Tajvanski presretači podigli su se u utorak u zrak pošto je prijavljeno 29 kineskih lovaca, bombardera i pomoćnih aviona kod jugozapadne obale ostrva, saopćilo je ministarstvo odbrane u Tajpeju. Šest bombardera i njihova pratnja lovaca odletjeli su u Tihi okean kroz kanal između Tajvana i Filipina i nazad, u trećem najvećem napadu na tajvansku identifikacionu zonu protivvazdušne odbrane (ADIZ) ove godine.
Osim šest bombardera H-6, zračne snage Narodnooslobodilačke vojske poslale su 17 lovaca i još šest pomoćnih aviona, saopćila je tajvanska vojska. Neki od njih letjeli su sjeveroistočno od atola Pratas u Južnom kineskom moru, dok su bombarderi i dva pomoćna aviona krenuli putem Bashi kanala u Pacifik, prije nego što su se vratili putem kojim su došli.
Tajvan je poslao presretače da odagna eskadrilu PLAAF-a i koristio je raketne sisteme da ih prati, navodi se u saopštenju ministarstva odbrane. Prema Tajpeju, ovo je bila treća najveća grupa kineskih aviona koja je ove godine ušla u tajvanski ADIZ. Još 30 aviona je prošlo 30. maja, dok je prelet 23. januara uključivao ukupno 39 aviona.
Ostrvski ADIZ proteže se daleko izvan zračnog prostora Tajvana i u kontinentalnu Kinu, tako da se čak i rutinski letovi PLAAF-a unutar kineskog zračnog prostora tehnički smatraju incidentima. Međutim, Tajpej je optužio Peking da vodi “rat u sivoj zoni” na ostrvu, raspoređujući vojnu imovinu da testira odbranu Tajvana i iscrpljuje vojsku ostrva tako što ih je stalno gurao.
Kina je nedavno povećanje pomorskih i zračnih vojnih aktivnosti objasnila kao pokušaj da se odvrate “aktivnosti dosluha” između “tajvanskih snaga za nezavisnost” i američke vlade, koja je obećala da će prodati više oružja otoku.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u martu da Washington ima ugovornu obavezu da se uključi u bilo kakav sukob između Kine i Tajvana, iako su se njegovi pomoćnici kasnije povukli na te komentare i insistirali da se američka politika nije promijenila. Prošle godine, tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen rekla je da “vjeruje” da će SAD uskočiti.
Tajvan je bio sporna tačka između Kine i SAD od 1949. godine, kada je nacionalistički Kuomintang izgubio građanski rat protiv komunista i do ostrva uz američku pomoć. SAD su priznavale Tajpej kao ‘Republiku Kinu’ do 1978.
Standardna procedura.
Kinezi snime svaku radarsku stanicu, na kojoj frekvenciji radi, gdje se nalazi, odzivno vreme…
Znamo več.
Američki avioni naletavaju na Rusku granicu več decenijama!
Nije to bez veze…
Kad zagusti, kad se ameri dovoljno uvuku u Tajvan, počet če.
Kinezi su svjetski prvaci u jeftini proizvodnji.
Sledeči stupanj je jeftina masovna proizvodnja milijona raketa svih namjena.
Za uništavanje radara, utvrđenih pozicija, svih položaja, koje če tako nastudirati.
Zašto?
Jer opet se tamo uvlači amerikanac da bi prodao više desetaka milijardi oružja…
Tajvanu i svima u okolini, “koje Kina ugrožava”…
A opet Kina neče ništa drugo, nego da se Tajvan odrekne SAD… Ostavit če ga na miru…
Kinezima su za Tajvan dovoljne i džunke.
Zapadni mediji uvijek govore o tome da Kina “krši” tajvansku “zonu identifikacije protuzračne obrane”. Oni znaju da većina ljudi nema pojma koji je to ku*ac. Ljudi to sebi prevedu samo kao da se Kina opet nešto zajebava s Tajvanom.
Taiwan’s Air Defense Identification Zone (ADIZ) je obični komad geometrije koji je na karti nacrtala Amerika i reklamira se kao “legitiman”, iako zapravo pokriva više kopnene površine u Kini nego li i sam Tajvan.
P.S.
U kineskom restoranu…
Oprostite, koja je šifra za wi-fi?
– 個是磨沒有更強
Ovime Kina testira obranu Tajvana. Broj i tip borbenih aviona brzinu njihove reakcije broj i položaj radarskih stanica te projektile koji ih ciljaju. Najprije izviđaju i plaše a onda će napasti.
To sranje s “identifikacionom zonom” je za budaletine i bakcinisane (ne’š ti razlike 😀 )