Švedska vladajuća stranka podijeljena oko NATO-a

Druga ključna ličnost u Riksdagu, lider švedskih demokrata Jimmie Akesson, rekao je prošlog mjeseca da će preporučiti njegovoj desničarskoj opozicionoj stranci da se zalaže za ulazak u NATO ako susjedna Finska podnese zahtjev za članstvo u alijansi.

Akesson se dugo protivio odustajanju od vojne nezavisnosti Švedske, kao i većina Šveđana, ali se javno mnijenje počelo naglo mijenjati nakon što je Rusija pokrenula svoju vojnu ofanzivu na Ukrajinu u februaru.

Istraživanje koje je prošlog mjeseca sproveo Novus pokazalo je da se 51 % Šveđana zalaže za pridruživanje zapadnom vojnom bloku, što je prvi put da je anketar pronašao većinsku podršku kandidaturi za NATO. Slično, anketa medijske kuće YLE pokazala je da je rekordnih 62 % Finaca za članstvo u NATO-u, nakon što su prethodne studije pokazale da se većina ljudi protivi pridruživanju bloku.

Švedska ima dvovijekovnu istoriju vojne neutralnosti, pošto je ostala izvan ratova od 1814. Finska je zadržala svoju neutralnost od kraja Drugog svetskog rata.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg obećao je ubrzano odobrenje za Švedsku i Finsku ako dvije zemlje podnesu zahtjev za pridruživanje alijansi. Švedska premijerka Magdalena Andersson rekla je prošlog mjeseca da javni referendum o tom pitanju neće biti potreban ako Riksdag odobri ponudu.

Neki svjetski lideri, kao što su kineski zvaničnici i južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa, sugerirali su da je NATO potaknuo krizu u Ukrajini prekršivši obećanja protiv širenja na istok nakon završetka Hladnog rata 1991. Papa Franjo je u utorak rekao da je „lajanje NATO-a na rusku vrata” mogla pokrenuti odluku Moskve da krene u ofanzivu.