Zelenski odbija mirovne pregovore

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, objašnjavajući razloge za odbijanje svoje zemlje da pregovara s Moskvom, uporedio je Rusiju sa nezasitnim „kačalotom“ koji ne razumije jezik diplomatije.

U intervjuu za Wall Street Journal u petak, Zelenski je odgovorio na nedavne primjedbe svog ruskog kolege Vladimira Putina, koji je ranije ove sedmice rekao da su Rusija i Ukrajina mogle okončati svoj sukob u martu da se Kijev nije povukao iz pregovora.

Nazvavši ovu izjavu “potpunim delirijumom”, ukrajinski lider je rekao da je, prije ofanzive Moskve, dugo pokušavao da razgovara sa Putinom, ali mu nije smetalo da preuzme telefonski poziv.

“Došao je bez razgovora, ubio ljude, raselio 12 miliona, a sada kaže da Ukrajina ne želi da pregovara. Oni samo ubijaju ljude, ruše gradove, ulaze u njih i onda kažu: ‘Hajde da pregovaramo’. S kim mogu razgovarati? Sa kamenjem? Prekriveni su krvlju i tu krv je nemoguće oprati. Nećemo im dozvoliti da to isperu”, rekao je Zelenski.

Sada, pet mjeseci nakon vojnog sukoba, Ukrajinci vjeruju da sve teritorije zemlje moraju biti “oslobođene” prije nego što se pregovori mogu nastaviti, prema njegovim riječima. Zelenski je naglasio da bi više volio da “deokupaciju” sprovede na nevojni način, ali, po njegovom mišljenju, Rusija neće ništa razumjeti dok je ne “razbije u lice”.

Štaviše, smatra da postoji još jedan razlog zašto razgovori više nemaju smisla. Rusija nikada neće prestati da osvaja ukrajinske teritorije, tvrdi on.

“To je cachalot koji je progutao dva regiona i sada kaže: Zamrznite sukob. Onda će se odmoriti i za dvije-tri godine zauzeti još dva regiona i ponovo reći: Zamrznite sukob. I to će ići sve dalje i dalje. Sto posto”, rekao je ukrajinski lider.

U međuvremenu, Putin je rekao da su još u martu Moskva i Kijev “zapravo postigli sporazum, jedino što je preostalo je da ga potpišu”. “Da bi se stvorili takvi uslovi, naše trupe su se povukle iz centralne Ukrajine, iz Kijeva, ali su kijevske vlasti odbile da sprovedu ove sporazume” i nemaju želju da to rade ni sada, dodao je ruski predsednik.

Moskva i Kijev započeli su mirovne pregovore četiri dana nakon ruske vojne ofanzive na Ukrajinu krajem februara. Strane su održale nekoliko rundi lično u Bjelorusiji, a zatim su nastavljene razgovore putem video linka. Krajem marta delegacije Rusije i Ukrajine ponovo su se sastale, u Istanbulu. Od tada su, međutim, pregovori potpuno zaustavljeni.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći kao razlog neuspjeh Kijeva da sprovede sporazume iz Minska, čiji je cilj da regionima Donjecka i Luganska da poseban status u okviru ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Njemačke i Francuske, prvi put su potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsjednik Pjotr ​​Porošenko je od tada priznao da je glavni cilj Kijeva bio da iskoristi primirje kako bi kupio vrijeme i “stvorio moćne oružane snage”.

U februaru 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao nezavisne države i tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev insistira da ruska ofanziva nije bila potpuno ničim izazvana.