Rusija i Kina jačaju utjecaj u Aziji i zatvaraju NATO u “afganistanski kotao”

Rusija je 24. siječnja službeno potvrdila kako sljedeće tri godine planira provoditi zajedničke vježbe i uspostaviti vojnu suradnju s Vijetnamom, što su se dogovorili ruski ministar obrane Sergej Šojgu i vijetnamski predsjednik Tran Dai Quang. Osim toga, pomorsko-zrakoplovna baza u uvali Cam Ranh, koju su Rusi napustili devedesetih godina, ponovo je domaćin ruskim brodovima, kojima ne trebaju nikakve posebne dozvole, a glavna vojna oprema vijetnamske vojske je i dalje ruska, što pomaže zemlji da se pozicionira kao regionalna sila.

Nekoliko dana ranije je Pakistan suspendirao vojnu i obavještajnu suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, što je ​​potvrdio ministar obrane zemlje Khurram Dastgir Khan, koji je također najavio mogućnost zatvaranja zračnih i kopnenih puteva za SAD kroz Pakistan.

Pakistan je istovremeno najavio da će s Kinom graditi vojnu pomorsku bazu na svom teritoriju, a Kina će projekt graditi kako bi u sklopu nacionalne strategije “Pomorskog puta svile” ojačala južnoazijski gospodarski pojas. Baza će biti izgrađena pored ključne luke Gwadar, koji je Peking prethodno uzeo u zakup na 40 godina.

Ali udaljavanje Pakistana i Sjedinjenih Država ne staje ovdje. Islamabad je u studenom 2017. dogovorio bližu vojnu suradnju s Iranom, a potom je poručio Pentagonu da će zbog velikih civilnih žrtava oboriti sve strane bespilotne letjelice u svom zračnom prostoru, posebno američke.

Iako je većina vijesti u medijima posvećena sirijskom sukobu, odnosi Rusije i Sjedinjenih Država, jačanju Kine, temama poput kriptovaluta i lažnih vijesti na društvenim mrežama, zbivanja u Aziji su posebno važna u kontekstu daljnjeg provođenja “Obamine doktrine” prodora u Aziju, kojoj je Donald Trump dao još veći značaj, slanja dodatnih američkih i NATO snaga u Afganistan, sukobljavanja Sjedinjenih Država i Kine u Južnom kineskom moru i Trumpa sa Sjevernom Korejom.

Pakistan odgovorio SAD-u kupnjom oružja iz Kine i Rusije

Ova je vijest objavljena 30. siječnja i potvrđuje rusku i kinesku strategiju ograničavanja američkog utjecaja u Južnoj Aziji.

Odluka predsjednika Trumpa da proslavi Novu godinu demonizirajući Pakistan na Twitteru je izgleda bila kobna za SAD U intervjuu za Financial Times je pakistanski ministar obrane Khurram Dastgir Khan izjavio kako Pakistan proširuje odnose s Rusijom i Kinom, a odnosi s Washingtonom se pogoršavaju zbog odluke Trumpa da suspendira vojnu pomoć Islamabadu.

Ministar Khan je rekao kako njegova vlada provodi “regionalnu rekalibraciju pakistanske vanjske i sigurnosne politike”, a to podrazumijeva da će pakistanske oružane snage kupovati oružje iz Rusije i Kine, a ne od Sjedinjenih Država, koje su tradicionalni izvoznik oružja u Pakistan.

“Činjenica da smo ponovno krenuli putem poboljšanja odnosa s Rusijom i produbljivanjem s Kinom je odgovor na ono što su Amerikanci učinili”, kazao je Khan za Financial Times, samo tri tjedna nakon što je Peking najavio izgradnju druge inozemne vojne baze u blizini luke Gwadar u Pakistanu.

