Moldavija utire put ka pridruživanju Rumuniji i NATO-u

Nadolazeća ekonomska kriza, s kojom će se Moldavija suočiti zbog rasta cijena gasa, samo je korak na putu da Kišinjev izgubi svoj suverenitet, izjavio je u srijedu bivši moldavski predsjednik Igor Dodon. Pro-EU vlada predsjednika Maia Sandua planira predati Moldaviju Rumuniji, upozorio je on.

Vlada “ne može pronaći izlaz” iz trenutne krize, rekao je Dodon, koji je bio predsjednik Moldavije između 2016. i 2020. godine, u postu na Telegramu. Umjesto toga, vlasti navodno vode naciju ka “ekonomskoj, moralnoj i političkoj likvidaciji”, tvrdi političar, dodajući da bi rast cijena gasa neminovno doveo do masovnih poskupljenja, kao i do energetske i prehrambene krize.

Prema Dodonu, sve je to neophodno za “vojno i političko spajanje” s Rumunijom. Ujedinjenje Moldavije i Rumunije – koje imaju bliske kulturne veze i dijele jezik – je koncept koji se ponavlja u moldavskoj politici od kasnih 1980-ih. Međutim, anketa sprovedena u martu 2022. godine pokazala je da samo 11 % Moldavaca podržava ovu ideju, dok joj se jedna trećina stanovništva otvoreno protivi, a 42 % smatra da jednostavno nije pravi trenutak za taj potez.

Dodon, međutim, smatra da bi sadašnja vlast mogla napraviti potez bez održavanja referenduma o tom pitanju, a zatim ga “učiniti legalnim kroz parlamentarnu većinu” i Ustavni sud. Bivši predsjednik nije naveo konkretne datume kada bi se to moglo dogoditi.

Umjesto toga, on je također optužio vladu da planira uvesti strane – ili bolje rečeno NATO – trupe na tlo Moldavije i okončati višedecenijskom politikom neutralnosti nacije.

Ovakvu ljutu reakciju bivšeg predsjednika izazvale su izmjene zakona o nacionalnoj sigurnosti granica koje je predložila Vlada. Prijedlog zakona izazvao je burne rasprave u parlamentu Moldavije prošle sedmice.

Glavna tačka spora bio je prijedlog koji je sponzorirala vlada za stvaranje pravnog okvira koji bi omogućio da se granična policija EU – Frontex – rasporedi na granice Moldavije s Rumunijom i Ukrajinom. Vlada je tvrdila da je to bilo potrebno za upravljanje krizom izazvanom sukobom u susjednoj Ukrajini.

Obje opozicione stranke u parlamentu oštro su se protivile zakonu. Glasanjem o ovom projektu dozvoljavamo vojnom kontingentu da uđe na teritoriju Republike Moldavije u bilo koje vrijeme, rekao je poslanik Vadim Fotesku, član euroskeptične stranke Sor.

Vladimir Voronin, još jedan bivši predsjednik Moldavije i visoki član opozicionog socijalističkog i komunističkog bloka, nazvao je prijedlog “opasnim putem” koji bi mogao dovesti do toga da nacija “prepusti svoj suverenitet” u oblasti kontrole granica i na kraju izgubi svoj glas o pitanjima kao što su evropske integracije ili razgraničenje granice s Rumunijom.

Šef moldavskog parlamenta Igor Grosu tvrdi da je Frontex “civilna” policija koja ne bi predstavljala prijetnju po naciju. To je “civilni kontingent koji nam želi pomoći u ovoj komplikovanoj situaciji na granici”. Visoki zvaničnik u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Serghei Diaconu, takođe je rekao da potencijalni dolazak stručnjaka Frontexa “nema nikakve veze s vojnim kontingentom” i teško da bi ugrozio neutralnost Moldavije.

Dodonove riječi dolaze usred akutne energetske krize u Moldaviji. Nacija – koja gas dobija iz Rusije – nagomilala je ogroman dug za ranije isporuke gasa. Prema ruskom državnom energetskom gigantu Gazpromu, Moldovagaz mu duguje oko 709 miliona dolara.

Kišinjev je trebalo da završi reviziju svog duga prije nego što je produžio ugovor s Gazpromom u maju, ali to još nije uradio, tvrdeći da ga je sukob u Ukrajini spriječio da angažuje stranog revizora da obavi posao. Gazprom ga i dalje isporučuje gasom uprkos kašnjenju u produžetku ugovora.

Sam Dodon se suočava s optužbama za “pasivnu korupciju, nezakonito finansiranje političkih stranaka i nedozvoljeno bogaćenje” kod kuće. Državne antikorupcijske vlasti i agencije za provođenje zakona optužile su ga za korupciju i izdaju krajem maja. Političar je odbacio optužbe kao “lažne” optužbe koje imaju za cilj uništenje opozicije.