SAD spremne da prihvate neutralnu Ukrajinu

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je Senatu da je neutralnost ili NATO izbor Kijeva.

Washington se neće protiviti da se Ukrajina proglasi nesvrstanom, neutralnom zemljom, navodi se u svjedočenju američkog državnog sekretara Antony Blinkena u Senatu u utorak. SAD nastoje da naoružaju Ukrajinu kako bi ojačale svoju poziciju za pregovaračkim stolom, ali ne mogu biti „više Ukrajinci od Ukrajinaca“ i konačna odluka će biti na Kijevu, rekao je Blinken.

Kriza u Ukrajini, koju je Blinken posjetio tokom vikenda sa ministrom odbrane Lloyd  Austinom, dominirala je u utorak na saslušanju pred Komitetom za spoljne poslove Senata o budžetu State departmenta za 2023.

U jednom trenutku, senator Rand Paul (R-Kentucky) izrazio je zabrinutost da Ukrajince „gura i podstiče polovina članova Senata koji ih žele u NATO“ i da bi inače mogli da pristanu na neutralnost, kao što Moskva traži.

Na Paulovo pitanje da li bi SAD prihvatile da Ukrajina postane neutralna država, a ne članica NATO, Blinken je implicirao da bi Washington možda mogao.

„Mi, senatore, nećemo biti više Ukrajinci od Ukrajinaca. To su odluke koje obi treba da donesu“, rekao je Paul. Svrha trenutne američke vojne pomoći Ukrajini je da Kijevu pruži mogućnost da „odbije rusku agresiju“ i „učvrsti svoju poziciju za eventualnim pregovaračkim stolom“, dodao je Blinken.

Tvrdeći da SAD „do danas nisu vidjele nikakav znak“ da je ruski predsjednik Vladimir Putin „ozbiljan u vezi sa smislenim pregovorima“, Blinken je rekao da „ako jeste i ako se Ukrajinci angažuju, mi ćemo ih podržati“.

Neki u Moskvi vjeruju da su SAD i Velika Britanija uticale na Kijev da odustane od pregovora obećavajući podršku, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u televizijskom intervjuu u ponedjeljak. Takođe je rekao da pokušaji direktnog pregovaranja sa SAD i NATO nisu dali rezultate, jer su oni čuli ruske zabrinutosti, a zatim ih ignorisali, „prilično nepristojno” stavljajući do znanja da nije na Moskvi da odlučuje o sopstvenoj bezbjednosti.

Blinken je u utorak rekao da su SAD „veoma ozbiljno“ shvatile zabrinutost Rusije za bezbjednost i „pokušale da se dogovore“ sa Moskvom, i porekao je da je razgovor o pridruživanju Kijeva NATO možda igrao bilo kakvu ulogu u eskalaciji neprijateljstava u Ukrajini.

„Ovdje se nikada nije radilo o tome da je Ukrajina potencijalno dio NATO, i uvijek se radilo o Putinovom uvjerenju da Ukrajina ne zaslužuje da bude suverena, nezavisna zemlja, da se mora ponovo vratiti Rusiji u ovom ili onom obliku“, insistirao je Blinken.

Ako Zapad nastavi da „pumpa Ukrajinu oružjem“, male su šanse da mirovni pregovori uspiju, rekao je Lavrov u utorak.

Dok je šef State departmenta razgovarao sa Senatom, ministar odbrane Lloyd Austin je bio u Njemačkoj i organizovao američke saveznike da isporuče više oružja Kijevu. U razgovoru sa novinarima poslije sastanka u Ramsteinu, Austin je rekao da bi moglo da se desi da se Ukrajina na kraju pridruži NATO.

„Vjerujem da će u budućnosti, ako postoji mogućnost, Ukrajina ponovo tražiti da se prijavi za članstvo u NATO, ali to je u ovom trenutku malo vjerovatno i više spekulacija“, rekao je on.