Ukrajina prijeti da će uništiti najduži most u Evropi

Ukrajina bi trebala gađati most preko Kerčkog moreuza koji povezuje Krim i kopno Rusije čim dobije oružje koje joj je potrebno za to sa Zapada, rekao je general-major Dmitrij Marčenko u srijedu, u intervjuu za izdanje koje finansira američka vlada.

„Kerčki most je apsolutno naša meta broj jedan“, rekao je Marčenko za Crimea Realities (Krym. Realii), govoreći o najdužem mostu u Evropi, otvorenom 2018. Izdanje je projekat Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty, deo Američka agencija za globalne medije koju finansira vlada.

“Kao glavni način slanja rezervi, jednostavno ga moramo prekinuti. Čim se taj put preseče, počet će panika. I vjerujte mi, oni koji su vijorili ruske zastave u Simferopolju, brzo će dobiti ukrajinske zastave i umjesto njih početi da ih vijore” , rekao je on.

Marčenkovi komentari bili su dio intervjua objavljenog u srijedu, u kojem je najavio ukrajinsku “kontraofanzivu” za koju je rekao da će Kijev pobijediti do kraja ljeta – pod uvjetom da stigne dovoljno oružja i municije iz SAD-a i njihovih saveznika iz NATO-a.

Ranije u toku dana, američki predsjednik Joe Biden najavio je vojnu pomoć u vrijednosti od milijardu dolara, uključujući protivbrodske projektile, rakete dugog dometa i više artiljerije. Dok Vašington šalje samo četiri raketna bacača HIMARS – koji još nisu stigli do Ukrajine – drugi saveznici u NATO-u obećali su kompatibilnu opremu. Šef politike Pentagona je u utorak otkrio da će SAD obezbijediti navođene projektile dometa od 70 kilometara.

Ukrajina je dala Washingtonu “uvjeravanja da neće koristiti ove sisteme protiv ciljeva na ruskoj teritoriji”, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken ranije ovog mjeseca. Međutim, SAD odbijaju priznati Krim kao rusku teritoriju, nazivajući poluostrvo koje je u martu 2014. velikom većinom i mirno glasalo za ponovno priključenje Rusiji “nezakonito pripojenim”.

Bilo je nejasno koje oružje se Marčenko nadao upotrijebiti protiv mosta, koji je vlada u Kijevu prije prijetila napadom. Iako je most zaista bio jedini način da se sa ruskog kopna stigne do Krima nekoliko godina, trenutno je cijela obala Crnog mora od Hersona do Mariupolja pod kontrolom ruskih i savezničkih snaga republika Donbasa.

Rusija je napala susjednu državu krajem februara, nakon neuspjeha Ukrajine da implementira uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz njemačko i francusko posredovanje osmišljeni su kako bi otcijepljenim regijama dali poseban status unutar ukrajinske države.

Kremlj je od tada tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a predvođenom SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.