Inflacija u Eurozoni službeno najviša od kad je Euro uveden – Hrvati se ukrcavaju na brod koji tone!

Skokovi u cijenama energije i hrane ponovno su gurnuli inflaciju u 19 zemalja koje koriste euro na najvišu godišnju stopu zabilježenu otkako je valuta stvorena.

Iz mjeseca u bolan mjesec sve veće cijene energije nanose sve veći danak životnom standardu milijuna Europljana.

Europska komisija izvijestila je u petak da su potrošačke cijene u zemljama koje koriste euro kao valutu u rujnu porasle po godišnjoj stopi od 10 posto, ponovno dosegnuvši novu najvišu razinu od uvođenja eura prije više od dva desetljeća.

Dvoznamenkasti tempo bio je veliki skok u odnosu na 9,1 posto u kolovozu, što je bio prethodni rekord.

Cijene energije, koje su u rujnu porasle po godišnjoj stopi od 40,8 posto u eurozoni, najviše su doprinijele ubrzanju inflacije, potaknutoj slanjem novca i oružja u Ukrajinu. Cijene hrane u rujnu su porasle 11,8 posto, s 10,6 posto u kolovozu.

Od 19 zemalja eurozone, njih 10 zabilježilo je dvoznamenkastu ukupnu inflaciju, uključujući najveće gospodarstvo, Njemačku, koja je dan ranije objavila vlastiti rezultat inflacije – 10,9 posto. To je bila najviša stopa inflacije koju je Njemačka zabilježila od 1951., puno prije ponovnog ujedinjenja bivšeg Istoka i Zapada. U četvrtak je njemačka vlada najavila subvencije u vrijednosti od 200 milijardi eura (195 milijardi dolara) kako bi ublažila udarac rastućih računa za energiju za kućanstva i poduzeća, uključujući postavljanje gornje granice cijena prirodnog plina.

Estonija, Litva i Latvija zabilježile su stope inflacije iznad 22 posto. Razlog je, kaže Beata Javorcik, glavna ekonomistica Europske banke za obnovu i razvoj, to što se rast veleprodajnih cijena energije odrazio na maloprodajne cijene koje plaćaju kućanstva. Nizozemska, sa 17,1 posto u rujnu, što je porast u odnosu na ispod 14 posto prethodnog mjeseca, i Slovačka, sa 13,6 posto, također su bile u nesretnoj skupini zemalja sa stopama višima od prosjeka.

U Francuskoj, gdje je vlada agresivno krenula u ograničavanje cijena energije, inflacija je malo popustila, spustivši se na 6,2 posto u rujnu, sa 6,6 posto prethodnog mjeseca. Tamo je inflacija energije usporila, ali je inflacija hrane porasla. Ipak, tisuće su u četvrtak izašle na ulice diljem zemlje tražeći veće plaće kako bi se nosile s inflacijom.

“Inflacija je također viša u neenergetskim industrijskim dobrima i uslugama, posebno”, rekla je Lucrezia Reichlin, profesorica ekonomije na London Business School i bivša voditeljica istraživanja u Europskoj središnjoj banci. “Ovo je pokazatelj da energetski šok ima širi učinak na sve druge stavke.”

Isključujući hranu i energiju, takozvana temeljna inflacija porasla je 4,8 posto u godini do rujna, u odnosu na 4,3 posto mjesec prije.

Gospođa Reichlin dodala je da još uvijek postoji puno neizvjesnosti o tome kako će se inflacija razvijati u nadolazećim mjesecima, “jer će se gospodarstvo usporiti u budućnosti i to će imati silazni pritisak na inflaciju.”

Pantheon Macroeconomics, istraživačka tvrtka, primijetila je da će vladine politike osmišljene za upravljanje ogromnim troškovima energije također biti “ključni čimbenik promjene” koji će utjecati na cijene u sljedećih šest mjeseci.

