U Gruziji su uhićena i optužena četvorica stanovnika doline Pankisi, gdje su se naselili čečenski teroristi i njihove obitelji, nakon što su u proljeće 2000. poraženi u Drugom čečenskom ratu i kada je ruska vojska pregazila samoproglašenu Čečensku Republiku Ičkeriju.
Četvorica muškaraca su u Gruziji zatočeni zbog optužbi za pružanje pomoći i suradnje s poznatim čečenskim teroristom Ahmedom Čatajevom, koji je jedan od najboljih dokaza u priči o vezi takozvanih međunarodnih nevladinih udruga za ljudska prava i zapadnih zemalja prema teroristima.
Državna sigurnosna služba Gruzije je uhićene optužila da su pomogli Čatajevu i njegovoj skupini da tajno iz Turske uđu u Gruziju. U posebnoj antiterorističkoj operaciji su 26. prosinca uhićeni Zurab Gornakašvili , Ruslan Aldamov , Ramaz Margošvili i Badura Čopanašvili. Uhićen je i peti pripadnik skupine, Temirlan Mačalikašvili (19), koji se tijekom uhićenja pokušao raznijeti ručnom bombom, zbog čega je specijalna policija je otvorila vatru.
Mačalikašvili je ranjen u glavu i rame i trenutno je u bolnici bez svijesti. Obzirom na njegovo stanje i proceduru, protiv njega još nije podignuta optužnica.
Skupina je optužena za “financiranje terorizma, terorističke aktivnosti kako bi se osigurala materijalna potpora i resursi, što je rezultiralo teškim posljedicama”, zbog čega im prijeti kazna zatvora trajanju od 17 do 20 godina ili doživotna robija.
Podsjetimo da je ranije, tijekom antiterorističke operacije gruzijskih specijalnih snaga, koja je provedena u Tbilisiju 22. studenog ubijen međunarodni terorist čečenskog podrijetla Ahmed Čatajev, poznatiji kao “Ahmed Jednoruki”, koji je ratovao u Siriji u redovima terorista “Islamske države”. Tada je uhićen i jedan državljanin Rusije, Said Dudajev, a još trojica suradnika Čatajeva su likvidirana.
Prema medijima, Čatajev je izvršio samoubojstvo, a gruzijske specijalne snage su priopćile kako je Ahmed Čatajev ubijen u razmjeni vatre, a identitet je potvrđen analizom DNK i otisaka prstiju pronađenog tijela.
Amnesty International je godinama štitio Ahmeda Čatajeva
Čečenski terorist Čatajev je poznat po organiziranju terorističkog napada na međunarodnu zračnu luku u Istanbulu “Kemal Atatürk” u kojem je život izgubilo 48 ljudi, a ranjeno ih je 230. Živote su izgubili i trojica bombaša samoubojica, koji su se prema planu Ahmeda Čatajeva u lipnju 2016. raznijeli na terminalu istanbulske zračne luke.
Priča o Ahmedu Čatajevu je jedan od najboljih primjera koliko je opasno podržavati teroriste i proglašavati ih “borcima za slobodu i neovisnost”. U ovom slučaju govorimo o Čečeniji, gdje su se teroristi borili za neovisnost i proglašenje države po uzoru na Saudijsku Arabiju. Osim toga, nakon poraza čečenskih terorista, Gruzija je napravila veliku grešku, iako vjerojatno po nalogu izvana, da u dolini Pankisi, među izbjeglicama, primi i naseli i teroriste i njihove obitelji.
Napad u Istanbulu je samo jedno od terorističkih djela Čatajeva, kojeg je godinama, kao političkog disidenta, branio Amnesty International. On je status azilanta dobio u Austriji, što mu je pomoglo da ne bude izručen ruskim vlastima, gdje je tražen zbog optužbi za terorizam. Iz Rusije je u Austriju je pobjegao 2001. godine, nakon poraza čečenskim militanata, a azil dobiva 2003.
ISIL-u u Siriji se pridružio 2015. godine i igrao ključnu ulogu u obuci ekstremista za terorističke napade u Rusiji i zapadu Europe. Tamo je uglavnom vodio jedinice formirane od ekstremista koji su došli sa Sjevernog Kavkaza.
Ruku je izgubio u borbama u Drugom čečenskom ratu između 1999. i 2000. godine, kada je bio bliski suradnik Doku Umarova, nekada najtraženijeg terorista u Rusiji. Međutim, Čatajev je u Austriji tvrdio “kako je izgubio ruku tijekom mučenja u ruskim zatvorima”. Tadašnje austrijske vlasti su mu povjerovale, zaštitile ga i proglasile “disidentom”.
