Jučer se u Teheranu održao trilateralni sastanak predsjednika Iran Hasana Rohanija, ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva.
Putina i Alijeva je primio i vrhovni vođa Irana, ajatolah Sayed Ali Hamnei. Susreti na vrhu su održani neposredno nakon donošenja novih sankcija Washingtona protiv Rusije u energetskom sektoru i protiv Irana i Islamske revolucionarne garde, kao i američkih prijetnji da će u Siriji uz pomoć Kurda zauzeti sva područja sjeverno od Eufrata, uključujući i grad Al-Bukamal.
Dolazak Ilhama Alijeva je posebno važan zbog zajedničkog velikog infrastrukturnog projekta koji bi preko Azerbejdžana povezivao St. Petersburg, Baku, iransku luku Bandar Abas i išao dalje sve do indijske luke Mumbai.
U razgovoru s liderom Kremlja je vođa islamske revolucije, ajatolah Ali Hamnei, pozdravio suradnju između Irana i Rusije u borbi protiv terorista u Siriji, ističući kako je poraz koalicije pod američkim vodstvom u toj arapskoj zemlji “neporeciva stvarnost”.
“Poraz američke koalicije koja podupire teroriste u Siriji je neporeciva stvarnost, ali oni se i dalje drže svojih zavjereničkih”, rekao je ajatolah Hamnei na sastanku s ruskim predsjednikom Putinom.
Tijekom sastanka, koji je trajao prilično dugo, više od jednoga sata, iranski vođa je naglasio kako rješenje krize u Siriji zahtijeva nastavak suradnje između Teherana i Moskve, jer je suradnja između Irana i Rusije u borbi protiv terorista, koje podupiru određene zemlje, dala važne rezultate, a Rusiju učinila utjecajnim akterom u razvoju Bliskog istoka.
Ali Hamnei je istaknuo kako će sve odluke o sudbini svoje zemlje na kraju donijeti sirijski narod.
O iranskom nuklearnom sporazumu se Hamnei složio s ruskim liderom kako se on mora poštivati i kritizirao je SAD zbog “buntovnog pristupa u tom smislu”.
Iranki vrhovni vođa je istaknuo potrebu da regionalne zemlje rješavaju svoja pitanja bez ikakvih stranih uplitanja, rekavši “kako se Amerikanci nastoje miješati u sva pitanja u regiji i svijetu”.
Ajatolah Hamnei je izjavio kako Iran i Rusija mogu neutralizirati američke sankcije izbacivanjem dolara iz bilateralne i multilateralne trgovine i umjesto američke koristiti svoje nacionalne valute. Podržao je sve napore u jačanju suradnje Irana i Rusije, posebno u gospodarstvu, rekavši kako su gospodarski kapaciteti dviju zemalja daleko iznad sadašnje razine.
“Iran je za Rusiju strateški partner”
Ruski predsjednik Vladimir Putin je sa svoje strane opisao Iran kao “strateškog partnera” i “velikog susjeda” svoje zemlje, ističući da će pozdraviti jačanje bilateralnih odnosa i veza u sektorima energije, moderne tehnologije, poljoprivrede, kao i zajedničkih projekata u naftnom i plinskom sektoru.
Putin je pozdravio zajednička postignuća Irana i Rusije u ratu protiv terorizma u Siriji, pozivajući na “prikladan politički proces za tu arapsku zemlju”.
“Dokazali smo svijetu da možemo riješiti vrlo važna pitanja naše regije, bez bilo kakve pomoći zemalja izvan ovog područja”, rekao je Putin i dodao kako se Rusija suprotstavlja bilo kakvoj jednostranoj promjeni multilateralnog sporazuma.
Također je rekao da se Rusija protivi povezivanju iranskog nuklearnog programa s drugim pitanjima, uključujući ona vezana za obrambene sposobnosti Islamske Republike.
Jučer se ajatolah Hamnei sastao i s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom i pozvao na daljnju promociju suradnje u različitim sektorima.
“Postoje neki koji se protive bliskim i bratskim odnosima između Irana i Azerbejdžana i trebali bismo se usprotiviti njihovim naporima i djelima sabotaže, te s dvostrukom voljom i motivacijom potaknuti suradnju u različitim sektorima”, rekao je iranski vođa.
Alijev je rekao kako snažno podupire odnose svoje zemlje s Iranom, rekavši kako Azerbejdžan neće dopustiti da bilo koja treća strana kida veze njegove zemlje s Islamskom Republikom.