Planovi predviđaju i da baza Jiwani primi zrakoplovne postrojbe kineske vojske, a ona se nalazi na maloj udaljenosti od “kineske” luke Gwadar u Pakistanu. I Gwadar i Jiwani se nalaze u zapadnoj pakistanskoj provinciji Baluchistan, koju Pakistan dijeli s Iranom i gdje inozemni akteri poput Saudijske Arabije i Sjedinjenih Država nastoje među lokalnom sunitskom nomadskom zajednicom širiti separatističke ideje i težnje za neovisnošću.

Problem će nastati što će izgradnja velike zračne i pomorske baze zahtijevati od pakistanske vlade preseljenje mnogih stanovnika tog područja. Plan je da se stanovnici presele u druga područja Jiwana ili zaleđe pokrajine Baluchistan.

Kinezi su također zatražili od Pakistanaca da provedu veliku modernizaciju zračne luke Jiwani, kako bi struktura mogla primati velike vojne zrakoplove. Radovi na proširenju zračne luke bi trebali početi u srpnju, a pomorska i zračna baza će zauzeti gotovo cijeli poluotok.

Ministar Khan je jasno rekao kako je Pakistan prije zaoštravanja odnosa s Washingtonom započeo trogodišnji proces revizije vanjske i sigurnosne politike u regiji, kada je kupio ruske helikoptere. Dakle, ovo nije novi kurs, ali je nedavna akcija predsjednika Trumpa sigurno gurnula Pakistan da se u obrambenom sektoru okrene Rusiji i Kini.

Napetosti između Sjedinjenih Država i Pakistana su, nakon 70 godina prijateljstva, sada na najvišoj razini. Ministar Khan je napomenuo da Pakistan ima mnogo ciljeva sličnih Washingtonu, ali su se SAD u zadnje fokusirale na druga područja.

“Protekle tri godine smo već kupili ruske helikoptere. To je ono što nazivamo regionalnom rekalibracijom pakistanske vanjske i sigurnosne politike, samo zbog nesretnog izbora kojeg Sjedinjene Države i dalje čine”, rekao je Khurram Dastgir Khan, naglasivši da je izgovor obustave američke vojne pomoći bio “kako se Pakistan ne bori protiv terorizma”.

“Sjedinjene Države su Pakistanu glupo dale više od 33 milijarde pomoći tijekom posljednjih 15 godina, a zauzvrat nismo dobili ništa osim laži i obmana, misleći da su naši lideri bili ludi”, napisao je trump u prvoj poruci na Twitteru 2018.

“Žalosno je što govorimo o iznosu potpore, dok Afganistan polako izlazi iz američke i afganistanske kontrole”, dodao je Trump.

Pakistanski ministar obrane Khan je napomenuo kako su kičma pakistanskog zrakoplovstva američki F-16 Fighting Falcon američke tvrtke General Dynamic, ali Washington već dvije godine Islamabadu ne šalje rezervne dijelove za ove letjelice.

“Mi koristimo svoj domišljatost i druge izvore za održavanje naše zračne flote. Bilo je vrlo teško”, rekao je ministar Khan i dodao “kako je zbog ovakve odluke Washingtona Pakistan sada otvoren za dijalog s Rusijom o nabavi zrakoplova Su-35“.

Samo devet dana nakon poruka na Twitteru predsjednika Trumpa, Khan je izjavio kako će vojna i obavještajna suradnja sa Sjedinjenim Državama biti obustavljena.

Znakovito je da su Peking i Moskva dali izjave snažne podrške Pakistanu, odmah nakon što je Trump zapalio Twitter.

“Moramo procijeniti ulogu Pakistana o pitanju Afganistana, poštovati suverenitet zemlje i razumjeti njihovu zabrinutost za sigurnost u zemlji”, rekao je kineski diplomat Yang Jiechi američkom državnom tajniku Rexu Tillersonu, prenose kineski mediji.

I na kraju je ministar Khan otvorio karte.

“Činjenica da smo ponovno krenuli putem poboljšanja odnosa s Rusijom i produbljivanjem odnosa s Kinom je odgovor na ono što su nam učinili Amerikanci. Oni imaju svoje razloge. Po našem mišljenju, žele iskoristiti Indiju da suzdrže Kinu”, zaključio je pakistanski ministar obrane Khurram Dastgir Khan.

