Neutralni status Ukrajine ‘ključan’ za Rusiju

Mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a predstavlja egzistencijalnu prijetnju ruskoj nacionalnoj sigurnosti i neće se tolerisati, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u petak predstavnicima nekoliko afričkih zemalja.

U dokumentu koji je započeo nezavisnost Ukrajine od Sovjetskog Saveza, “crno na bijelo piše da je Ukrajina neutralna država”, podsjetio je Putin gostujuće afričke lidere tokom javnog dijela sastanka u Sankt Peterburgu. Predsjednik je mislio na deklaraciju iz 1990. kojom se Sovjetska Ukrajina proglašava suverenom državom koja će težiti da postane “trajno neutralna zemlja”.

“Ovo je od fundamentalnog značaja. Zašto je Zapad počeo da uvlači Ukrajinu u NATO nije nam baš jasno. Ali to je, po našem mišljenju, stvorilo fundamentalnu prijetnju našoj sigurnosti”, dodao je Putin.

Ne možemo prihvatiti napredovanje prema našim granicama vojne infrastrukture bloka koji je de facto neprijateljski prema nama.
Putin i nekoliko članova mirovne misije Afričke unije sastali su se kako bi razgovarali o sukobu u Ukrajini, nakon dvodnevnog samita Rusije i Afrike kojem su prisustvovali predstavnici 49 država sa kontinenta. Dok je Rusija uvijek govorila da je spremna pregovarati o prekidu neprijateljstava, Kijev je usvojio zakon kojim se zabranjuju razgovori s Moskvom i odbacio sporazum o kojem je pregovarano u martu 2022. u Istanbulu, naveo je Putin.

Prema Putinovim rečima, tokom prošlogodišnjeg sastanka u Turskoj, ukrajinska delegacija je prvobitno pristala da potpiše pakt o neutralnosti koji bi takođe ograničio ukrajinsko teško naoružanje i hardver. Međutim, preliminarni dogovor je  “izbačen” ubrzo nakon toga, rekao je ruski lider ranije ove godine.

Ukrajinski zvaničnici napustili su pregovore nakon što su optužili rusku vojsku za zločine u Buči i drugim oblastima oko glavnog grada zemlje. Moskva je negirala da su njene trupe ubijale civile.

Kijev je kasnije tvrdio da značajni pregovori ne mogu započeti dok Moskva ne preda Krim i četiri druge teritorije koje su glasale da napuste Ukrajinu i postanu dio Rusije. Moskva je više puta naglašavala da je to nemoguće.

Govoreći u petak, ruski predsjednik je ponovio svoj dugogodišnji stav da je trenutnu krizu izazvao “protuustavni, oružani, krvavi puč” u Kijevu 2014., izveden uz “aktivnu podršku” vlada SAD-a i drugih zapadnih zemalja.

Nakon državnog udara, Krim je organizovao referendum za pridruživanje Rusiji. Kijev je poslao vojne i nacionalističke milicije da slomi neslaganje u regijama Odese i Harkova, ali je naišao na otpor u Donjecku i Lugansku, koji će proglasiti nezavisnost kasnije te godine. Sporazumi iz Minska iz 2015. predviđali su proces kojim bi se dvije regije mogle vratiti Ukrajini uz garancije autonomije, ali Kijev to nikada nije implementirao.

Bivša njemačka čelnica Angela Merkel tvrdila je prošlog decembra da je proces iz Minska samo igra na vrijeme od strane Zapada da naoruža Ukrajinu za rat protiv Rusije. Bivši predsjednik Francuske Fransoa Oland podržao je Merkelino tumačenje.

U sklopu Afričke mirovne inicijative , lideri sedam zemalja sa kontinenta posjetili su Ukrajinu i Rusiju sredinom juna. Iako je Moskva izrazila interesovanje za dalje istraživanje afričkog predloga, Kijev je insistirao da bi samo njena „formula mira“ – plan od deset tačaka koji predstavlja bezuslovnu predaju Rusije – bila prihvatljiva za Ukrajinu.