2008. godine je s drugim Čečenima uhićen u švedskom gradu Trelleborgu, a policija je u njih pronašla jedan kalašnjikov, eksploziv i streljivo. Nakon samo godinu dana u zatvoru u Švedskoj, pušten je i 2010. Uhićen u Ukrajini. U njegovom mobitelu su pronađene upute meta za napade i ljude koje treba likvidirati.
Europski sud za ljudska prava podržao čečenskog terorista
Rusija je zatražila njegovo izručenje, ali je Europski sud za ljudska prava naložio je Kijevu da ga ne izruči. Za tu je odluku “zaslužan” Amnesty International, koji se usprotivio izručenju, jer Čatajev u Rusiji “ne bi imao pravično suđenje, a mogao biti podvrgnut mučenjima i drugom nečovječnom postupanju”. Čak su i ukrajinski mediji tada pozivali vlasti da “oslobode čečenskog patriota”.
“Ahmedu Čatajevu je odobren status izbjeglice u Austriji i bio je u posjetu Ukrajini s važećom vizom. Ukrajina je država koja je članica Konvencije o pravima izbjeglica i Konvencije Ujedinjenih naroda protiv mučenja, koje zabranjuju izručenje bilo koga tko bi mogao biti izložen riziku mučenja”, stoji u poruci iz 2010. u kojoj Amnesty International podsjeća Ukrajinu kako Čatajev ima status izbjeglice u Austriji.
Godinu dana kasnije Čatajev je ponovno uhićen dok je prelazio granicu između Turske i Bugarske, ali su opet izručenje spriječile organizacije za ljudska prava koje su podsjetile na status Čatajeva kao “štićene izbjeglice” u Austriji.
Između 2012. i 2015. godine Čatajev živi u Gruziji, gdje su praćene njegove veze s raznim terorističkim skupinama. U veljači 2015. napušta Gruziju i odlazi za Siriju, gdje se pridružio ISIL-u. Kada se točno vratio u Gruziju, nije poznato. Vjerojatno tijekom uzastopnih poraza ove terorističke skupine tijekom ove godine, da bi na kraju konačno bio likvidiran 22. studenog u Tbilisiju.
To je bilo moguće samo zbog odluke američkog Saveznog tužiteljstva, koje nakon nepobitnih dokaza da je Čatajev u Siriji, “čečenskog patriota i borca za slobodu” stavlja na popis traženih terorista.
Ahmed Čatajev i njegovi suradnici su samo dio razgranate mreže islamističkih ekstremista i uhićenje u Gruziji će teško popraviti nepopravljivo, za što su zaslužni SAD, neke od zemalja Europske unije, takozvane “međunarodne” nevladine udruge za ljudska prava, koji su pravi krivci za smrt i ranjavanje skoro 300 ljudi u Istanbulu 2016. Naravno, račun za sve će platiti Zurab Gornakašvili , Ruslan Aldamov, Ramaz Margošvili, Badura Čopanašvili i Temirlan Mačalikašvili, ako se probudi iz kome, a stratezi kontroliranog kaosa će se hvaliti “uspješno provedenom antiterorističkom operacijom”.
Usput, vijest o likvidaciji Ahmeda Čatajeva prenosimo tek sad, iako je ubijen prije nešto više od mjesec dana, jer operacija u Tbilisiju nije bila posebno popraćena u medijima. Od kada je Ahmed Čatajev od američkih vlasti proglašen teroristom, Amnesty International ne komentira slučaj.
FOTO- Amnesty International 2010. sprečava Ukrajinu za izruči Čatajeva Rusiji
Zatocenici Amerikanaca u Guantanamu i CIA tajnim logorima po svetu imaju posteno sudjenje. Tako ispada po AI .
fake Oscar
fake Nobel
fake Amnesty International
a Soroš nije fake.
Jbg, brate. Tko je to. Zar UCK nije bila na listi terorista prvu polovicu ’90-ih. Onda su političke vođe postali disidenti, a militanti borci za slobodu i nezavisnost Kosova. Uvijek ista matrica, oduvijek. Tko se od naših političara bavio Čečenijom? Zaboravio sam stvarno, al znam da su nekog ugurali i da su mu teroristi bili “naoružana oporba”
Svaka osoba kojoj se dokaze terorizam sa civilnim zrtvama, morala bi biti osudjena na smrtnu kaznu ili dozivotni zatvor bez mogucnosti komuniciranja sa drugim zatvorenicima obitelji ili prijateljima.