U kineskoj ”Autonomnoj regiji Mongoliji” na sjeveru zemlje, na poligonu baze u blizini mjesta Zhurihe, jučer je održana vojna parada posvećena 90. godišnjici osnivanja Narodno-oslobodilačke armije Kine.
Kako prenosi državna agencija Xinhua, Kina je u paradi prvi put pokazala najnoviji interkontinentalni balistički projektil DF-31AG vlastite proizvodnje.
Kina državna televizija javlja da je gotovo polovina prikazane vojne opreme viđena prvi put. U parada je ukupno sudjelovalo 12 tisuća vojnika, 129 vojnih zrakoplova i 571 jedinica kopnene vojne opreme.
U pozdravnom govoru vojsci, kineski predsjednik Xi Jinping je naglasio potrebu za stvaranjem najmoćnije vojske u povijesti zemlje, kako bi zemlja postigla svoje ciljeve i mogla jamčiti mir i vlastitu sigurnost.
Ovo je velika godina za kinesku vojsku
Ranije je pokrenuta proizvodnja prvog domaćeg nosača zrakoplova, dok je u lipnju prikazan prvi razarač nove generacije. U srpnju je prvi nosač zrakoplova prikazan javnosti.
Kako se približavala jučerašnja obljetnica Narodno-oslobodilačke armije, kineska vojska je pokazala koliko je porastao njezin vojni kapacitet i koliko je posvećena očuvanju svjetskog mira.
Kineska vojska je daleko od onoga što je bila na dan svog osnutka, tijekom oružanog ustanaka u gradu Nanchangu 1. kolovoza 1927. godine, kada je imala samo 20 000 vojnika.
Devedeset godina kasnije, zemlja ima 2 milijuna vojnika, čime je po ljudstvu najveća vojna sila na svijetu. Prema nacionalnoj obrambenoj doktrini, naziva “Kineska vojna strategija”, objavljenoj 2015. godine, osim porasta broja vojnika, oni moraju biti naoružani opremom svjetske klase.
Tijekom kineske epske parade za Dan pobjede nad nacifašizmom i japanskim imperijalizmom u rujnu 2015. godine, zemlja je prikazala svoje interkontinentalne strateške projektile Dongfeng-5B, namijenjene za nošenje nuklearnih bojevih glava i balističke projektile Dongfeng-21D, koje su neki mediji opisali kao “ubojicu nosača zrakoplova”.
Ostala vrhunska oružja su uključivala su najsuvremenije tenkove, bespilotne letjelice i nove generacije zrakoplova za rano upozoravanje, izviđanje, borbene zrakoplove i helikoptere.
Kao što je navedeno, ranije ove godine je Kina pokrenula proizvodnju nosača zrakoplova u brodogradilištu Dalian u sjeveroistočnoj pokrajini Liaoning. To je prvi nosač kojeg je dizajnirala i izgradila Kina. Prvi kojeg je zemlja imala je bio sovjetski prenamijenjeni nosač, koji je pušten u uporabu 2012.
Razvoj mornarice je pokazan i puštanjem u rad novog razarača domaćeg dizajna i proizvodnje, opremljen novim protuzračnim, protuzrakoplovnim, protubrodskim i protupodmorničkim oružjem.
Vojni promatrači sva ova dostignuća mogu se vidjeti na videu nazivom “PLA Today”, kojeg je objavilo kinesko Ministarstvo obrane.
Videozapis na engleskom jeziku i kineskim titlovima prikazuje mnoštvo bespilotnih “pametnih” vojnih vozila, robota i dronova za izviđanje, nakon čega su snimljene snimke žive vatre u Južnom i Istočnom kineskom moru.
“Ako se proglasi rat, spremni smo”, naglašava se na snimci.
Kina, drugo po veličini gospodarstvo računajući nominalni BDP, planira u juanima izdvojiti oko 153 milijardi američkih dolara za vojsku, izvijestilo je u ožujku Ministarstvo financija.
Veći proračun imaju samo SAD, koje za vojsku izdvajaju skoro 600 milijardi dolara.
Međutim, rast obrambenog proračuna u Kini u 2017. godini za 7 posto zapravo je najsporije u desetljeću. Povećanje prošle godine iznosilo je 7,6 posto, što je smanjenje od višegodišnjeg dvoznamenkastog rasta.
“Većina proračuna za obranu će se potrošiti na jačanje nacionalne obrane i vojne reforme, integraciju vojnog i civilnog sektora, te poboljšanje životnih i radnih uvjete i obuke osoblja u službi na temeljnim razinama”, reklo je Ministarstvo financija Kine.
U usporedbi po glavi stanovnika, kineska vojna potrošnja iznosi samo oko 5,6 posto u odnosu na američku, 11 posto britanske i 25 posto japanske, rekao je general Chen Zhou.
