Provedena studija dugotrajnog učinka paste za zube s fluorom na ljudske zube

Kako bi se proučili dugoročni učinci paste za zube s fluorom na ljudske zube, proveden je dvomjesečni eksperiment, kako bi se simuliralo 47 godina izlaganja ljudskog zuba pasti za zube s fluorom, pri normalnoj svakodnevnoj uporabi. Mikro-pukotine su se pojavile i na površini cakline i na cementu, što je znak degradacije zuba. Dok površina Cementuma ima puno veću gustoću mreže mikro-pukotina. Cement je sklon biti oštećen fluorom češće nego caklina. Ova studija ne uključuje druge čimbenike kao što su žvakanje i vrsta ostataka hrane zaglavljenih između zuba, koji bi potencijalno mogli još više utjecati na zdravlje zuba.

Uvod

Zubi su ključni dio našeg tijela. Potrebni su nam kako bismo mogli žvakati hranu na manje komadiće radi lakše probave. Kada žvačemo, ponekad mali komadići hrane mogu zapeti za naše zube. Kako bismo očistili zube, obično ćemo ih prati 2-3 puta dnevno pastom za zube. Većina komercijalnih zubnih pasti (kao što su Crest® ili Colgate®) koje vidimo u našim supermarketima sadrže sastojak poznat kao fluor, s tipičnim postotkom od 0,25 %, dok neki brendovi sadrže do 0,75 % fluora. Zubne paste za zube koje se izdaju na recept mogu sadržavati 5 puta više fluorida od komercijalno dostupnih.

Iako većina Amerikanaca ima pozitivne asocijacije na fluor i predviđa zaštitu zuba sa jakim kostima, fluor je zapravo nusproizvod industrije i njegova je toksičnost prepoznata na početku industrijske revolucije tijekom 1850-ih, kada su ga tvornice željeza i bakra ispuštale u zrak i tako zatrovale biljke, životinje i ljude. Fluorid koji se dodaje pitkoj vodi i pasti za zube sirovi je industrijski otpad iz industrije aluminija i gnojiva te tvar koja je dovoljno toksična da se koristi kao otrov za štakore. Fluorid se u SAD-u koristio za tretiranje pitke vode i dodan u pastu za zube, a sve je počelo pažljivo planiranim marketinškim programom koji je započeo prije Grand Rapidsa u Michiganu, koji je postao prva zajednica koja je službeno stavila flour u svoju vodu za piće 1945. Velika nada za fluorid bila je njegova sposobnost čuvanja dječjih zubi u razvoju protiv karijesa. Stope zubnog karijesa trebale su strmoglavo pasti u područjima gdje se tretirala voda, no desetljeća iskustva i istraživanja u cijelom svijetu mnogo su puta proturječila tom očekivanju. A kamoli predoziranje fluoridacijom povezano je s fluorozom kostura, fluorozom zuba, prijelomima kostiju, trovanjem fluorom, rakom.

Budući da smo izuzetno zabrinuti zbog upotrebe fluorida u zubnoj pasti koja se često vidi, planiran je eksperiment za proučavanje učinka fluorida na ljudske zube pod dugotrajnim uvjetima.

Materijali i metode

Kako bismo otkrili je li fluorid sadržan u fluoridnoj zubnoj pasti štetan za naše zube ili ne, osmišljen je i proveden eksperiment dugotrajne izloženosti ljudskih zuba fluoridnoj zubnoj pasti kako bi se pratila promjena površine zuba.

Kako bi se simulirala višegodišnja uporaba paste za zube s fluorom na ljudskom zubu, pravi ljudski zub bio je obložen pastom za zube na recept tijekom 2 mjeseca, što je ekvivalentno 47 godina izloženosti ako se 5 minuta pranja pastom za zube dnevno pretpostavi kao normalna dnevna uporaba. Ovdje korištena pasta za zube na recept je Rising® Denta 5000 Plus 1,1 % natrijev fluorid krema za zube (5000 ppm Fluoride Plus blagi sustav čišćenja). Ljudski zub je očišćen destiliranom vodom i acetonom, a zatim je svaki dan tijekom eksperimenta nanošen ovom pastom za zube na recept prije nego što je pohranjen u staklenu čašu. Zub je karakteriziran optičkom mikroskopijom (OM) i sekundarnom elektronskom mikroskopijom (SEM), prije i poslije eksperimenta.

Vanjska strana ljudskog zuba sastoji se od dva dijela: krunice prekrivene caklinom (Slika 1.) i korijena prekrivenog cementom (slika 2.). Površina emajla je glatkija od cementa. Mikrostanične strukture promjera 5~7 µm mogu se uočiti na caklini, kako u OM (slika 1.) i u SEM (slika 3).

Slika 1. Caklina na krunici, pod optičkim mikroskopom (OM) prije eksperimenta.

Slika 2. Cement na korijenu, pod optičkim mikroskopom (OM) prije eksperimenta.

Slika 3. Caklina i cement, pod sekundarnom elektronskom mikroskopijom (SEM) prije eksperimenta.

Rezultati

Nakon 2 mjeseca potapanja ljudskog zuba u zubnu pastu Rising® Denta 5000 Plus s fluorom, ljudski zub je opran i ponovno karakteriziran s OM i SEM kako bi se istražile sve promjene na površini zuba. Snimljene slike navedene su na slikama 4 do 6 u nastavku. Primijetite da su uočene mikro-pukotine na površinama emajla i cementa. Površina cakline počela je pokazivati male skupine mikro-pukotina s duljinama istezanja od 50 µm do 100 µm (slika 5.); dok su se na površini Cementuma pojavile opsežne mreže mikro-pukotina (slika 6.). Očito je da je gustoća mikro-pukotina na površini cementa puno veća nego na površini cakline.

Slika 4. Caklina i cement, pod optičkim mikroskopom (OM) nakon 2 mjeseca eksperimenta; Posebno je cement pokazao mrežu pukotina.

Slika 5. Caklina pod sekundarnom elektronskom mikroskopijom (SEM) nakon 2 mjeseca eksperimenta; Caklina je počela pokazivati male skupine pukotina.

Slika 6. Cement pod sekundarnom elektronskom mikroskopijom (SEM) nakon 2 mjeseca eksperimenta; Opsežne mreže mikro-pukotina pokazale su se na površini cementa.

Zaključak

Poznato je da je fluor mineral koji uzrokuje rak i koji se često nalazi u pasti za zube i u vodi iz slavine u nekim područjima. Fluorid može biti opasan na visokim razinama gdje može oslabiti vaše kosti i zube. Također može biti toksičan za mozak i živčane stanice uz dovoljno izlaganja fluoru.

U dvomjesečnom eksperimentalnom istraživanju dugotrajnog učinka zubne paste s fluorom na ljudske zube, uočeno je da su se pojavile mikro-pukotine i na caklini i na površini cementa, što je znak propadanja zuba. Dok površina cementa ima mnogo veću gustoću mreža mikro-pukotina, čini se da je cement lakše nagrizen fluorom nego caklina. Ovo istraživanje samo je istraživalo učinke zubne paste s fluorom na ljudske zube u vremenskom intervalu (ekvivalentno 47-godišnjoj izloženosti) i nije uključivalo druge vanjske utjecaje. Čimbenici kao što su žvakanje i hranjivi sastojci hrane koju jedemo neki su drugi čimbenici koji mogu još više utjecati na zdravlje zuba. PH vrijednost ostataka hrane zaglavljenih između zuba mogla bi biti još jedan čimbenik koji utječe na brzinu oštećenja koju pasta za zube s fluorom uzrokuje na zubima.