto sada?’, kad nećemo napasti?”

Odgovarajući na pitanje o potrebi raspoređivanja na granici kada je sigurnosni stav Washingtona i NATO-a ostao prilično nepromijenjen u posljednjih nekoliko godina, Lavrov je rekao da je vojni blok predvođen SAD-om osmišljen protiv najveće zemlje svijeta.

“Postavljen je protiv Sovjetskog Saveza i iz nekog razloga još uvijek radi protiv Rusije”, rekao je, dodajući da je Moskva ranije upozoravala na uključivanje baltičkih država u savez.

Svoje komentare novinaru završio je zahtjevom da CNN bude “točniji s [vašim] činjenicama”.

Lavrovljeve izjave dolaze nakon što su dvojica diplomata održala razgovore u švicarskom gradu Ženevi, posljednji u nizu diplomatskih sastanaka nakon što je Moskva predala dva nacrta sporazuma prošlog mjeseca. Jedan je dokument upućen Washingtonu, a drugi NATO-u, za koje Rusija kaže da su osmišljeni kako bi se smanjio rizik od sukoba na europskom kontinentu.

Među zahtjevima je i zahtjev da vojni blok pruži pisana jamstva da se neće dalje širiti prema ruskim granicama, čime se praktično blokira Ukrajina da se pridruži njezinim redovima. Moskva je također tražila da se NATO suzdrži od vojnih aktivnosti na teritoriju bivših država Varšavskog pakta koje su se pridružile nakon 1997., nakon pada Sovjetskog Saveza.

Prošlog mjeseca, tajnik za tisak Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je širenje NATO-a bliže ruskim granicama pitanje “života ili smrti”, jer dužnosnici nastoje dobiti jamstva koja isključuju širenje organizacije prema istoku.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je inzistirao da su posljednjem sovjetskom premijeru, Mihailu Gorbačovu, zapadni čelnici dali uvjeravanja da se NATO neće širiti u prostor koji je ostao nakon raspada SSSR-a. S jedne tranše dokumenata skinuta je tajnost 2017., a kasnije se naširoko tumačilo da pokazuje da su američki, britanski i njemački dužnosnici usmeno uvjeravali Kremlj 1990-ih da NATO neće gurati u istočnoeuropske zemlje, prije nego što su primili članice kao što su Poljska, Litva, Latvija i Estonija.