Inflacija nije nagrizala samo europsko gospodarstvo nego i gospodarstvo diljem svijeta. Zaostaci u opskrbnom lancu i prekidi koji proizlaze iz pandemije koronavirusa te val aktivnosti koji je pratio ponovno otvaranje gospodarstava, pogurali su cijene. Rast cijena energije i hrane koji je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu također je potaknuo inflaciju, a sankcije koje su nametnule Europa, Sjedinjene Države i njihovi saveznici su je pojačale.

Europska središnja banka agresivno podiže stope u nadi da će zaustaviti marš inflacije u eurozoni. U četvrtak je E.C.B. kao kreator politike naznačio da će vjerojatno odobriti još jedno povećanje kamatne stope za tri četvrtine boda na svom sljedećem sastanku, krajem listopada.

Očekuje se da će prijelaz Europe s ruske energije biti spor proces i da će cijene nafte, plina i struje godinama održavati na bolnim razinama. Malo je toga što središnja banka može učiniti da se suprotstavi značajnim nestašicama energije poput onih s kojima se susreće Europa, rekao je Sven Smit, predsjednik McKinsey Global Institutea. Više kamatne stope ne mogu odjednom proizvesti veću ponudu, rekao je, pa će cijene ostati visoke.

U Sjedinjenim Državama jedna mjera godišnje inflacije usporila je u kolovozu na 6,2 posto, sa 6,4 posto u prethodnom mjesecu, prema podacima objavljenim u petak. Niža stopa odražava pad američkih cijena benzina.

Razina je daleko iznad cilja Federalnih rezervi od 2 posto inflacije, ali je još uvijek znatno niža od europske, što je pokazatelj koliko je Europa teže pogođena zbog svoje duge ovisnosti o ruskom prirodnom plinu. Također se očekuje da će predviđeno usporavanje rasta biti ozbiljnije na kontinentu nego u Sjedinjenim Državama.

Kako se ispostavilo, FED-ova odlučnost da suzbije inflaciju višim kamatama gurnula je cijene naniže u Sjedinjenim Državama, ali ih je digla drugdje. Zabrinutost zbog globalnih previranja potaknula je ulagače da svoj novac ulože u američke vrijednosne papire i imovinu jer ih se smatra utočištima u vremenima preokreta. Povišene kamatne stope čine ta ulaganja još privlačnijima jer nude veće povrate.

Rezultat je da Sjedinjene Države izvoze dio svoje inflacije u druge zemlje. Kako dolar jača, uvoz iz cijelog svijeta postaje jeftiniji u Sjedinjenim Državama, što pomaže u obuzdavanju tamošnje inflacije. Druga strana je da jaki dolar čini uvoz u drugim zemljama, posebno onaj osnovni poput energije i hrane, skupljim za kupnju sa slabijim valutama. Dolar je svjetska rezervna valuta i mnoge ključne robe, poput nafte, cijene se u dolarima.

Inflacija u cijeloj Europskoj uniji, koja ima 27 članica, porasla je iznad 10 posto na godišnjoj razini već u kolovozu, a u zemljama koje ne koriste euro također su cijene energije i hrane skočile na rekordne visine.

U Češkoj, koja je bila svjedokom masovnih prosvjeda zbog visokih cijena energije, inflacija je u kolovozu iznosila više od 17 posto, što je otprilike ista stopa koju je Poljska zabilježila u rujnu, što je 25-godišnji rekord.

Potrošačke cijene u Britaniji porasle su 9,9 posto u kolovozu u odnosu na godinu ranije, što je pad u odnosu na 10,1 posto u prethodnom mjesecu, ali još uvijek blizu najbržeg tempa u 40 godina. Kućanstva i poduzeća u Britaniji osjećaju pritisak na svoje proračune, zajedno s ovotjednim previranjima na tržištu koja proizlaze iz nove vladine ekonomske strategije koja je preokrenula hipoteke, mirovine i vrijednost funte.