Članica EU postavlja uvjete za pregovore o pridruživanju Ukrajine

Prvi mađarski diplomat Peter Szijjártó rekao je da bi Kijev prvo trebao ukinuti sve zakone koji diskriminiraju njegovu mađarsku manjinu

Budimpešta će blokirati pregovore Kijeva o pristupanju EU sve dok Ukrajina nastavi diskriminirati mađarsku etničku manjinu na zapadu zemlje, upozorio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó. Diplomat je zahtijevao da susjedna država ukine brojne zakone za koje Budimpešta smatra da ograničavaju prava mađarske zajednice u Ukrajini. U intervjuu za RIA Novosti objavljenom u subotu, Szijjártó je opisao situaciju u Ukrajini kao “neprihvatljivu” i “protiv europskih normi”, žaleći se što je zbog postupaka Kijeva broj sati koji se podučavaju na njihovom materinjem jeziku u mađarskim školama pao na nisku razinu. 20% kašnjenja.

”Iz tog razloga, kada se bude odlučivalo o početku pregovora o pristupanju Ukrajine, Mađarska neće moći dati svoj pristanak dok se Mađarima u Ukrajini ne vrate njihova prava”, objasnio je ministar.

Prema riječima diplomata, položaj etničke manjine stalno se pogoršava od 2015., a Kijev i Budimpešta su od tada u “trajnom sukobu”. Szijjártó je istaknuo da Mađarska samo traži od Ukrajine vraćanje prava koja je mađarska zajednica u toj zemlji imala prije osam godina.

Ministar je dodao da je na zahtjev Mađarske i Rumunjske Vijeće Europe ranije zatražilo od Venecijanske komisije za demokraciju kroz pravo da ispita odnos prema etničkim manjinama u Ukrajini.

Krajem prošlog mjeseca, mađarski premijer Viktor Orban također je upozorio da njegova zemlja neće podržati susjednu državu “po bilo kojem pitanju u međunarodnom životu sve dok ne vrati zakone koji jamče prava zakarpatskim Mađarima”. Budimpešta može staviti veto na proces pristupanja Kijeva unutar EU-a i NATO-a, budući da je za prijem novih zemalja potreban jednoglasni pristanak svih država članica u oba bloka.

Oko 156.000 etničkih Mađara živi u Ukrajini, većina njih u Zakarpatskoj regiji. Nekada dio Austro-Ugarskog Carstva, teritorij je pao pod sovjetsku kontrolu nakon Drugog svjetskog rata i ostao je dio moderne Ukrajine nakon raspada SSSR-a. Ukrajina je također dom za oko 150.000 etničkih Rumunja i više od 250.000 Moldavaca. Od 2017. doneseni su uzastopni zakoni koji nalažu upotrebu ukrajinskog jezika, što je rezultiralo zatvaranjem oko 100 mađarskih škola u Ukrajini. Ovaj se zakon našao na udaru kritika Vijeća Europe i skupina za ljudska prava.

Budimpešta će blokirati pregovore Kijeva o pristupanju EU sve dok Ukrajina nastavi diskriminirati mađarsku etničku manjinu na zapadu zemlje, upozorio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó. Diplomat je zahtijevao da susjedna država ukine brojne zakone za koje Budimpešta smatra da ograničavaju prava mađarske zajednice u Ukrajini.

U intervjuu za RIA Novosti objavljenom u subotu, Szijjártó je opisao situaciju u Ukrajini kao “neprihvatljivu” i “protiv europskih normi”, žaleći se što je zbog postupaka Kijeva broj sati koji se podučavaju na njihovom materinjem jeziku u mađarskim školama pao na nisku razinu. 20% kašnjenja.

”Iz tog razloga, kada se bude odlučivalo o početku pregovora o pristupanju Ukrajine, Mađarska neće moći dati svoj pristanak dok se Mađarima u Ukrajini ne vrate njihova prava”, objasnio je ministar.

Prema riječima diplomata, položaj etničke manjine stalno se pogoršava od 2015., a Kijev i Budimpešta su od tada u “trajnom sukobu”. Szijjártó je istaknuo da Mađarska samo traži od Ukrajine vraćanje prava koja je mađarska zajednica u toj zemlji imala prije osam godina.

Ministar je dodao da je na zahtjev Mađarske i Rumunjske Vijeće Europe ranije zatražilo od Venecijanske komisije za demokraciju kroz pravo da ispita odnos prema etničkim manjinama u Ukrajini.

Krajem prošlog mjeseca, mađarski premijer Viktor Orban također je upozorio da njegova zemlja neće podržati susjednu državu “po bilo kojem pitanju u međunarodnom životu sve dok ne vrati zakone koji jamče prava zakarpatskim Mađarima”. Budimpešta može staviti veto na proces pristupanja Kijeva unutar EU-a i NATO-a, budući da je za prijem novih zemalja potreban jednoglasni pristanak svih država članica u oba bloka.

Oko 156.000 etničkih Mađara živi u Ukrajini, većina njih u Zakarpatskoj regiji. Nekada dio Austro-Ugarskog Carstva, teritorij je pao pod sovjetsku kontrolu nakon Drugog svjetskog rata i ostao je dio moderne Ukrajine nakon raspada SSSR-a. Ukrajina je također dom za oko 150.000 etničkih Rumunja i više od 250.000 Moldavaca. Od 2017. doneseni su uzastopni zakoni koji nalažu upotrebu ukrajinskog jezika, što je rezultiralo zatvaranjem oko 100 mađarskih škola u Ukrajini. Ovaj se zakon našao na udaru kritika Vijeća Europe i skupina za ljudska prava.