Kissinger mijenja stav o ulasku Ukrajine u NATO

Bivši američki državni sekretar Henry Kissinger signalizirao je preokret u svojim stavovima o budućem članstvu Ukrajine u NATO-u. Političar veteran rekao je za The Economist da sada vjeruje da se mir u Evropi ne može postići bez pridruživanja Ukrajine vojnom bloku koji predvode SAD.

Prošle jeseni Kissinger je insistirao da „ nije bila mudra američka politika pokušavati da uključi Ukrajinu u NATO“. On je rekao da je proširenje bloka na istok od pada Sovjetskog Saveza 1991. u suštini uklonilo ruski istorijski “sigurnosni pojas”, ali je insistirao da to nije opravdanje za ruski “iznenadni napad” na Ukrajinu.

Međutim, u intervjuu u srijedu britanskom izdanju, političar, koji 27. maja puni 100 godina, sugerirao je da je “za sigurnost Evrope bolje imati Ukrajinu u NATO-u”.

On je priznao da se trenutno nalazi „u čudnoj poziciji da ljudi govore: ‘Pogledaj ga, predomislio se. Sada je za članstvo Ukrajine u NATO-u.”

Razlog za takvu promjenu je “dvostruki”, rekao je Kissinger. „Prvo, Rusija više nije konvencionalna prijetnja kakva je bila. I, drugo, sada smo naoružali Ukrajinu do tačke u kojoj će ona biti najbolje naoružana, najmodernija zemlja i sa najmanje iskusnim rukovodstvom u Evropi”, objasnio je on.

Prema riječima bivšeg američkog državnog sekretara, stav evropskih zemalja prema članstvu Kijeva je “ludo opasan”.

“Evropljani govore da ih ne želimo u NATO jer su previše rizični i zato ćemo ih naoružati i dati im najnaprednije oružje. Kako to uopće može funkcionirati?” pitao.

NATO je još 2008. godine izjavio da će se Kijev pridružiti bloku, ali nije precizirao datum kada će se to dogoditi. “Odluka da se članstvo Ukrajine u NATO-u ostavi otvorenim bila je veoma pogrešna i nemudra”, rekao je Kissinger .

Mogućnost da Ukrajina, koju Rusi smatraju „organski ili istorijski sebi najbližim malim bratom“, bude primljena u savez predvođen SAD, postala je „konačna prekretnica“ za ruskog predsednika Vladimira Putina kada je odlučio da pošalje trupe u susjednoj zemlji u februaru 2022, objasnio je.

Prošlog mjeseca, njemački ministar odbrane Boris Pistorijus je sugerirao da “ovo nije vrijeme za odlučivanje” o mjestu Ukrajine u NATO-u. Podržao ga je litvanski predsjednik Gitanas Nauseda, koji je rekao da bi “bilo previše teško” učiniti Kijev članom bloka dok traje sukob s Moskvom.

Rusija, koja širenje NATO-a na istok vidi kao veliku sigurnosnu prijetnju, izdvojila je nastojanje Kijeva da se pridruži bloku kao jedan od glavnih razloga za pokretanje svoje vojne operacije u Ukrajini prije više od godinu dana.

Pišući na Telegramu, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev tvrdi da je, uprkos Kissingerovom ogromnom iskustvu, “potpuno pogriješio” kada je sugerirao da bi članstvo Ukrajine u NATO-u na neki način garantiralo mir. Umjesto toga, to bi samo dovelo do direktne konfrontacije između Rusije i bloka, insistira Medvedev.

Ako „tupavo” rukovodstvo NATO-a odluči da poželi dobrodošlicu Kijevu u blok, „ukrajinski nacionalistički režim neće odustati od pokušaja da povrati izgubljene teritorije”, dodao je Medvedev, koji trenutno obavlja funkciju zamjenika šefa ruskog Vijeća sigurnosti.

Kao odgovor, Moskva bi “morala da odgovori oštro svim raspoloživim sredstvima”, što bi vjerovatno pokrenulo član 5 NATO-a, koji kaže da je napad na jednu članicu jednak napadu na cijeli blok, objasnio je Medvedev.