Znanstvenici prvi put pronašli mikroplastiku u krvotoku ljudi – i to u čak 80 % uzoraka

Mikroplastika prvi put pronađena u ljudskoj krvi. Mikroplastično zagađenje otkriveno je u ljudskoj krvi po prvi put, a znanstvenici su pronašli sitne čestice kod gotovo 80 % testiranih ljudi.

Otkriće pokazuje da čestice mogu putovati po tijelu i mogu se smjestiti u organe. Utjecaj na zdravlje još je nepoznat. No istraživači su zabrinuti jer mikroplastika uzrokuje oštećenje ljudskih stanica u laboratoriju, a već je poznato da čestice onečišćenja zraka ulaze u tijelo i uzrokuju milijune ranih smrti godišnje.

Ogromne količine plastičnog otpada bacaju se u okoliš, a mikroplastika sada kontaminira cijeli planet, od vrha Mount Everesta do najdubljih oceana. Ljudi su već znali da konzumiraju sitne čestice s hranom i vodom, kao i da ih udišu, a pronađene su u izmetu beba i odraslih.

Znanstvenici su analizirali uzorke krvi 22 anonimna darivatelja, svih zdravih odraslih osoba, te su kod njih 17 pronašli plastične čestice. Polovica uzoraka sadržavala je PET plastiku, koja se obično koristi u bocama za piće, dok je trećina sadržavala polistiren koji se koristi za pakiranje hrane i drugih proizvoda. Četvrtina uzoraka krvi sadržavala je polietilen od kojeg su napravljene plastične vrećice za nošenje.

“Naša studija je prvi pokazatelj da imamo čestice polimera u krvi – to je revolucionarni rezultat”, rekao je prof. Dick Vethaak, ekotoksikolog na Vrije Universiteit Amsterdam u Nizozemskoj. “Ali moramo proširiti istraživanje i povećati veličinu uzoraka, broj procijenjenih polimera itd.” Daljnja istraživanja brojnih skupina već su u tijeku, rekao je.

“Svakako je razumno biti zabrinut”, rekao je Vethaak za Guardian. “Čestice su tu i prenose se po cijelom tijelu.” Rekao je da je prethodni rad pokazao da je mikroplastika 10 puta veća u izmetu beba u usporedbi s odraslima i da bebe hranjene plastičnim bočicama gutaju milijune mikroplastičnih čestica dnevno.

“Također općenito znamo da su bebe i mala djeca osjetljiviji na izloženost kemikalijama i česticama”, rekao je. “To me jako brine.”

Novo istraživanje objavljeno je u časopisu Environment International i prilagodilo postojeće tehnike za otkrivanje i analizu čestica veličine čak 0,0007 mm. Neki od uzoraka krvi sadržavali su dvije ili tri vrste plastike. Tim je koristio čelične igle za štrcaljke i staklene cijevi kako bi izbjegao kontaminaciju, te je testirao pozadinske razine mikroplastike pomoću slijepih uzoraka.

Vethaak je priznao da se količina i vrsta plastike znatno razlikuju između uzoraka krvi. “Ali ovo je pionirska studija”, rekao je, a sada je potrebno više posla. Rekao je da bi razlike mogle odražavati kratkotrajnu izloženost prije uzimanja uzoraka krvi, kao što je pijenje iz plastične šalice za kavu ili nošenje plastične maske za lice.

“Veliko je pitanje što se događa u našem tijelu?” rekao je Vethaak. “Zadržavaju li se čestice u tijelu? Prevoze li se do određenih organa, poput prolaska krvno-moždane barijere?” I jesu li te razine dovoljno visoke da izazovu bolest? Hitno moramo financirati daljnja istraživanja kako bismo mogli saznati.”

Novo istraživanje financirala je nizozemska nacionalna organizacija za istraživanje i razvoj zdravlja i Common Seas, socijalno poduzeće koje radi na smanjenju onečišćenja plastikom.

“Proizvodnja plastike bi se trebala udvostručiti do 2040.”, rekla je Jo Royle, osnivačica dobrotvorne organizacije Common Seas. “Imamo pravo znati što sva ova plastika čini našim tijelima.” Common Seas, zajedno s više od 80 nevladinih organizacija, znanstvenika i zastupnika, traže od vlade Velike Britanije da izdvoji 15 milijuna funti za istraživanje utjecaja plastike na ljudsko zdravlje. EU već financira istraživanja o utjecaju mikroplastike na fetuse i bebe te na imunološki sustav.

Nedavna studija pokazala je da se mikroplastika može pričvrstiti za vanjske membrane crvenih krvnih stanica i ograničiti njihovu sposobnost transporta kisika. Čestice su pronađene i u posteljici trudnica, a kod trudnih štakora brzo prolaze kroz pluća u srca, mozak i druge organe fetusa.

Novi pregledni rad objavljen u utorak, čiji je koautor Vethaak, procjenjuje rizik od raka i zaključuje: „Detaljnije istraživanje o tome kako mikroplaika i nanoplastika utječu na strukture i procese ljudskog tijela, te mogu li i kako transformirati stanice i inducirati karcinogenezu, hitno je potrebna, osobito u svjetlu eksponencijalnog povećanja proizvodnje plastike. Problem je svakim danom sve hitniji.”

IZVOR: theguardian.com