Washington bijesan zbog ruskog vojnog sporazuma s Mianmarom

U isto vrijeme Rusija dogovara prodaju 6 borbenih zrakoplova Su-30 Minamaru, jednoj od brojnih zemalja koje su sve više zainteresirane za rusko oružje.

Dogovor je postignut tijekom posjete ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua 20. i 22. siječnja Mianmaru, gdje se sastao sa zapovjednikom oružanih snaga zemlje, generalom Min Aung Hlaingom.

Rusko oružje za kopnene i pomorske snage su bile teme razgovora. Američki State Department je posjet komentirao izjavom “kako je nedopustiva prodaja oružja zemlji koja se neprimjereno ponaša u krizi s Rohingya manjinom”.

Prema riječima glasnogovornice State Departmenta Heather Nauert, sporazum će samo rasplamsati sukob u Mianmaru, ali ništa nije rekla o gotovo identičnom slučaju i slanju američkog oružja u Ukrajinu, za Strategic Culture Foundation pojašnjava Alex Gorka.

Nije spomenula ni činjenicu da su naoružane skupine Rohingya samo jedna od mnogih oružanih skupina koje djeluju u Mianmaru, ali je ova skupina jedina o kojoj se brine State Department.

Naime, govorimo o skupini Harakah Al-Yakin, ili “Vojsci Spasa Rohingya Arakana” (ARSA), koju vodi Ataullah Abu Amar rodom iz Pakistana i navodno ima bliske veze s talibanima. Skupina ima veze sa Saudijskom Arabijom i radikalnim islamističkim skupinama koje je stvorila CIA, a prošlo ljeto je potpuno nepotrebno s nekoliko stotina boraca mačetama i lakim pješačkim oružjem napala pograničnu policiju i jednu od vojarni u Arakanu, u Mianmaru, nakon čega je uslijedio žestok odgovor lokalne vojske, pri čemu su  najviše stradali civili. Skupina Harakah Al-Yakin tvrdi “kako se bori za zaštitu Rohingya muslimana”, koje su zbog svojih napada na policiju i vojsku doveli u još goru situaciju.

Bill Richardson, bivši američki veleposlanik u Ujedinjenim narodima i bivši guverner Novog Meksika, zbog dogovora Rusije i Mianmara je podnio ostavku u “Međunarodnom savjetodavnom odboru za izbjegličku krizu Rohingya”.

Prema njegovim riječima, riječ je o “zaštiti i pokrivanju operacije koju vodi čelnica Mianmara, Aung San Suu Kyi, koja je kriva posljedice vojnih operacija protiv Rohingya pobunjenika”.

Ovaj sukob nema nikakve veze s Rusijom i Moskva čak nije iznijela službeni stav o njemu, ali je State Department čak i napad skupine, koju vrlo lako može kontrolirati preko Rijada, iskoristio kao izgovor da napadne Rusiju i opiše je kao “carstvo zla”.

Kao što piše Gorka, ne treba završiti vojnu akademiju ili biti vojni stručnjak da bi znali da borbeni zrakoplovi Su-30 nisu dizajnirani za borbu protiv pobunjenika, posebice u šumskim područjima Južne Azije.

Zadaće zrakoplova Su-30 su točno ciljati neprijateljsku mornaricu, a također je učinkovit i protiv bilo kakvih većih kopnenih ciljeva. Ukratko, riječ je o ratnom zrakoplovu za borbu protiv dobro opremljenog neprijatelja, a ne skupine Harakah Al-Yakin koja napade provodi noževima, mačetama i lakim pješačkim oružjem.

Mianmarska vojska ima zrakoplove F-16 koji su proizvedeni u Sjedinjenim Državama i koje koristi protiv militanata. Kad ih je Washington prodao mianmarskoj vladi, nije ga bilo briga protiv koga će ih koristiti.

