Aktualni ekonomski model u Hrvatskoj i šire, doveo je sve građane u kreditno ropstvo. Neki su toga svjesni, jer imaju kredite koje plaćaju, ali postoje i oni koji nemaju kredit, a ipak su zaduženi preko sustava u kreditnom ropstvu. Dodamo li tomu nelegalno i bahato ponašanje banaka, koje su putem nenormalno visokih kamata oštetile građane, problem postaje vrlo ozbiljan.
Jučer je u Saboru Republike Hrvatske, zastupnik Goran Aleksić argumentirao svoje prijedloge izmjena Zakona o zaštiti potrošača, kako bi građani konačno vratili novac kojeg su im banke uzele kroz nelegalno visoke kamate.
Ne radi se o pretpostavki, nego o činjenici jer za sve postoji pravovaljana kolektivna presuda Trgovačkog suda. Presuda jasno osuđuje banke i daje puno pravo potrošačima da im se nadoknadi novac kojeg su pretplatili prilikom uzimanja i konverzacije kredita. Preko 100.000 obitelji su oštećene za gotovo 5 milijardi kuna, pretpostavka je Gorana Aleksića.
Što predlaže Goran Aleksić u tri dijela?
U prvom dijelu Aleksić predlaže da je, nakon pravovaljane kolektivne presude u korist potrošača, potrebno pravno regulirati zastaru potraživanja u privatnim sudskim postupcima, čije se uporište temelji na navedenoj presudi Trgovačkog suda.
U privatnim sudskim postupcima, točno je precizirano da nakon podizanja tužbe nastaje prekid zastare, a nakon pravovaljane presude zastara počinje teći od početka. Razdoblje prije toga se ne računa u zastaru.
U skladu s time potrebno je nedvojbeno propisati da se zastara u privatnim sudskim sporovima, koji se vode na temelju kolektivnih pravovaljanih presuda, kako u kolektivnom tako i privatnom sporu prekida, a da počinje iznova teći danom pravovaljane kolektivne presude
Drugi dio se tiče vraćanja pretplaćenih iznosa kamata i pripadajućih zateznih kamata oštećenim dužnicima na temelju nezakonitog ponašanja banaka, što je jasno navedeno u presudi Trgovačkog suda.
O čemu se radi?
Banke su jednostrano mijenjale kamatnu stopu, što je proglašeno ništetno pravovaljanom kolektivnom presudom. Potrošači su na temelju ove presude dobili pravo pokrenuti svoje privatne tužbe. Kako potrošači ne bi pokretali pojedinačne privatne sudske tužbe, potrebno je to uraditi za sve zainteresirane strane u jednom izvanparničnom postupku. Ovom drugom izmjenom se predlaže i način proračuna kamata, kao i njihovo vraćanje dužnicima.
Problem kamata
Od momenta kada dužnik više ne može vraćati svoj dug, zatezna kamata neprekidno teče, a nerijetko njena visina prelazi visinu glavnicu tj. kompletni dug. Ovim prijedlogom zakona se predlaže da zatezna kamata ne može biti veća od dospijelog obroka.
Izmjenama bi bili obuhvaćeni svi dužnici koji su sa sedam banaka ugovarali kredite s promjenjivom kamatnom stopom, bez obzira na valutu kredita. Radi se o periodu između 10. rujna 2003 i 31. prosinca 2008 godine, a kojeg obuhvaća pravovaljana kolektivna presuda.
Ove promjene bi vrijedile za sve one koji su otplatili svoje kredite ili koji ih još plaćaju, a što uzima u obzir gore navedeni period.
Osim ovih dužnika, izmjene bi obuhvatile i 55.000 osoba koje su konvertirale svoje CH kredite. Banke su prilikom konverzije na isti način nelegalno primijenile isti princip izmjene kamatnih stopa.
Kolektivna presuda obuhvaća Erste banku, Privrednu banku Zagreb, Zagrebačku banku, OTP banku, Addiko banku (bivša Hypo banka), Splitsku banku i Raiffaisen banku. Sberbanka je oslobođena optužbe jer sud smatra da nije bilo nepravilnosti.
Banke su se stavile iznad zakona
Iako je donesena pravomoćna presuda, banke su nastavile s istom praksom, ignorirajući presudu koja je izričito naglasila da tako ponašanje više nije moguće. Sve se ovo događa uz punu podršku HNB-a (Hrvatske narodne banke) i izvršne vlasti koja do sada nije ništa poduzela.
Prema zastupniku Aleksiću, do sada je na općinskim sudovima pokrenuto oko 3000 privatnih sudskih postupaka, a već do sada je bilo 100-tinjak prvostupanjskih presuda koje ide u korist građana koji su ugovorili kredite, čime su banke dužne vratiti prekomjerno plaćene kamate i pripadajuće zatezne kamate. Aleksić je u posjedu i 10-tak pravovaljanih privatnih presuda. U svim presudama je jasno rečeno da nema zastare. Pravomoćno kolektivnom presudom od 12. lipanja 2013. godine računa se da su svi potrošači upoznati s problemom prekomjernih kamata. To je moment kada građani stječu pravo pokrenuti privatnu tužbu na općinskim sudovima.
Vlada traži način kako pogodovati bankama
Iako Trgovački sud nije utvrdio retroaktivnost, Vlada Andreja Plenkovića se o ovom prijedlogu izjasnila negativno, smatrajući da se “ipak radi” o retroaktivnosti, te da prijedlozi Gorana Aleksića nisu u skladu s nekim odredbama Ovršnog zakona. Potpuno identičnu slučaj je postojao u Španjolskoj, gdje je Trgovački sud također presudio u korist potrošača, ali retroaktivnosti nije bilo.
