Nakon rata u Ukrajini, u fokus dolazi ključna uloga Tajvana u proizvodnji čipova

Važnost otoka za globalne opskrbne lance pod lupom je usred predviđanja invazije Kine u narednim godinama. Pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini istaknuli su vrijednost poluvodiča u globalnoj ekonomiji i ključnu ulogu Tajvana u proizvodnji čipova.

Također su pokazali da bi ulogu otoka u proizvodnji ključnih komponenti, koje se koriste u svemu, od pametnih telefona do medicinskih uređaja i automobila, bilo teško ispuniti.

Vitalna važnost Tajvana za globalne opskrbne lance posebno je hitna usred rastućih nagađanja da bi Kina u nadolazećim godinama mogla silom pokušati zauzeti otok, koji Peking smatra odmetnutom pokrajinom.

Među tajvanskim proizvođačima, samo Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC) čini više od polovice globalnog prihoda koji generiraju ljevaonice poluvodiča, uglavnom zahvaljujući poslovnom modelu koji se fokusira isključivo na proizvodnju čipova koje su dizajnirale druge tvrtke.

Douglas Fuller, stručnjak za tehnološki razvoj na Gradskom sveučilištu u Hong Kongu, rekao je da je Tajvan dobio “prednost prvog pokretača” i zadržao je zapošljavanjem snažnog tima inženjera – i pobrinuvši se da njegov obrazovni sustav naglašava inženjerstvo – i dobivanjem “prvog pokretača” i puno državne potpore u obliku jeftinog pristupa vodi, subvencioniranih kredita i niskih poreza.

Dio načina na koji TSMC održava takvu podršku, rekao je Fuller za Al Jazeeru, leži u implicitnoj prijetnji da bi svoje operacije mogao premjestiti negdje drugdje.

Uloga Tajvana u proizvodnji poluvodiča toliko je važna da su, kako je potražnja rasla s početkom pandemije – tijekom koje je tehnologija održavala obrazovanje i profesionalni svijet, gospodarstva, uključujući Sjedinjene Države i Njemačku, zatražila pomoć Tajvana u jačanju proizvodnje.

Stručnjaci su istaknuli njegovu industriju proizvodnje poluvodiča kao ključni čimbenik u usponu Tajvana koji pomaže razlikovati otok od Kine.

Takvo priznanje ključno je za Tajvan, koji ima pune diplomatske veze sa samo 14 država, a mnoge su zemlje oklijevale da pričaju s Taipeijem iz straha da će naljutiti Peking u svjetlu njegovih izjava da se otok mora ponovno ujediniti s kopnom, i to silom ako je potrebno.

Antoine Bondaz, znanstveni novak u francuskoj Fondaciji pour la Recherche Stratégique, kaže da su europske zemlje posebno počele govoriti o potrebi za većom suradnjom s Tajvanom, što on pripisuje posebno poluvodičima. “Poluvodiči su igrali ključnu ulogu u tome da Tajvan bude vidljiv”, rekao je Bondaz za Al Jazeeru.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu prošlog mjeseca, Tajvan se pridružio SAD-u i njihovim saveznicima u nametanju ekonomskih kazni Moskvi igrajući na najvišu kartu u svom špilu – prekinuvši izvoz poluvodiča. Taj potez će vjerojatno ostaviti Rusiju u teškoj potrazi za alternativama, smatraju stručnjaci iz industrije.

“Važno je napomenuti da se poluvodiči ne koriste samo za računalne procesore – potrebni su za niz drugih funkcija kao što su pohrana podataka, otkrivanje i konverzija signala”, John Lee, direktor konzultantske tvrtke East West Futures u Njemačkoj, rekao je za Al Jazeeru.

“Dakle, potencijalni utjecaj na rusko gospodarstvo je vrlo ozbiljan ako se trenutna koalicija sankcija može održati.”

