Tajvan zabrinut zbog internet ranjivosti ako Kina odluči pokrenuti napad

Rat Rusije i Ukrajine oživljava zabrinutost Tajvana u pogledu krhkosti njegovih internetskih veza.

Ukrajina je uvelike koristila internet kako bi okupila otpor, suprotstavila se ruskom informativnom ratu i zadobila međunarodnu podršku, uključujući pozive ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za oružjem. Unatoč ruskim napadima na njihovu internetsku infrastrukturu, zemlja ima opsežne internetske veze unutar svojih kopnenih granica kako bi ostala online.

To ne vrijedi i za Tajvan, otok sa samoupravom koji prima i šalje oko 95 posto svog podatkovnog i glasovnog prometa putem kabela, koji leže na morskom dnu. Trenutno u zemlji postoji oko 14 kabela, odnosno snopova optičkih vodova, koji dolaze do kopna na četiri lokacije. Ako bi ove kablove na moru presjekle podmornice ili ronioci, ili ako bi vojska udarila u lagano zaštićene sletne postaje većina zemlje ostala bi bez interneta.

Kenny Huang, izvršni direktor Tajvanskog mrežnog informacijskog centra, priznao je da su oni vrlo ranjivi.

Iako još nema jasnih znakova kineske invazije na Tajvan, Peking nije u potpunosti isključio korištenje vojne sile za preuzimanje kontrole nad otokom. “Njihova doktrina pokazuje da bi nastojali postići zračnu, pomorsku i informacijsku superiornost prije nego što pokušaju napad na Tajvan”, rekao je Ivan Kanapathy, koji je prethodno bio zamjenik višeg direktora Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSC) za Aziju i američki vojni ataše u Taipeiju.

Kanapathy je također rekao da bi, promatrajući ukrajinsku vrlo učinkovitu upotrebu medija, Peking vjerojatno mogao pretpostaviti da bi odvajanje Tajvana od svijeta poboljšalo njegove šanse za uspjeh u slučaju invazije. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na pitanje o kabelima s morskog dna, ali je poručilo da napetost u Tajvanskom tjesnacu ne treba napuhavati.

Internetska ranjivost pravi razlog za zabrinutost u Tajvanu

Zamjenik šefa tajvanske Nacionalne komisije za komunikacije Wong Po-Tsung rekao je da vlada pomno prati internetsku povezanost i da će biti upozorena u roku od sat vremena u slučaju nestanka. Sletne postaje također štite policija, obalna straža i vojska po zakonu te će krenuti u akciju kada bude potrebno.

Kako bismo ilustrirali što se događa tijekom internetske ranjivosti, podmorska vulkanska erupcija ranije ove godine prekinula je jedan kabel koji je povezivao Tongu s internetom, stvarajući gotovo danima zatamnjenje informacija o razmjeru štete na pacifičkom arhipelagu.

Kablovi s morskog dna ključni su za globalno gospodarstvo, a jedno izvješće procjenjuje da je doprinos takvih kabela gotovo 649 milijardi dolara u SAD-u ili oko tri posto njihovog bruto domaćeg proizvoda.

Azijsko-pacifička regija ima neke od najvećih koncentracija otprilike 436 aktivnih kabela s morskog dna koji se protežu na više od 800.000 milja diljem svijeta. Ovi kabeli su obično u privatnom vlasništvu internetskih tvrtki. Međutim, oni također predstavljaju sigurnosni rizik jer se mogu iskoristiti za presretanje podataka.

Tajvan bi još uvijek mogao zadržati određenu vezu s internetom putem satelita čak i ako mu se svi morski kabeli prekinu. No, kapacitet podataka sa satelitskih veza je mali dio kabela s morskog dna, a za primanje veze potrebni su specijalizirani terminali.

Prema Huangu, očekuje se da će Tajvan izgraditi nove kabele kako bi osigurao više izvora internetskih veza, što će vjerojatno dodati još jednu ili dvije postaje za slijetanje u sljedećih pet godina.