Putin je u Teheranu matirao SAD
Iako su izjave za novinare uglavnom suhoparne i pune lijepih fraza, ovaj susret u Teheranu je ipak bio više od običnog diplomatskog puta i razgovora u kojima se ništa ne rješava. Naime, osim što su lideri tri zemlje, Rohani, Putin i Alijev, donijeli odluku o velikom infrastrukturnom projektu i drugim oblicima gospodarske suradnje, “blagoslov” vrhovnog vođe Irana je znak da će se sve učiniti da se dogovor provede, što će značajno promijeniti situaciju na Bliskom istoku.
U palači Saadabad, prije početka sastanka u uskom sastavu, Putin je zahvalio iranskom predsjedniku Rohaniju za organizaciju susreta.
“Vrlo nam je drago što osim bilateralnih odnosa naše dvije zemlje igraju važnu ulogu u osiguravanju mira i stabilnosti u regiji“, zauzvrat je kazao iranski predsjednik.
Trgovinska i gospodarska suradnja je bila jedna od tema pregovora s iranskim vodstvom. Rezultat susreta između čelnika Rusije i Irana je memorandum o razvoju iranske energije u okviru kojeg će Gazprom započeti izgradnju plinovoda do Indije dužine 1200 kilometara. Kroz ovaj plinovod će teći iranski plin, ali će ruska tvrtka dobiti priliku za razvoj polja koja se nalaze duž plinovoda.
Osim toga, konzorcij ruske državne tvrtke Zarubežnjeft, iranskog investicijskog holdinga Ghadir i turske kompanije Unit će u razvoj polja u Iranu uložiti 7 milijardi dolara. Time će omogućiti razvoj četiri polja, tri naftna i jedan plinski. Rezerve depozita nafte iznose 10 milijardi barela i pretpostavlja se da će konzorcij proizvoditi 100 tisuća barela nafte dnevno i 75 milijardi kubnih metara plina godišnje.
Sirija
Naravno, među glavnim temama tripartitnog sastanka u Teheranu je bila situacija u Siriji. Kao što je krajem listopada izjavio ruski ministar obrane Sergej Šojgu, ruska prisutnost u Siriji “završava”, jer je oslobođeno više od 90% sirijskog teritorija kojeg je kontrolirao ISIL. Međutim, izazovi s kojima se Rusija suočavala prije sada nisu nestali. Još uvijek je važno riješiti pitanje sudbine sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada i rastuća uloga Irana u regiji, čemu se protive Washington Izrael i Saudijska Arabija.
Sredinom listopada je američki predsjednik Donald Trump predstavio novu strategiju za Iran i naredio sankcioniranje Iranske revolucionarne garde, a kritizirao je i nuklearni sporazum, od kojeg želi odustati. Moskva je izjavila da se protivi bilo kakvim jednostranim potezima, jer je nuklearni dogovor kompromis zemalja nakon dugih pregovora.
”Ne želimo nikakva pogoršanja i neuspjeh u provedbi ovog sporazuma”, izjavio je novi ruski veleposlanik u Sjedinjenim Državama, Anatolij Antonov, koji je na tu dužnosti imenovan nakon skoro tri desetljeća vojne službe, iz koje je izašao s činom generala armije.
Sve to Iran i Rusiju gura u još čvršće savezništvo, a Putinov posjet i njegove izjave u Teheranu su dokaz.
”Iran je strateški partner Rusije, a Putinova posjeta je dokaz visoke razine povjerenja među stranama. Moskva i Teheran imaju iste interese u Siriji, ali Rusija može posredovati i u sukobu između Saudijske Arabije i Irana”, rekao je Stanislav Tarasov, direktor ruskog Istraživačkog centra za Bliski istok i Kavkaz.
Naime, početkom listopada je saudijski kralj Salman posjetio Rusiju, gdje je razgovarao s Putinom i također se sastao s premijerom Dmitrijom Medvedevom. Glavni ishod sastanka je sporazum o prodaji Rijadu najmanje četiri bojne sustava S-400, vrijednih oko 2 milijarde dolara.
Osim toga, nakon razgovora je ruski Izravni investicijski fond potpisao tri ugovora s Fondom javnih investicija Saudijske Arabije čija se imovina procjenjuje na 183 milijarde dolara. Ovaj fond već iduće godine zbog najavljene prodaje udjela kompanije Saudi Aramco može porasti na 2 500 milijardi dolara.
Uz sve to, Rusija i Iran se moraju ujediniti u djelovanju protiv Sjedinjenih Država, jer prijetnje i sankcije iz Washingtona stižu svakih nekoliko mjeseci.