Dok poremećaji lanaca opskrbe uzrokovani COVID-om – da ne spominjemo tekuću konkurenciju velikih sila između SAD-a i Kine – mogu uzrokovati da druge zemlje preispitaju svoju ovisnost o Tajvanu, analitičari postavljaju pitanje može li se TSMC zamijeniti u doglednoj budućnosti.

Južnokorejski Samsung, igrač broj 2, nalazi se na vrlo dalekom drugom mjestu u smislu prihoda od ljevaonica poluvodiča. Osim Samsunga, United Microelectronics Corporation (UMC), također iz Tajvana, bori se s GlobalFoundries, iz SAD-a, za treće mjesto.

Chien-huei Wu, znanstveni suradnik na Academia Sinica u Taipeiju, upitao je može li neka druga zemlja ponoviti ulogu Tajvana, ukazujući na specijalne otočne institucije za obuku inženjera poluvodiča i TSMC.

“Ovo se ne može nadmašiti, čak ni u usporedbi sa Samsungom”, rekao je Wu, dodajući da će napori za diverzifikaciju drugdje prije ili kasnije naići na zamke povezane s troškovima energije, troškovima rada i nemogućnošću repliciranja učinkovitosti tajvanskih inženjera.

S time se slaže i Eric Yi-hung Chiou, izvanredni profesor međunarodnih odnosa na Nacionalnom sveučilištu Yang Ming Chiao Tung u Taipeiju.

“Nije stvar u novcu, nije u tehnologiji”, rekao je Chiou za Al Jazeeru. “Radi se o talentu. … raditi pet dana u tjednu, osam sati dnevno, to će biti jako teško. Imamo više inženjera koji su spremniji žrtvovati svoje privatno vrijeme.”

Postoji jedna potencijalna prijetnja poziciji TSMC-a na tržištu o kojoj sigurnosni analitičari sve više govore – mogućnost da Peking pokrene invaziju na Tajvan.

S obzirom da je tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen koja se zalaže za neovisnost sada u svom drugom mandatu, tajvanska politička kultura postaje sve upornija u pogledu svog jasnog demokratskog identiteta, a napori Kine u suradnji i zastrašivanju propadaju, sve je više nagađanja da bi Peking mogao odlučiti pokušati ponovno ujedinjenje silom.

Većina sigurnosnih analitičara vjeruje da je vjerojatnost takvog scenarija kratkoročno niska, ali se s vremenom može povećati.

Peking je u međuvremenu tražio veći udio na tržištu poluvodiča, iako se Fuller s Gradskog sveučilišta u Hong Kongu, na primjer, pita hoće li to biti uspješno ili ne.

Fuller je također izrazio sumnju da može silom zauzeti tajvanski kapacitet za proizvodnju poluvodiča, čak i ako uspješno potisne tajvanski otpor: objekti poput TSMC-a mogli bi biti uništeni u takvom ishodu, a ako ne, njihova oprema zahtijeva kontinuirano servisiranje, uključujući i iz SAD-a i partnerske zemlje. No važnost Tajvana u lancu opskrbe poluvodiča ne bi nužno ponudila “silikonski štit” ako bi Peking odlučio izvršiti invaziju, smatra Lee.

“Većina zemalja neće stati u obranu Tajvana od napada Kine zbog uloge tajvanskih tvrtki u lancu opskrbe poluvodiča”, rekao je.

Fuller je rekao da bi poluvodiči bili “prilično nisko na listi prioriteta u slučaju kineskih razloga za napad.”

Takav bi događaj zadao udarac industriji u cjelini, nanijevši kratkoročno smanjenje opskrbe ako se operacije moraju prebaciti s Tajvana na drugo mjesto kao što je Južna Koreja.

Aneksija Tajvana vjerojatno bi također pokrenula velika pitanja o regionalnoj sigurnosti – proizvođači bi “trebali postaviti pitanje je li premještanje kapaciteta baš u Koreju toliko sigurno”, rekao je Fuller.

IZVOR: aljazeera.com