Moskva optužuje estonskog ministara vanjskih poslova za podsticanje ”nasilja”

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je u nedjelju, kako je nazvalo, “gnusnu logiku” estonskog visokog diplomate Urmasa Reinsalua, optužujući zvaničnika da poziva na nasilje u Rusiji. Ministar vanjskih poslova baltičke zemlje ranije je za lokalni list Postimees rekao da bi situacija u Rusiji bila drugačija da su neki Rusi “uzeli kaldrmu u svoje ruke” .

„Da li je gospodin Reinsalu poludio?“ Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova napisala je u postu na Telegramu. „Šta on zove… za? Nasilje?” dodala je. Zaharova je tada ministrove riječi razglasila kao “gnusnu logiku estonskog neznalice” i optužila ga da zagovara “neprihvatljive metode”.

Portparolka ministarstva spoljnih poslova je takođe upozorila da ovakvim izjavama zapadni zvaničnici “uništavaju” jedan od posljednjih stubova sopstvene državnosti: “neizvodljivost fizičkih obračuna i nasilja”.

Ovakvu ljutu reakciju izazvao je intervju koji je Reinsalu dao Postimeesu uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU u Pragu, gdje se posebno očekivalo da će razgovarati o potencijalnoj zabrani šengenskih viza za Ruse. Estonija je bila jedan od najglasnijih zagovornika potpune zabrane viza za Ruse, osim iz određenih „humanitarnih“ razloga.

U razgovoru za Postimees krajem augusta, Reinsalu je rekao da bi takva zabrana imala “moralnu prirodu”, priznajući istovremeno da je njen cilj “izvršiti pritisak na rusko društvo”. Estonski ministar vanjskih poslova nazvao je rusku vojnu operaciju u Ukrajini “ne samo Putinovim ratom već ratom ruske nacije, koji uključuje ne samo vladu i teritoriju, već i stanovništvo”.

“Uvijek mora postojati neko ko bi uzeo kamen u ruke”, ustvrdio je ministar i dodao da bi “da je samo jedan posto ruskog stanovništva uzeo kaldrmu u ruke, to bi izazvalo neke promjene”. Sankcije bi trebale poslati “signal” Rusima da “njihov život ne može teći normalno”, dodao je Reinsalu.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći neuspjeh Kijeva da sprovede sporazume iz Minska, čiji je cilj da regionima Donjecka i Luganska da poseban status u okviru ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Njemačke i Francuske, prvi put su potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsjednik Pjotr ​​Porošenko je od tada priznao da je glavni cilj Kijeva bio da iskoristi primirje kako bi kupio vrijeme i “stvorio moćne oružane snage”.

U februaru 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao nezavisne države i tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev insistira da ruska ofanziva nije bila potpuno ničim izazvana.

SAD i njihovi saveznici u Evropi i drugdje reagovali su na događaje iz februara slanjem oružja Kijevu i šamaranjem Moskvi neviđenim sankcijama usmerenim na njen finansijski i bankarski sektor, kao i na avijaciju i svemirsku industriju, a kasnije i na izvoz nafte.

Kijev i baltičke države, kao i neke istočnoevropske zemlje također su tražili zabranu šengenskih viza za Ruse, ali su se toj mjeri usprotivile neke druge članice EU poput Njemačke, Francuske ili Grčke. Na kraju, blok se složio da suspenduje sporazum o viznim olakšicama iz 2007. umjesto da potpuno zabrani vize.