Sjedinjene Države su, kako je poznato, sada najavile politiku usmjerenu protiv Irana. Putin ima određenu slobodu manevra, ali se situacija na Bliskom istoku već počinje mijenjati.
Dolazak Ilhama Alijeva u Teheran je važan ne samo zato što on pokušava igrati svoju igru. Nije slučajno da je uoči susreta u Teheranu u Azerbejdžanu održana svečana ceremonija puštanja u promet željezničke pruge Baku-Tbilisi-Kars. Alijev je na ceremoniji istaknuo kako Baku poduzima važne korake u izgradnji prometnog “Koridora sjever-jug”, a nova će trasa povezati željezničke mreže Azerbajdžana, Gruzije i Turske u jedan transportni koridor. Ova ruta povezuje Indiju s Europom najkraćim putem, što je važno za Iran, Azerbajdžan i Rusiju.
Što se tiče Sirije, iako je bilo nekih glasina o povlačenju ruske vojske, Rusija neće ići nigdje. Druga stvar je da sada u Siriji više nisu potrebni ruski strateški bombarderi i neke ruske jedinice mogu biti povučene, ali je ipak otvoreno pitanje u kojem će obliku Rusija ostati prisutna u Sirijskoj Arapskoj Republici, a to je bila tema o kojoj je Putin raspravljao s Rohanijem i vrhovnim vođom Islamske Republike.
U regiji se očito počinje igrati po novim pravilima. Međutim, konture ove igre još nisu dobro definirane i ima mnogo neizvjesnosti. Ako bi se u ovoj “trojki” Azerbejdžan mogao nazvati slabom karikom, Rusija i Iran će sigurno djelovati usklađeno, što znači da će američki utjecaj na Bliskom istoku i dalje značajno slabiti.
Iranski mediji o susretu
Ruski predsjednik Vladimir Putin je došao u Teheran, što je privuklo veliku pažnju iranskih medija. Putina su gotovo svi iranski mediji nazvali “novim carom Rusije”.
Reformistički Shargh Daily je napisao: “Putin je treći put gost Teherana, zajedno s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom. Premda je Putinov dolazak najavljen kao dio trilateralnog summita u Teheranu, nedvojbeno je Rusija važnija točka u odnosima dviju zemalja. Ranije je odnos Teherana i Moskve bio vrlo dobar, ali su se u međuvremenu, pod predsjedanjem Hasana Rohanija, dvojica predsjednika sastala devet puta.”
Također reformistički list Etemaad je napisao kako je zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Ebrahim Rahimpour opisao Putinovo putovanje u Teheran kao poruku američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i odgovor njegovim izjavama kako će jednostrano raskinuti nuklearni sporazum iz 2015. godine između Irana i Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske, Rusije, Kine i Njemačke.
“Ovaj summit je više od jednostavnog sastanka, jer šalje poruku Amerikancima da će, unatoč izjavama i stavovima dužnosnika Bijele kuće, zemlje regije nastojati razvijati međusobne odnose i suradnju”, kazao je Rahimpour.
Imajući u vidu napetosti između arapskih zemalja Perzijskog zaljeva i Irana, Rahimpour je dodao: “S druge strane, summit u Teheranu je dobar signal našim južnim susjedima, koji nisu odabrali pregovore i dijalog sa svojim moćnim sjevernim susjedom Iranom.”
Spominjući moguće detalje Putinovog susreta s iranskim vrhovnim vođama, Rahimur dodaje: “Susreti ruskog predsjednika u Teheranu s vrhovnim vođom Alijem Hamneijem i predsjednikom Rohanijem su se dotaknuli širokog raspona velikih pitanja i zajedničkih interesa, uključujući međunarodnu i regionalnu suradnju između dvije zemlje, osobito na Bliskom istoku i Kavkazu, u borbi protiv terorizma i ekstremizma.”
U međuvremenu, konzervativni dnevni list Javan piše kako su Putin i iranski čelnici razgovarali o njihovim budućim ulogama u razdoblju nakon sloma ”Islamske države” u Siriji.
“Dvije strane će surađivati na novom sigurnosnom poretku u Siriji, što posebno brine režim u Izraelu. Prema obavještajnim izvorima, Izraelci su vrlo zabrinuti zbog prisutnosti Irana u Siriji nakon ISIL-a i nekoliko su puta te brige prenijeli Rusima”, piše Javan.
U intervjuu kojeg je 1. studenog za vladine dnevne novine Iran dao bivši iranski veleposlanik u Azerbejdžanu, Afshar Suleimani, raspravljao je o važnosti summita u Teheranu, te izjavio: “Ključna važnost sastanka je da se Rusija okreće od prethodne politike i sada uključuje Iran u pitanja važna za Središnju Aziju i suradnju sa Zajednicom Nezavisnih Država.”