Američku vojsku oduvijek iritira Su-30, budući da je indijska verzija Su-30MKI dobila prednost pred F-15 CUS Eagle 2004. i 2005. U bilo kojoj usporedbi, Su-30MKI dominira nad američkom proizvodnjom zrakoplova F-16. Osim toga, 2015. godine je Su-30MKI u manevrima pobijedio i britanski Typhoon.

Mianmar je unosno tržište za izvoz oružja i Sjedinjene Države vide Moskvu kao konkurenta. Moskva i Naypyidaw vojno surađuju još od ’90-ih. Mianmar je kupio borbene zrakoplove MiG-29, zrakoplove za obuku Jak-130 i helikoptere Mi-17, Mi-24 i Mi-35. Rusija je za zemlju najveći dobavljač raketa zemlja-zrak.

Usprkos svim napetostima, rusko oružje je posljednji argument za optužbe protiv Moskve za progon muslimanske manjine i Mianmaru. Suvišno je govoriti da se američko oružje koristi za ubojstva civila u Jemenu i završava u rukama sirijskih terorista. ISIL je obilno koristio američko oružje u Iraku i Siriji.

Washington prodaje oružje u više od 100 zemalja svijeta i mnogim autoritarnim režimima. Nedavno su šiitske milicije koristile američko oružje protiv Kurda, američkih saveznika u Iraku. Rusija je drugi po veličini izvoznik oružja u svijetu i svoj status na ovom tržištu jača vrtoglavom brzinom. Međutim, sada sklapa unosne ugovore s tradicionalnim američkim partnerima na Bliskom istoku. Rusija ima globalnu prednost u sustavima protuzračne obrane. S-400 je ogroman uspjeh. Trenutno se isporučuju Kini i potpisan je ugovor s Turskom.

Saudijska Arabija i Katar su još dva potencijalna klijenta s kojima se trenutno pregovara. Rusija svoj uspjeh duguje činjenici da njene obrambena industrija nudi najvišu kvalitetu po prihvatljivoj cijeni. Washington je spreman učiniti sve kako bi to spriječio i svugdje se oslanja na istu politiku.

SAD vrše snažan pritisak na Europljane da kupuju američki plin, koji je skuplji od ruskog. Isto je i s oružjem i zemlje članice NATO pakta, s izuzetkom Turske, ne smiju samostalno odlučivati o nabavi “nekompatibilnog naoružanja”. Ne izbjegava se nijedna metodu za promicanje vanjskopolitičkih ciljeva. Sada kada Washington vidi Rusiju kao konkurenciju koja je sposobna odoljeti pritisku i provoditi neovisnu vanjsku politiku, optužuje je za sve zlo u svijetu.

No, ono što najviše pogađa SAD je aktivno širenje vojnog utjecaja Rusije u Južnoj Aziji. U samo mjesec dana su postignuti veliki koraci u jačanju vojne suradnje s Vijetnamom, Pakistanom i Mianmarom. No, čini se da je ovo dio šire sveobuhvatne strategije, što se moglo vidjeti u jačanju suradnje i s Kambodžom.

Rusija jača suradnju s Kambodžom

Poznato je da je SSSR aktivno surađivao sa Zajednicom zemalja Jugoistočne Azije (ASEAN), podupirući ih u borbi za neovisnost i suprotstavljanju politikama Zapada. Nakon pada Sovjetskog Saveza i kraja Hladnog rata, suradnja Moskve i zemalja skupine ASEAN se značajno smanjila. Međutim, posljednjih godina je rusko vodstvo poduzelo niz važnih mjera za ponovno uspostavu suradnje sa skupinom.

Kao i prije, sve mjere se odnose na gospodarsku suradnju i jedinstvo u otporu zapadnim pokušajima nametanja svoji vrijednosti azijskim zemljama.

Primjer zemlje skupine ASEAN s kojom Rusija razvija ove odnose je i Kambodža, kraljevina smještena je na južnom dijelu Indokine i jedne  je od najmanje ekonomski razvijenih zemalja u regiji. Međutim, Kambodža ima pravo glasa u ASEAN-u, zbog čega je važan partner za sve zemlje koje žele utjecati na skupinu.