78 zastupnika Sabora Republike Hrvatske je podržalo ovaj zakon. Bit će interesantno vidjeti hoće li svih 78 zastupnika, koji predstavljaju većinu, dići ruku i time spriječiti Vladu da sabotira ove doista korisne prijedloge za građane Republike Hrvatske.
Državna tajnica za gospodarstvo Nataša Mikuš Žigman, je i pored pravomoćne presude Trgovačkog suda, pokušala opravdati protivljenje zakonu koji će samo vratiti ono što je na nelegalan način uzeto hrvatskim građanima.
Reakcije drugih zastupnika
Nakon izlaganja državne tajnice za gospodarstvo, zastupnik kluba Mosta Miro Bulj je pozvao sve zastupnike Sabora Hrvatske da jednoglasno podrže prijedlog Gorana Aleksića.
Kao i uvijek, vrlo oštrog jezika je bio i zastupnik Živog Zida, Ivan Pernar:
“Gospođo Nataša Mikuš Žigman, dokle ćete vi i vaši jataci u Vladi lagati ovaj napaćeni narod i raditi budale od svih nas ovdje? Donesena je pravomoćna presuda da banke moraju vratiti preplaćene kamate, a banke je ne poštuju! Umjesto da vi kao zakonodavac prisilite banke da odluku ispoštuju vi ne radite ništa. Vi samo tu prodajete zjake i vrtite očima.
Kada kolega Aleksić daje konkretan prijedlog da se nepravda konačno ispravi da se ne mora svatko zasebno tužakati s bankama nego da se bankama da obveza da prihvate kolektivnu sudsku presudu vi to ne želite prihvatiti. Može vas biti sram! Sram može biti i cijeli HDZ koji odbija propustiti ovaj zakon za razliku od cijele opozicije uključujući čak i dio vladajuće većine.”
Kao i zastupnici Mosta i Živog Zida, postavlja se očito pitanje. Koga predstavljaju saborski zastupnici? Brane li interes naroda koji im je povjerio svoj glas ili banaka koje bez milosti gule već prezaduženu populaciju.
https://www.youtube.com/watch?v=jMdm9kKmk3k
kad si u opoziciji pricas u korist sirotinje i radnika ,a kad dodjes na poziciju preokrenes plocu-pricas u korist banaka tj. onih koji drze lovu.
vidjeno 100 puta vec u 100 zemalja.
Bez da nesto zanovijetam, zar je Hrvatsko drustvo jedino vrijedno paznje LPa? Mozete li malo obraditi i Srpsku i BH scenu?
Anarho,osjecam se zapostavljeno.
Poštovni,
Ovo je problem koji ne muči samo Hrvatsku, nego i sve zemlje.
Biramo naslove od kojih svi mogu naučiti i informirati se.
Admin
Franšize stranih banaka samo su paravan. Domaće banke zapravo su u vlasništvu šačice domaćih lopova još od kraja osamdesetih godina. Novac koji one plasiraju u ishodištu bio je novac opljačkan od hrvatskih građana. Hrvatske banke posuđuju vam vaš vlastiti novac koji su vam prethodno ukrale.
Gospodine Alesiću,sve što radite kao da Vas je Bog poslao,malo više područja počmite obrađivati,nama trebaju takovi ljudi!
”Kao i zastupnici Mosta i Živog Zida, postavlja se očito pitanje. Koga predstavljaju saborski zastupnici? Interes naroda koji im je povjerio svoj glas ili banke koje bez milosti gule već prezaduženu populaciju.”
Možda san glup ali ne razumin šta bi ovo tribalo značit . . .
“Halo Plenki (Bing), sir Mars je, kako brat? Šta, opet je na ispitivanju? A mlad momak, neiskusan naučit će vremenom – nego da te pitam – možeš li mi srediti jedan kreditić od 1 000 000 eura? Na koliko rata? – ma prava sitnica, 55 456 i to sa gres-periodom od 20 godina uz kamatu od 0,1% na godišnjem nivou. Možeš? – e svaka čast, neću ostati dužan ni tebi ni stranci ti, ali o detaljima će mo u “četiri oka” nikad ne znaš ko čita-sluša-gleda. Šta kažeš, samo da malo pričekam? Ah da, razumijem onaj Ivica se malo zaigrao pa sad stranka i ti imate malo problema, ali ništa što već nećete znati riješiti. Dobro, čujemo se čim se prašina malo slegne, i ne zaboeavi da neću ostati dužan, Tvoj – sir Mars.
msm novinari i političari su zaposlenici bankara.
Nije točno. Aleksić je čovjek na mjestu i tvrdoglavo zastupa građane protiv banaka. U tome je,uz Živi Zid, jedinstvena pojava u ovoj uništenoj državici. To što si izjavio on nikad nije rekao, nemoj iznositi neistine.
Recimo da uspije vraćanje novca građanima. Banke su na gubitku, moraju nadoknaditi isto iz drugih izvora, te se usput i osvetiti. Jednostavno podignu kamate na sve buduće kredite i opet zarade višestruko više nego što su izgubili. U tom slučaju, ukupno gledajući, građani imaju više štete nego koristi. Navedeni zastupnici na taj dio iz nekog razloga nisu obraćali pažnju.