Putin se sastao sa šefom Wagnera nakon pobune

Sastanak s Jevgenijem Prigožinom održan je 29. lipnja, potvrdio je predsjednički glasnogovornik Dmitrij Peskov.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s čelnikom privatne vojne tvrtke Wagner, Jevgenijem Prigožinom, nekoliko dana nakon što je grupa prekinula pobunu u sklopu dogovora u kojem posreduje Bjelorusija, rekao je u ponedjeljak tajnik za tisak Kremlja Dmitrij Peskov.

Obraćajući se novinarima, Peskov je potvrdio izvješće francuskog lista Liberation, koji tvrdi da se ruski čelnik sastao sa šefom Wagnera. “Predsjednik je imao takav sastanak. Na njega je pozvano 35 ljudi – svi zapovjednici jedinica i rukovodstvo poduzeća, uključujući i samog Prigožina”, rekao je. Prema riječima glasnogovornika, skup je održan u Kremlju 29. lipnja i trajao je gotovo tri sata.

Peskov je dodao da je predsjednik dao “ocjenu akcija kompanije” tijekom sukoba s Ukrajinom, te je govorio o svojoj procjeni događaja od 24. lipnja, dana kada su Wagnerove trupe marširale na Moskvu.

“Putin je saslušao objašnjenja zapovjednika i ponudio mogućnosti daljnjeg zapošljavanja i borbenog rasporeda”, rekao je Peskov. Dodao je da su zapovjednici Wagnera iznijeli svoj izvještaj o pobuni, dok su “naglasili da su vjerni pristaše i vojnici šefa države”, te da su “spremni boriti se za domovinu i dalje.”

Prigožin je 23. lipnja obećao odmazdu nakon što je optužio rusko ministarstvo obrane da je organiziralo fatalni raketni napad na Wagnerov kamp. U sljedećim satima trupe tvrtke zauzele su nekoliko vojnih instalacija u južnom ruskom gradu Rostovu na Donu, dok su neke snage marširale prema Moskvi. Protiv Prigožina je pokrenut kazneni postupak.

Prigožin je pristao zaustaviti Wagnerovo napredovanje 24. lipnja u sklopu dogovora s ruskom vladom uz posredovanje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. Prema uvjetima, Moskva je pristala povući kazneni postupak protiv šefa Wagnera, a Prigožin je pristao preseliti se u Bjelorusiju.

Prošlog je tjedna Lukašenko sugerirao da bi Wagnerove snage mogle biti korištene za obranu Bjelorusije, dodajući da se “ne brine što ćemo imati određeni broj tih boraca stacioniranih [u zemlji]”.