Kao što smo na početku rekli, razgovarajući s Putinom je ajatolah Hamnei predložio uklanjanje dolara i prelazak na nacionalne valute u bilateralnoj i multilateralnoj trgovini, što je potvrda iranske predanosti kinesko-ruskom projektu dedolarizacije svjetskih financija i trgovine s najviše razine.
Znakovito je i da je Putin u razgovoru Iran nazvao “strateškim partnerom” i kako je suradnja s Iranom u Siriji u borbi protiv terorizma ”bila vrlo plodna i da ide dobrim putem”.
Konkretni rezultati i što je točno dogovoreno tijekom ovog susreta će se narednih tjedana sigurno vidjeti na bojnom polju u Siriji, kao i činjenica da je sastanaka za cilj imao ograničiti američki utjecaj na širem Bliskom istoku.
Vjerujem da je Putin jos vise vremena proveo na sastanku sa generalom Sulejmanijem, zapovjednikom Iranske specijalne postrojbe Quds , Iranske revolucionarne garde.
Kojeg je nedavno narancasti klaun stavio na popis terorista a iransku revolucionarnu gardu samoproglasio teroristickom organizacijom.
Posto Rohani i Sulejmani uopce vise ne zele razgovarati sa amerikancima a pogotovo ne sa napuhanim narancastim klaunom , odgovor mu je dao brigadni general Ghhani , citiram “Trumpove prijetnje protiv Irana nastetit ce iskljucivo Americi. Mi smo pokopali mnoge…kao što je Trump i znamo se boriti protiv Amerike” 🙂
Prije sam govorio da je Putin CAR, sad cu reci da su sva 3 velemajstori ! I sta ce USrAni kad jedva tetris igraju, protiv ovakih velemajstora.
Amerika i zapadni saveznici kako ih do milja zove Putin umjesto aviona , raketa , podmornica , nosaca aviona i ratnih brodova trebali bi konacno uzeti i knjige u ruke, jer stripovi tipa rambo i rocky sumnjam da ce biti dovoljan izvor znanja za unistiti perzijsku kulturu i filozofiju a pogotovo danas kada je u procesu ujedinjavanja sa ruskim carstvom:) Najstarija književnost napisana je na staroiranskom avestičkom jeziku i na staroperzijskom, a počinje knjigom »Avesta«, svetom knjigom zoroastrizma. U svojem najstarijem dijelu (»Gāthā«) ona sadržava propovijedi u stihovima vjerskoga reformatora Zarathuštre .(VIII. ili VII. st. pr. Kr.). U osnovi, to je zbirka teološko-moralističkih aksioma, kojih je metrička struktura uvelike pridonijela tomu da se djelo sačuva u usmenoj predaji. iz doba dinastije Ahemenida, sačuvani su natpisi velikih kraljeva, od Kira II. (VI. st. pr. Kr.) do Artakserksa III. (359. do 338. pr. Kr.), urezani na stijenama (npr. natpis Darija I. iz… Čitaj više »
Ali koliko su kontrasankcije Moske doprinele rastu poljoprivrede i uopste prehrambene industrije Rusije.Zapravo rezultati su impresivni, a mogucnosti u bliskoj buducnosti jos su impresivnije.I uz to, otvaraju se neka velika trzista za Ruske prehrambene proizvode.
Mislim da bi mogli napraviti jednu sveobuhvatnu analizu oko sankcija,odnosno posledica kod obe strane, drzava Eu sa jedne, i Rusije sa druge.Mislim da su najveci gubitnici u ovom ratu sankcijama male drzave istocne i centralne Evrope.A da su najveci dobitnici Ruski proizvodjaci.
I za kraj citirat cu velikog F.Attara .
O dervišu!
“Ako si iskren, ljudi te mogu prevariti. Ne mari,
budi iskren.
Ako pronađeš sreću, ljudi mogu postati
ljubomorni. Ne mari, budi sretan.
Dobro koje uradiš danas, već sutra može biti
zaboravljeno. Ne mari, čini dobro.
Svijetu daj najbolje od sebe, i opet neće biti
dovoljno. Ne mari, daj najbolje od sebe.
Jer, na kraju krajeva, to je između tebe i Boga.
Ionako nikada nije ni bilo između tebe i ljudi.”
Bravo g. Putin. Možda će svijet biti bolje mjesto za život pod našom slavenskom dominacijom!!!!!!!!