Poljska uništava gospodarstvo kako bi ojačala istočnu granicu NATO-a s Rusijom

Izjava Poljske da mora ponovno naoružati svoje trupe u pripremi za “rat s Rusijom” u sljedećih nekoliko godina ima za cilj privući dodatnu pomoć i oružje od NATO-a za jačanje svojih istočnih granica i modernizaciju svog arsenala nakon što je isporučila zastarjelo oružje u Ukrajinu. No, to dolazi po cijenu uništavanja gospodarstva i kvalitete života prosječnog građanina.

Zamjenik poljskog ministra obrane Marcin Ociepa rekao je kako Varšava vidi “opasnost od rata s Rusijom” u idućih tri do deset godina i da to vrijeme treba iskoristiti za ponovno naoružavanje, “bez obzira na cijenu”.

Ratom koji vodi u Ukrajini, Poljska želi pokazati da je na prvim crtama u borbi protiv navodno “agresivne Rusije” i pozicionirati se kao glavni igrač u Europi i NATO-u. Poljska u tom svjetlu naglašava da EU i NATO moraju ojačati svoje istočne granice.

Poljaci su oslobodili svoje zalihe zastarjelog oružja slanjem u Ukrajinu i sada očekuju novo oružje i povlašteni tretman zapadnih zemalja, prvenstveno SAD-a. Poljaci žele sustave protuzračne obrane, sustave proturaketne obrane, potencijalno nove kopnene snage i tešku opremu, poput tenkova i samohodnog topništva. Ovo također dolazi nakon što su Poljska i tri baltičke države 08. rujna rekle da će do 19. rujna privremeno ograničiti pristup ruskim državljanima koji imaju vize za EU. Navodno, to je zbog “prijetnji javnoj politici i sigurnosti”.

Premijeri Estonije, Latvije, Litve i Poljske izjavili su u izjavi da su zabrinuti “zbog značajnog i rastućeg priljeva ruskih državljana” u EU, dodajući: “Vjerujemo da ovo postaje ozbiljna prijetnja našoj javnoj sigurnosti i cjelokupnom zajedničkom šengenskom prostoru.”

U priopćenju se navodi da su se “složili oko zajedničkog regionalnog pristupa i ovime izražavaju svoju političku volju i čvrstu namjeru da uvedu nacionalne privremene mjere za ruske državljane koji posjeduju vize”, uz iznimke samo za “disidente”, “humanitarne slučajeve” i članove obitelji i nositelji boravišne dozvole u zemljama EU.

Podsjećamo da su se ministri vanjskih poslova EU-a prošlog mjeseca sastali u Pragu i dogovorili suspenziju sporazuma o viznim olakšicama iz 2007. s Rusijom, izostavivši širu zabranu izdavanja viza. Međutim, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je da bi zemlje koje graniče s Rusijom mogle “poduzeti mjere na nacionalnoj razini kako bi ograničile ulazak u Europsku uniju”. Zapravo, na kukavički način, Borrell je dopustio baltičkim državama i Poljskoj da zapriječe Rusima ulazak u EU. Naglasio je da bi sve mjere morale biti u skladu s pravilima za zajedničku šengensku zonu EU-a i da bi članovi ruskog civilnog društva trebali moći putovati u EU. Ali očito to nije slučaj.

Budući da Poljska zatvara svoje granice za ruske građane i zahtijeva jačanje svoje vojske, očito je da se Varšava priprema za eskalaciju odnosa s Moskvom, što će SAD entuzijastično podržati.

Poljska nije iznimka u energetskoj krizi koja je zahvatila Europu, a koja donosi velike strahove od recesije kad stigne zima. Sankcije predvođene SAD-om uvedene su nakon ruske vojne operacije u Ukrajini, prisiljavajući Moskvu da inzistira na tome da se sve kupnje energije moraju obavljati u rubljama, što je zahtjev koji je Varšava odbila. Odlukom Moskve da smanji izvoz nafte i prirodnog plina, cijene energije u Europi su skočile preko krova i povećale troškove života. Kako bi se nosila s tim, Poljska se obratila Nigeriji, već jednom od svojih dobavljača plina, kako bi povećala svoje isporuke LNG-a. To je potaknulo poljskog predsjednika Andrzeja Dudu da postane prvi čelnik te istočnoeuropske zemlje koji je ikada posjetio Nigeriju od uspostave diplomatskih odnosa prije 60 godina. Međutim, mnogi su i dalje skeptični da Nigerija, čije je gospodarstvo teško pogođeno, može zadovoljiti europsku i poljsku potražnju, posebno, jer neviđene krađe sirove nafte od strane militanata u delti Nigera, utječu na izvoz.

Što je još važnije, poljsko gospodarstvo usporava. Pad BDP-a na 2,7 % očekuje se u trećem tromjesečju 2022., izvijestio je Poljski ekonomski institut (PIE) 31. kolovoza. To je uslijedilo nakon pada od 8,5 do 5,3 % u drugom tromjesečju. Istraživački centar u državnom vlasništvu vjeruje da će inflacija do kraja četvrtog tromjesečja biti 14,5 %, ali bi mogla porasti na 15,6 % u veljači 2023. zbog rasta cijena energije.

Tako, Poljska daje prioritet interesima SAD-a u pritisku na Moskvu u lažnom uvjerenju da se Rusija priprema za invaziju na zemlju. Ovo ne samo da naglašava da Poljska još uvijek ne razumije u potpunosti razloge ruske vojne operacije u Ukrajini, već da je također spremna uništiti ekonomiju i kvalitetu života prosječnog građanina radi posjedovanja novog oružja i jačanja svoje vojske.