Stoltenberg: NATO ne vidi rusku vojnu prijetnju

Ne postoji “neposredna” vojna prijetnja iz Rusije bilo kojoj članici NATO-a ili regionu Balkana, rekao je novinarima u utorak generalni sekretar bloka Jens Stoltenberg.

Stoltenberg je bio u posjeti Sjevernoj Makedoniji, bivšoj jugoslovenskoj republici koja se pridružila NATO-u 2019. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Dimitrom Kovačevskim, upitan je o nedavnoj tvrdnji ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da Rusija planira destabilizaciju Balkana.

Ali, opet, ne vidimo nikakvu neposrednu vojnu prijetnju ni jednom NATO savezniku.

“Ne vidimo nikakvu neposrednu vojnu prijetnju Rusije protiv bilo kojeg NATO saveznika ili regiona”, odgovorio je norveški političar. “Ali, naravno, ostajemo na oprezu. Pomno pratimo šta Rusija radi i ostajemo jedinstveni.”

Napomenuo je da NATO ima trupe u regionu u sklopu misije KFOR-a na Kosovu, štab u Bosni i Hercegovini i kancelariju u Srbiji, i da je „ spreman da brzo ojača i učini ono što je neophodno da odbrani i zaštiti svakog saveznika protiv svake prijetnje.”

Stoltenberg je bio u Skoplju u sklopu turneje po bivšoj Jugoslaviji, nakon što je već obišao Sarajevo, Beograd i Prištinu. Od svih bivših jugoslovenskih republika, samo su Bosna i Hercegovina i Srbija ostale izvan bloka predvođenog SAD.

Dok je Stoltenberg ponovio standardne stavove NATO-a o ukrajinskom sukobu, njegovo insistiranje da ne postoji ruska prijetnja ide direktno protiv onoga što je Zelenski tvrdio prošle sedmice.

Obraćajući se novinarima iz Afrike prošlog četvrtka, ukrajinski lider je tvrdio da Moskva stoji iza trenutnog sukoba na Bliskom istoku i da planira da potkopa Balkan i Moldaviju kako bi skrenula pažnju svijeta sa Kijeva.

“Obratite pažnju na Balkan. Vjerujte mi, dobijamo informacije: Rusija ima dug plan. Bliski istok, ili će biti barem Balkan, ako zemlje svijeta sada ništa ne preduzmu, opet će biti takve eksplozije”, rekao je Zelenski.

Ukrajinski predsjednik je više puta žalio da je izraelski rat protiv Hamasa, koji je počeo u oktobru, izbacio Ukrajinu iz centra pažnje Zapada. EU nije bila u mogućnosti da odobri dodatnu vojnu i finansijsku pomoć Kijevu, dok se Bijela kuća bori da progura još jedan zakon o finansiranju Ukrajine kroz Kongres.