Zapad također nastoji razviti suradnju s Phnom Penhom, ali dok se američki utjecaj na području Azije i Pacifika smanjuje, a utjecaj Kine povećava, Kambodža je sve spremnija na suradnju s Pekingom.

Kina poduzima aktivne mjere za jačanje svog položaja u Kambodži, za razvoj trgovinskih veza i ulaže velike iznose u gospodarstvo zemlje. Međutim, Rusija posvećuje pozornost Kambodži u ekonomskom, ali i političkom smislu.

Važno pitanje u trenutnim odnosima između Kambodže i Rusije su pregovori o otkazivanju, ili barem smanjenju, duga Kambodže od 1,5 milijardi dolara. S obzirom na prijateljske odnose dviju zemalja, vjerojatno će ovaj dug biti otpisan, što je Rusija učinila s brojnim zemljama u svijetu od kojih je naslijedila sovjetski dug.

Znak visoke razine političkih veza je imenovanje Rusije za glavnog promatrača na predstojećim nacionalnim izborima koji će se u Kambodži održati u srpnju 2018.

Ovdje postoji zanimljivost, jer je u rujnu 2017. godine uhićen Kem Saka, šef glavne kambodžanske oporbene stranke CNRP. Saka je optužen za izdaju, a stranka raspuštena zbog protudržavnih aktivnosti. Bez uvida u situaciju ili pravni postupak u tijeku, SAD, EU i mnoge druge zemlje su odmah optužile vladu Kambodže da progoni čelnike oporbenih stranaka u zemlji i kako neće priznati predstojeće izbore. Također su pozvali na uvođenje sankcija protiv Kambodže.

Prema medijskim izvješćima je sporazum kojim ruskim promatračima omogućuje praćenje kambodžanskih izbora zaključio premijer Dmitrij Medvedev osobno.

Ovaj dogovor je postignut na sastanku s premijerom Hun Senom na summitu skupine ASEAN u studenom 2017. u Manili, glavnom gradu Filipina. Dmitrij Medvedev je proučio duge i čvrste veze između Kambodže i Rusije, koji datiraju iz 1956. godine i vremena Sovjetskog Saveza, kada su službeno uspostavljeni diplomatski odnosi između dvije zemlje.

Ruski premijer je najavio da će dvije zemlje i dalje komunicirati na najvišoj razini, o čemu svjedoče česti susreti s Hun Senom između od 2014. do 2016. Prema Dmitriju Medvedevu, čvrste veze između Rusije i Kambodže dokazuje gospodarska suradnja, uključujući trgovinu između dviju zemalja i popularnost Kambodže kao odredišta za ruske turiste. Po tonu govora premijera Rusije, čini se vjerojatnim da će ocjena ruskih promatrača o izborima u Kambodži biti pozitivna, iako su promatrači OESS-a imali drugačije mišljenje. Prema riječima analitičara, vladajuća stranka u Kambodži, koju vodi Hun Sen, vjerojatno će pobijediti na izborima.

Suradnja s moćnim međunarodnim akterima kao što su Rusija i Kina bit će od velike koristi za Kambodžu, ako zapadni utjecaj na u zemlji nastavi opadati. Iako Sjedinjene Države ostaju glavni trgovinski partner, Kambodža nastavlja razvijati odnose s euroazijskim partnerima i surađivati ​​s njima, ali i ovdje u sektoru obrane.

U studenom 2017. godine su dva broda ruske flote bila usidrena u kambodžanskoj luci Kampongaon, navodno u neformalnom posjetu u krstarenju morima jugoistoka i istoka Azije.

Cilj ruske flote je bio jačanje suradnje s pomorskim snagama Kine i zemalja skupine ASEAN. Tijekom boravka u Kambodži su ruski mornari sudjelovali u zajedničkim manevrima s kambodžanskom mornaricom. Prema medijskim izvješćima, Moskva i Phnom Penh su pregovarali o mogućnosti da Kambodža ruskoj mornarici da trajno pravo na korištenje svojih luka.

