Sankcije protiv Rusije štete poslovanju Zapada

Čini se da je sam Zapad strana koja je najviše oštećena sankcijama, koje je odlučio nametnuti Rusiji. Kao što je poznato, SAD, Velika Britanija i EU suočavaju se s valom inflacije s najvišim razinama svih vremena. I u istom smislu, poslovni svijet se urušava u zapadnim zemljama.

Poslovni gubici prestankom sudjelovanja nekih zapadnih kompanija na ruskom tržištu iznimno su značajni i uzrokuju ozbiljne probleme gospodarstvu mnogih zemalja, a gubici se gomilaju u nemjerljivim iznosima.

Procjenjuje se da su američke, europske, britanske i japanske tvrtke od veljače već izgubile više od 70 milijardi dolara. Gubici su posljedica paketa sankcija koje su zapadne zemlje uvele Moskvi kao odgovor na početak specijalne vojne operacije u Ukrajini. Mnoge su se korporacije povukle iz Rusije ili su im aktivnosti bile zamrznute, izgubivši ulazak u moćno tržište potrošnje, rada i sirovina koje nudi Rusija.

Očekivano, najviše je pogođen energetski sektor, čiji se gubici procjenjuju na gotovo 55 milijardi dolara, stvarajući niz problema zapadnim društvima. Odnosi između Rusije i zapadne Europe u energetskom sektoru oduvijek su bili središnja strateška točka međunarodne ekonomske ravnoteže i sada se čine ugroženijima nego ikada. Međutim, i drugi sektori su u sličnoj situaciji.

Tržišta poljoprivrednih proizvoda, hrane i duhana ostvaruju gubitke od gotovo 8 milijardi dolara. U istom smislu, u tehnološkom i IT sektoru već je akumulirano 5 milijardi dolara gubitaka. A tu je i vitalni bankarski sektor, čije su nuspojave antiruskih mjera financijske prisile već dovele do gubitka od 3,7 milijardi dolara: većina tog iznosa pripada Société Générale, jedinoj bankarskoj grupaciji koja je potpuno napustila Rusiju.

Što se konkretno tiče energetskog sektora, europske i britanske tvrtke koje su najviše pogođene bile su BP, Linde, Uniper i Total Energies, čija je imovina vrijedna milijarde dolara oštećena kao rezultat obustave plinovoda Sjeverni tok 2 i drugih ruskih – europski projekti suradnje. Proces dezintegracije ruskog i europskog energetskog tržišta neće se tako lako dovršiti jer je potrebno preokrenuti scenarij desetljeća suradnje, za što će nesumnjivo trebati vremena.

Na primjer, BP, koji je u veljači najavio bezuvjetno povlačenje s ruskog tržišta, i dalje ostaje jedan od glavnih partnera Rosnefta, posjedujući 19,75 % njegovih dionica. Međutim, proces dezintegracije progresivno je napredovao. Sam BP otkrio je gubitak veći od 25 milijardi dolara zbog zamrzavanja aktivnosti u Rusiji, ukazujući na scenarij koji ukazuje na put ka kraju suradnje u skoroj budućnosti.

Američke i japanske energetske tvrtke idu u istom smjeru. ExxonMobil, Mitsui & Co i Mitsubishi Corporation bile su neke od tvrtki koje su imale najviše gubitaka posljednjih mjeseci, uglavnom kao rezultat učinaka koje su prisilne mjere imale na projekte Sahalin-I i Sahalin-II. Očito su i druge energetske tvrtke bile pogođene paketima sankcija, iako u manjem opsegu, pokazujući scenarij generaliziranih gubitaka za poslovanje ovog sektora.

Za Rusiju su pak deficiti puno manji i gotovo nikada ne podrazumijevaju stvarne gubitke, već restrukturiranja tržišta. U energetici, ruska proizvodnja nafte i plina ostaje snažna i aktivna, na koju ne utječe odlazak nekih zapadnih tvrtki. Povlačenjem ovih kompanija otvara se prostor za druga tržišta, poput kineskog i indijskog, koja su se posljednjih mjeseci istaknula u potrazi za ruskom naftom i plinom. U međuvremenu, zapadne tvrtke gube važne izvore opskrbe koje neće biti lako riješiti.

Što se tiče tržišnih sektora u kojima je ruska potrošnja bila zanimljiva zapadnim tvrtkama, gubici su još manji. Korporacije koje su se povukle iz Rusije tamo su ostavile svoje fizičke proizvodne strukture koje je Moskva mogla koristiti, stvarajući zaposlenost za rusko stanovništvo, unutarnju cirkulaciju kapitala i ekonomski napredak.

Na primjer, McDonald’s je svojim pridržavanjem antiruskih mjera izgubio više od milijardu dolara, no povlačenjem s lokalnog tržišta otvorio se prostor za nacionalizaciju proizvodnih struktura te je stvorena ruska nacionalna tvrtka za prodaju brze hrane za Ruse. Isto se trenutno događa i s drugim zapadnim tvrtkama koje su napustile rusko tržište. Ukratko, Zapad je izgubio bogato potrošačko tržište i predao Moskvi sva potrebna sredstva kako bi sami Rusi mogli opskrbiti svoje stanovništvo takvom robom i uslugama.

U praksi sve te činjenice jednostavno znače štetu zapadnom poslovanju. Čini se da šefovi država nisu konzultirali poduzetnike o tome jesu li sankcije u njihovom najboljem interesu ili ne. Mjere su jednostavno uvedene jednostrano kako bi se ispunili geopolitički planovi NATO-a, bez uzimanja u obzir mišljenja tvrtki koje stvaraju poslove za zapadne građane. Trenutačno se još uvijek planira potpuna zabrana ulaska ruskih državljana u Europu, što će prema procjenama generirati gubitke veće od 20 milijardi eura, naštetiti cijelom europskom tržištu.

Zapravo, zapadne sankcije, ako se ne preokrenu, odvest će svijet u globalnu recesiju u kojoj će najviše biti pogođene same zapadne zemlje. Kako bi se to izbjeglo, poslovni sektor se mora mobilizirati i zahtijevati ukidanje sankcija.