Torba ili torbice – dominantni odjevni element

Torba je pratila razvoj civilizacije i koristila se oduvijek za nošenje stvari koje je bilo potrebno imati uza se, bile one korisne ili dragocjene. S vremenom uz funkcionalnu dobivaju i dekorativnu primjenu.

Tako s razvojem mode ženske torbe postaju izuzetno važan odjevni dodatak, a razlika u njima označava i društvene razlike. Torbe kakve poznajemo danas, nasljednice su prtljage osmišljene prije dva stoljeća, odnosno u trenutku kada su putovanja postala učestalija. Neke torbe danas imaju kultni status i više nisu dodatak odjeći već dominiraju u garderobi. Od njih je možda najčuvenija Birkin od Hermèsa, ali za njom nimalo ne zaostaju niti klasična Chanel torba niti uspješnice od Diora, Fendija ili Louisa Vuittona.

Uloga i primjena torbice

Još od davnina različite torbe i torbice bile su praktičan predmet za svakodnevnu uporabu koji su koristili podjednako i žene i muškarci. Danas je torba jedan od najčešćih i najviše korištenih accessorieja ikada, pa čak i najvažniji dio garderobe. Iako su u samim počecima razvoja društava bile uporabna stvar, ljudska estetika je učinila svoje, pa su torbe danas odraz stila i modnog izričaja. Htjeli mi to ili ne, torbica odaje naš socijalni status i to je stvar koja se od svega najviše prodaje!

Torbe razlikujemo i posjedujemo prema njihovoj primjeni, pa imamo dnevne torbe za odlazak u grad, večernje torbe za specijalne događaje, kožne torbe za posao, torbe za rekreaciju, lisnice, novčanike za kovanice, kofere, putne torbe… Još od sedamnaestoga stoljeća (kada u mušku modu ulaze džepovi) torba se smatrala isključivo ženskim predmetom, međutim s pojavom različitih uređaja za svakodnevnu uporabu, torba postaje i potrebom modernoga muškarca.

Nekada se moda puno sporije mijenjala, pa se tako i izgled torbica znao održati stotinama godina. U naše vrijeme je sasvim drugačije. One su modni detalj čiji se dizajn mijenja s godišnjim dobom. Ipak, i kod torbica postoje modni klasici.

Razvitak torbice

U svijetu postoje tri tematska muzeja torbica, od kojih je najpoznatiji amsterdamski Tassen Museum. Tamo je izloženo preko pet tisuća torbi od najstarijih sačuvanih pa do najmodernijih. Torbice su se često izrađivale od materijala koji se ne mogu sačuvati kroz dugi niz stoljeća, ali zato postoje izvori poput slika ili vezova.

Torbe u prošlosti nalazimo u raznim izvedbama i za različitu primjenu. Koriste se još otkad postoji ljudska potreba za nošenjem osobnih potrepština i dragocjenih predmeta, dakle od samih početaka civilizacija.

U ranim društvima zemljoradnici su nosili sjemenje u torbama, u srednjem vijeku nosile su se vrećice s novcem i vrijednostima, a vezale bi se vezicom oko struka, počevši od renesanse, torbice se nose i ispod tada slojevite odjeće. Znalo ih se i ušivati kako bi se spriječilo otuđivanje njihova sadržaja. Potom nastupa moda nošenja srebrnih pojaseva, ujedno torbice i nakita, zvanih chatelaine.

S učestalijom pojavom putovanja, torbe doživljavaju pravu revoluciju. Ručna prtljaga za putovanja vlakom preteča je današnjih torbica jer se morala držati u ruci i biti ujedno i praktična i prikladna za različite društvene obaveze. Tada se izumljuju i novi materijali i tehnike izrade torbi, što dovodi do novih dizajnerskih rješenja koja su se u različitim inačicama održala do naših dana – s detaljima poput ključeva, lokota, kopči i džepova. Do toga vremena majstori krojači su izrađivali torbice, a tada ovaj segment tržišta preuzimaju proizvođači prtljage. U ovo su vrijeme nastale mnoge od danas etabliranih svjetskih tvrtki za proizvodnju torbica.

Počevši od dvadesetog stoljeća, s velikim društvenim promjenama dolazi i do promjena u percepciji mode jer se sve više žena osamostaljuje. Trendovi se prilagođavaju novim ženskim ulogama. Pritom se razvijaju i odgovarajuće torbice koje su veće i praktičnije, te se počinju nositi preko ramena.

Najpoznatije torbice na svijetu

Velike promjene dvadesetog stoljeća donijele su i napredak predmeta svakodnevne uporabe. Nastaju različite torbe za točno određene svrhe i to je stoljeće u kojem se javlja ono što danas nazivamo marketinškim brendiranjem, pa tada nastaju i dizajneri ekskluzivnih torbica. One zauzimaju važno ili čak vodeće mjesto u velikim modnim kućama poput Hermèsa, Prade, Guccija, Louis Vuittona, Yves Saint Laurenta, Dolce&Gabbane, Diora, Chanela, Versacea, Donne Karan…

Pripadnice nježnijega spola bez obzira na dob, položaj ili financijsku podlogu, teže kupnji modernih i lijepih torbica. Klasika u usporedbi sa sezonskom torbom ipak ima prednost, jer će uvijek imati jednaku vrijednost. Teško je izdvojiti najbolju torbicu na svijetu, ali je moguće nabrojati nekoliko najslavnijih.

Najpopularnija svjetska torba Birkin nastala je nakon slučajnoga susreta u zrakoplovu između pjevačice Jane Birkin i predsjednika tvrke Hermès. Svima je znana i svugdje dobrodošla klasična Chanelova torbica na preklop od prošivene kože i dugačkim pozlaćenim remenom. Princeza Diana proslavila je četvrtastu torbu Lady Dior od krokodilske kože. Svakako je među najupečatljivijima elegantna Baguette torbica od Fendija koja se nosi ispod ruke. Ovome slavnom društvu valja pridružiti i Buffalo (Falchi), Jackie O (Gucci), Novak (McQueen)…

Ukoliko se držite klasičnoga izbora, sigurno nećete pogriješiti. Jedini je nedostatak što se za njih mora izdvojiti pozamašan iznos. Međutim, suvremeni dizajneri torbica ugledaju se na velike marke, istovremeno se trudeći dati osobni pečat prateći vlastite poglede na oblik torbice, tip materijala, funkcionalnost i dojam. Osoba istančanog ukusa zasigurno će i unutar prihvatljivije cjenovne kategorije uspjeti pronaći lijepu i efektnu torbicu.

Torba je oduvijek sadržavala potrebe svakodnevnog života, pa su na njen izgled utjecali društveni i tehnološki trendovi – položaj žena u društvu, razvoj novca, načina putovanja, pojava mobilnih telefona i slično. Posljednjih nekoliko desetljeća predstavlja glavni izvor prihoda i slave velikih modnih brendova, stojeći uz bok s parfemima, cipelama i sunčanim naočalama. Torba je davno prestala biti popratni dodatak odjeći i preuzela dominantnu modnu ulogu.

Zahvaljujem se Marino Orlandi i Hendrikje muzeju torbi za ustupanje fotografija koje ilustriraju ovaj članak.