U tom kontekstu je posebno važno napomenuti da se Kambodža 2017. godine povukla iz zajedničkih vježbi sa Sjedinjenim Državama, a vojna suradnja s Rusijom je još jedan dio u azijskom geostrateškom mozaiku Moskve. Kine također, ali ne toliko u vojnom smislu.

Još jedno područje u kojem Rusija i Kambodža surađuju je nuklearna energija. Kambodža namjerava razviti ovaj sektor i oslanja se na rusku pomoć u izgradnji prve nuklearne elektrane. 2015. godine su kambodžanska vlada i ruska državna tvrtka za nuklearnu tehnologiju Rosatom potpisali je Memorandum o suradnji za mirnu upotrebu nuklearne energije. Od tada nije bilo značajnijih ugovora, ali obzirom na rastuću suradnju dviju zemalja i ulogu Rusije kao promatrača na kambodžanskim izborima, puno je razloga za vjerovati da će svi planirani projekti uskoro biti dovršeni.

S obzirom na navedeno, može se zaključiti da se Kambodža približava Rusiji i Kini i udaljava od Sjedinjenih Država i Europske unije. Budući da je Kambodža punopravna članica skupine ASEAN, suradnja s ovom zemljom će povećati utjecaj Rusije u svim državama ove važne azijske organizacije.

Možda će netko reći kako suradnja sa zemljama poput Kambodže i Mianmara i nije posebno važna, dok su Pakistan i Vijetnam ipak vrijedni pažnje. Međutim, ako pogledate novu američki strategiju za Afganistan i američki politiku prodora u azijsko pacifičku regiju općenito, tek onda razumijemo pravi smisao napora Kine i Rusije u ovom dijelu svijeta. Kina još uvijek nije dosegla razinu da njezina vojna industrija bude siguran i pouzdan partner za isporuke svih vrsta naoružanja, dok Rusija trenutno ne može ulagati veliki novac u inozemstvu. Bolje promatrajući geopolitičke, geoekonomske i geostrateške poteze Pekinga i Moskve u ovom dijelu svijeta, dolazimo do zaključka da Kina ulazi s kapitalom gdje god je potrebno, a Rusija jamči vojnu suradnju i sigurne isporuke kvalitetnog naoružanja po povoljnim cijenama. Ovom politikom, koja nije slučajna, SAD i NATO se u Afganistanu dovode u puno okruženje, sa sve manje luka za pristup i još manje zračnih koridora za prijenos vojne opreme i vojnika u zemlju u kojoj središnje vlasti jedva da drže nekoliko većih gradova.

U samo mjesec dana je Washington sebe doveo u situaciju da će biti vrlo upitan pristup Afganistanu, gdje američke i NATO trupe moraju ostati pod svaku cijenu, kako bi omele kineske planove i projekte “Novog puta svile” i spriječile vraćanje ruskog utjecaja u regiji. No, nedostaje još jedna nepromišljena odluka, poput Trumpove novogodišnje “čestitke” Pakistanu, da se NATO u Afganistanu praktično nađe u kotlu. U tom smislu Rusija i Kina, svatko na svoj način, iako usklađeno, odlično vuku poteze i “Obamina azijsko-pacifička doktrina”, koju je preuzeo i predsjednik Donald Trump, urušava se, ada nije ostvarila nijedan od zacrtanih ciljeva.

Kina će graditi vojnu pomorsku bazu u Pakistanu.

Pakistan i Iran dogovorili blizu vojnu suradnju

Pakistan naredio obaranje dronova u svom zračnom prostoru, posebno američkih

Pakistan suspendira vojnu i obavještajnu suradnju sa SAD-om

Tragedija Rohingya muslimana – Kako je cijeli jedan narod žrtvovan za tuđe interese

Neugodna vijest za SAD – Moskva i Vijetnam uspostavljaju čvrst vojni savez