Pokazujući svoju odlučnost ka mirnom razvoju, zemlja je 2015. najavila smanjenje broja vojnika za 300 000 ljudi.
Kina nastavlja napore u međunarodnoj suradnji
Do lipnja 2017. godine je kineska vojska sudjelovala u 24 mirovne misije Ujedinjenih naroda i poslala a poslala 31 000 ljudi, od kojih je 13 izgubilo život na dužnosti.
Od 2008. mornarica je poslala 26 radnih skupina pratnje, uključujući više od 70 brodova za takve misije u Adenskom zaljevu i na obali Somalije. Tijekom ovih misija je zaštićeno više od 6 300 kineskih i stranih brodova.
Kako bi unaprijedila suradnja u Africi i zapadnoj Aziji, Kina je u srpnju otvorila svoju prvu bazu inozemne podrške u Džibutiju. Prema zapovjedništvu kineske mornarice, baza će Kini osigurati sposobnost za obavljanje misija kao što su pratnja, mirovne misije i pružanje humanitarnu pomoć u regiji.
Baza će također služiti za vojnu suradnju i zajedničke vježbe s partnerima, spašavanje u hitnim slučajevima, evakuaciju i zaštitu Kineza u prekomorskim zemljama, te zajedničko održavanje sigurnosti strateških međunarodnih pomorskih putova.
Jučerašnja parada povodom 90. obljetnice osnivanja Narodne Oslobodilačke Armije Kine je samo potvrda da se nova obrambena doktrina provodi u potpunosti i bez ”nepredviđenih zastoja”.
Govor predsjednika Xi Jinpinga
”Naša Narodna-oslobodilačka armija je sposobna pobijediti bilo koje neprijateljske oružane snage i invazora, te zaštititi suverenitet zemlje”, rekao je predsjednik Xi Jinping u obraćanju oružanim snagama.
“Narodno-oslobodilačka armija ima vjeru i sposobnost da uništi sve neprijatelje koji nas napadnu i da štiti kinesku nacionalni suverenitet, sigurnost i razvoj naših interesa. Također smo sposobni za izgradnju jače vojske, koja će dati novi i veći doprinos ostvarenju dvaju središnja cilja Kine. Kineskog sna o nacionalnom preporodu i očuvanju svjetskog mira”, izjavio je Xi Jinping.
Ovo je bilo prvi put da je Xi Jinping vodio tako veliku vojnu paradu na terenu, prenosi državna agencija Xinhua. Osim toga, kineski predsjednik je govor održao u uniformi vrhovnog zapovjednika.
“Slijedite partiju! Borite se za pobjedu! Prisilite se na uzorno ponašanje!”, poručio je Xi Jinping vojnicima i vojnikinjama na paradi.
Amerikenjci treba da shvate ozbiljno ove poruke. Mada naduvene tintare prazne nikada neće shvatiti da su upozoreni. Još samo da bace atomnjak na Kineze pa da se puvakaju dok im ne stigne par stotina interkontinentalki.
E pa jesan Dalmatinac,a ponosan sam ka da sam Kinez.Da ste zivi,zdravi i veseli bili.Naprid nasi
Kina potrosi samo 200 miljardi dolara na vojsku a moze puno vise.
Moze sigurno 400 miljardi.
Kina se mora ubrzano nauruzati inace ce ih USrani smazati.
amerika poslije vijetnama i prve intervencije na irak gdje su imali dosta gubitaka mjenja taktiku potplati generale i zauzme milionski bagdad za pet dana predaju se cjele divizije ovo je govorila cerka sadama isti slucaj i libija dok bitka za mosul traje po godinu dana moja zivotna zelja je da s-300 skine neki avion ali od toga nema nista
Iskreno govoreci Kineska vojska je sada postigla impresivne rezultate. Ali ona i dalje nije niti priblizno po snazi koju bi trebala imati recimo Pla se tesko moze porediti sa Americkom ili Ruskom vojskom koje imaju sada mnogo napredniju opremu ili vojnu doktrinu. Recimo Kineska vojna oprema je u apsolutnom slucaju kopija vecinom Ruske ili Americke opreme nazalost jedna velesila poput Kine nemoze proizvesti motor 4+ ili 5 generacije aviona nego pokusavaju uzeti licencu od Rusa ili pzo je kopia s300.
Ako je pravilo da čizma mora da zaposedne teritoriju koja se osvoja , sobzirom koliko ih ima oni već sada mogu da vladaju svetom
Velika svetska sila Kina je veoma, veoma ranjiva!?
Ogromna država, najmnogoljudnija, poseduje velike količine intelektualnih i novčanih sredstava i ima vrlo ograničene vojne kapacitete!?
Brojna armija, samo za unutrašnju upotrebu.
Treba Kinu držati na kvačilu!
Hm..ako rezervu naoružaju žlicama i vilicama već ne bude nitko pomislio da ih napadne 🙂